Prihranjivanje paprike tijekom vegetacije ključno je za postizanje visokih prinosa i kvalitetnih plodova. Paprika je biljka koja ima velike potrebe za hranjivim materijama, pa je neophodno obratiti pažnju na pravovremeno i pravilno dodavanje đubriva.
Evo nekoliko ključnih koraka za uspješno prihranjivanje paprike tijekom vegetacije:
1. Priprema zemljišta prije sadnje
Prije sadnje paprike, važno je dobro pripremiti zemljište. To podrazumijeva duboko oranje ili frezanje i dodavanje osnovnih hranjivih materija. Najbolje je koristiti organska đubriva kao što je stajnjak, kompost ili zelenišno đubrivo. Preporučena količina stajnjaka je oko 30-40 tona po hektaru.
2. Osnovno mineralno đubrenje
Prije sadnje, preporučuje se primjena mineralnih đubriva s naglaskom na fosfor (P) i kalij (K), jer su ovi elementi manje pokretni u zemljištu i teško ih je dodavati kasnije tijekom vegetacije. Urea, superfosfat i kalij-sulfat su dobra opcija. Količine variraju zavisno od analize zemljišta, ali okvirno se može primijeniti 500-600 kg NPK (15:15:15) po hektaru.
3. Prihranjivanje paprike tijekom vegetacije
Tijekom vegetacije, paprika ima povećane potrebe za dušikom (N), fosforom (P) i kalijem (K). Prihranjivanje se obavlja u više navrata, kako bi se biljci osigurao kontinuitet u snabdijevanju hranjivim materijama.
a. Prva faza – Nakon sadnje
Prva prihrana se obavlja 2-3 nedjelje nakon sadnje kada se biljke dobro ukorijene. Preporučuje se korištenje đubriva bogatih azotom, kao što je urea ili KAN (kalcij-amonijum nitrat). Količina se kreće oko 100-150 kg po hektaru.
b. Druga faza – Formiranje plodova
Druga prihrana se obavlja u fazi formiranja plodova. Ovdje je važno osigurati dovoljne količine fosfora i kalija. Može se koristiti NPK đubrivo s naglaskom na K (npr. 12:12:24) u količini od 200-300 kg po hektaru.
c. Treća faza – Intenzivan rast plodova
Treća prihrana se obavlja kada plodovi intenzivno rastu. Ponovo se koristi đubrivo bogato kalijem kako bi se poboljšao kvalitetu i ukus plodova. Mogu se koristiti kalij-sulfat ili specijalizirana đubriva za papriku.
4. Folijarna prihrana
Pored klasične prihrane, folijarna prihrana može biti veoma korisna, posebno u stresnim uvjetima (suša, visoke temperature). Folijarna prihrana se obavlja prskanjem biljaka rastvorom mineralnih đubriva koja sadrže mikroelemente (bor, cink, mangan). Ova đubriva brzo djeluju i pomažu biljkama da pobjede stresne situacije.
5. Navodnjavanje i prihrana
Paprika zahtjeva redovno navodnjavanje, a u kombinaciji s prihranom postižu se najbolji rezultati. Prihranjivanje omogućava ravnomjerno raspoređivanje hranjivih materija direktno do korijenovog sistema. Korištenjem sistema kap po kap može se precizno dozirati količina vode i hranjivih materija.
Zaključak
Pravilno prihranjivanje paprike tijekom vegetacije zahtijeva pažljivo planiranje i prilagođavanje potrebama biljaka u različitim fazama rasta. Redovna analiza zemljišta, pravilna primjena đubriva i adekvatno navodnjavanje su ključni faktori za postizanje visokih prinosa i kvalitetnih plodova.
Izvor: Agrosavjet.com
Evo nekoliko ključnih koraka za uspješno prihranjivanje paprike tijekom vegetacije:
1. Priprema zemljišta prije sadnje
Prije sadnje paprike, važno je dobro pripremiti zemljište. To podrazumijeva duboko oranje ili frezanje i dodavanje osnovnih hranjivih materija. Najbolje je koristiti organska đubriva kao što je stajnjak, kompost ili zelenišno đubrivo. Preporučena količina stajnjaka je oko 30-40 tona po hektaru.
2. Osnovno mineralno đubrenje
Prije sadnje, preporučuje se primjena mineralnih đubriva s naglaskom na fosfor (P) i kalij (K), jer su ovi elementi manje pokretni u zemljištu i teško ih je dodavati kasnije tijekom vegetacije. Urea, superfosfat i kalij-sulfat su dobra opcija. Količine variraju zavisno od analize zemljišta, ali okvirno se može primijeniti 500-600 kg NPK (15:15:15) po hektaru.
3. Prihranjivanje paprike tijekom vegetacije
Tijekom vegetacije, paprika ima povećane potrebe za dušikom (N), fosforom (P) i kalijem (K). Prihranjivanje se obavlja u više navrata, kako bi se biljci osigurao kontinuitet u snabdijevanju hranjivim materijama.
a. Prva faza – Nakon sadnje
Prva prihrana se obavlja 2-3 nedjelje nakon sadnje kada se biljke dobro ukorijene. Preporučuje se korištenje đubriva bogatih azotom, kao što je urea ili KAN (kalcij-amonijum nitrat). Količina se kreće oko 100-150 kg po hektaru.
b. Druga faza – Formiranje plodova
Druga prihrana se obavlja u fazi formiranja plodova. Ovdje je važno osigurati dovoljne količine fosfora i kalija. Može se koristiti NPK đubrivo s naglaskom na K (npr. 12:12:24) u količini od 200-300 kg po hektaru.
c. Treća faza – Intenzivan rast plodova
Treća prihrana se obavlja kada plodovi intenzivno rastu. Ponovo se koristi đubrivo bogato kalijem kako bi se poboljšao kvalitetu i ukus plodova. Mogu se koristiti kalij-sulfat ili specijalizirana đubriva za papriku.
4. Folijarna prihrana
Pored klasične prihrane, folijarna prihrana može biti veoma korisna, posebno u stresnim uvjetima (suša, visoke temperature). Folijarna prihrana se obavlja prskanjem biljaka rastvorom mineralnih đubriva koja sadrže mikroelemente (bor, cink, mangan). Ova đubriva brzo djeluju i pomažu biljkama da pobjede stresne situacije.
5. Navodnjavanje i prihrana
Paprika zahtjeva redovno navodnjavanje, a u kombinaciji s prihranom postižu se najbolji rezultati. Prihranjivanje omogućava ravnomjerno raspoređivanje hranjivih materija direktno do korijenovog sistema. Korištenjem sistema kap po kap može se precizno dozirati količina vode i hranjivih materija.
Zaključak
Pravilno prihranjivanje paprike tijekom vegetacije zahtijeva pažljivo planiranje i prilagođavanje potrebama biljaka u različitim fazama rasta. Redovna analiza zemljišta, pravilna primjena đubriva i adekvatno navodnjavanje su ključni faktori za postizanje visokih prinosa i kvalitetnih plodova.
Izvor: Agrosavjet.com
