Povezani članci
Prezimena su najvećim djelom zapisivana na osnovu usmene predaje i manjim djelom pisane građe. Istraživanje dr. Filipovića se odvijalo u Rami od perioda 1931.-1935.
Šlimac
Selo ima 16 katoličkih i 3 muslimanske kuće.
K a t o l i c i: - Babići (5k) su starinci. Ima ih odseljenih i u okolini Fojnice. - Ivančevići (2 k.), koje zovu i Grubešama-Grubešićima, su starinci. Od njih je i Ivančević koji se preselio u Jakliće. Ima ih i u drugim selima. - Prskali (2 k.) su starinom iz Hercegovine. - Radoši (2 k.), dovela ih je mati iz Ripaca, ostavši udovicom, a starinom su iz Duvna. - Bošnjaci (2 k.) starinom su iz Hercegovine, a u Šlimac su došli 1925., a drugi 1930. sa Orašca. - Grbavci (3 k.) su se stalno premještali po selima; age ih često dizali. Od njih su Grbavci i na Proslapu. Starinom su od Imotskog. Počeli su se doseljavati 1931. god i doseljavali su se u viša mahova.
M u s l i m a n i: - Pervizi (2 k.) su starinci. Prije kuge su živjeli na Oslacima (Družinovići). Kuga je poštedjela samo jednu ženu, koja se udala za nekoga u Prozoru i tako je on naslijedio cijelo selo. - Šabić (1 k.) je došao iz Proslapa oko 1880. na ženinstvo.
Selo je istog položaja kao i Družinovići: na granici krečnjačkog odsjeka Strane i fliša. Pod selom su strme kose i duboki dolovi. Kuće su na mjestu gdje iz Strane silazi Orlov Dolac. Sve su kuće polukružno u vrhu Doca. Pored sela na putu za Družinociće je glavna seoska voda Babe (jer manja vrela u selu presušuju).
Njive su po dolovima ispod sela: Duga Meja, Velika Njiva, Reputina, Selišće, Dolac, Jame, Trojače, Grabovi, Diličice, Zapolje. Kosanica ima po barama oko Broša, ali više su na Draševu. Ispaša je po stranama iznad sela (Orlov Dolac, Rastovac, Točila, Ravni Rat,), koje su gotovo sasvim gole, i u Šumi Okruglici pod Gradonom (preko Broca). Katoličko groblje je na kosi istočno od sela, na mjestu Broci. Iznad njega je sadašnje muslimansko groblje, a pod njim staro muslimansko groblje.
Na kosi na kojoj su sadašnja groblja (Brce - Guvna) ima jedan visok stećak, postavljen na ploču, za koje se priča da ga je na to mjesto donijela neka baba. Veće starinsko groblje je na kosi Branici, a jugozapadno od seoskih kuća. Nekropola je na jednom malom uzvišenju na rbatu kose. Jedan visoki stećak orijentiran je S-J. tu je inače i veliko groblje i poznijeg doba, ali s malo spomenika. Grobovi su orijentirani: S-J i Z-I. imaju dva manja spomenika s križem u reljefu. Na jednom grobu uz spomenuti stećak velika stela iznad glave, a podno nogu manja, bez drugih ukrasa, osima što je s prednje strane urezan kosi križ. Grob je još ograđen s strane kao i ostali. Inače na ostalim grobovima ponegdje mala ploča iznad glave.
I ovo je selo stradalo od kuge. U katoličkom groblju ima kužnih grobova. (U samom katoličkom groblju ima dosta grobova sa starinskim oblicima spomenika, ali se ništa ne zna o tim starim grobovima). Nekada je i ovdje bilo više muslimana. Pervizi kazuju da su u selu prije kuge bili samo muslimani.
Šlimac
Selo ima 16 katoličkih i 3 muslimanske kuće.
K a t o l i c i: - Babići (5k) su starinci. Ima ih odseljenih i u okolini Fojnice. - Ivančevići (2 k.), koje zovu i Grubešama-Grubešićima, su starinci. Od njih je i Ivančević koji se preselio u Jakliće. Ima ih i u drugim selima. - Prskali (2 k.) su starinom iz Hercegovine. - Radoši (2 k.), dovela ih je mati iz Ripaca, ostavši udovicom, a starinom su iz Duvna. - Bošnjaci (2 k.) starinom su iz Hercegovine, a u Šlimac su došli 1925., a drugi 1930. sa Orašca. - Grbavci (3 k.) su se stalno premještali po selima; age ih često dizali. Od njih su Grbavci i na Proslapu. Starinom su od Imotskog. Počeli su se doseljavati 1931. god i doseljavali su se u viša mahova.
M u s l i m a n i: - Pervizi (2 k.) su starinci. Prije kuge su živjeli na Oslacima (Družinovići). Kuga je poštedjela samo jednu ženu, koja se udala za nekoga u Prozoru i tako je on naslijedio cijelo selo. - Šabić (1 k.) je došao iz Proslapa oko 1880. na ženinstvo.
Selo je istog položaja kao i Družinovići: na granici krečnjačkog odsjeka Strane i fliša. Pod selom su strme kose i duboki dolovi. Kuće su na mjestu gdje iz Strane silazi Orlov Dolac. Sve su kuće polukružno u vrhu Doca. Pored sela na putu za Družinociće je glavna seoska voda Babe (jer manja vrela u selu presušuju).
Njive su po dolovima ispod sela: Duga Meja, Velika Njiva, Reputina, Selišće, Dolac, Jame, Trojače, Grabovi, Diličice, Zapolje. Kosanica ima po barama oko Broša, ali više su na Draševu. Ispaša je po stranama iznad sela (Orlov Dolac, Rastovac, Točila, Ravni Rat,), koje su gotovo sasvim gole, i u Šumi Okruglici pod Gradonom (preko Broca). Katoličko groblje je na kosi istočno od sela, na mjestu Broci. Iznad njega je sadašnje muslimansko groblje, a pod njim staro muslimansko groblje.
Na kosi na kojoj su sadašnja groblja (Brce - Guvna) ima jedan visok stećak, postavljen na ploču, za koje se priča da ga je na to mjesto donijela neka baba. Veće starinsko groblje je na kosi Branici, a jugozapadno od seoskih kuća. Nekropola je na jednom malom uzvišenju na rbatu kose. Jedan visoki stećak orijentiran je S-J. tu je inače i veliko groblje i poznijeg doba, ali s malo spomenika. Grobovi su orijentirani: S-J i Z-I. imaju dva manja spomenika s križem u reljefu. Na jednom grobu uz spomenuti stećak velika stela iznad glave, a podno nogu manja, bez drugih ukrasa, osima što je s prednje strane urezan kosi križ. Grob je još ograđen s strane kao i ostali. Inače na ostalim grobovima ponegdje mala ploča iznad glave.
I ovo je selo stradalo od kuge. U katoličkom groblju ima kužnih grobova. (U samom katoličkom groblju ima dosta grobova sa starinskim oblicima spomenika, ali se ništa ne zna o tim starim grobovima). Nekada je i ovdje bilo više muslimana. Pervizi kazuju da su u selu prije kuge bili samo muslimani.
