Iako se mnogi lijekovi mogu uzimati prije, poslije ili tijekom obroka s malo ili nimalo nuspojava, za neke je vrijeme uzimanja ključno za njihovu učinkovitost. Naime, pun želudac može ometati apsorpciju i preradu lijekova u tijelu, a znanstvenici sve više istražuju kako naš unutarnji sat utječe na njihovo djelovanje. Zanimljivo područje znanstvenog istraživanja poznato kao kronoterapija, proučavanje kako tjelesni sat utječe na učinkovitost lijekova, nudi odgovore na pitanje kako najbolje iskoristiti tablete koje uzimamo, piše Daily Mail.
Primjerice, jedno je istraživanje otkrilo da pacijenti koji su jutarnji tipovi mogu smanjiti rizik od srčanog udara za oko 26 posto uzimanjem lijekova za krvni tlak ujutro. Zanimljivo je da su isti ti pacijenti povećali rizik od srčanog udara ako su lijek uzeli navečer, u vrijeme suprotno njihovom kronotipu. Stoga, klinička ispitivanja potvrđuju da za određene lijekove postoji optimalno doba dana.
Uvijek na prazan želudac
Hrana značajno mijenja okruženje u probavnom sustavu, utječući na pH vrijednost i odgađajući pražnjenje želuca, što može smanjiti bioraspoloživost, odnosno iskoristivost nekih lijekova. Zbog toga se mnogi lijekovi trebaju uzimati na prazan želudac - najmanje 30 do 60 minuta prije obroka ili dva do tri sata nakon jela.
Kako objašnjava ljekarnica Ayesha Bashir: "Neki lijekovi trebaju prazan želudac kako im ništa ne bi smetalo. Hrana ih može usporiti, vezati se za njih ili spriječiti njihovu apsorpciju, što znači da možda neće pravilno djelovati."
Jedan takav primjer su bisfosfonati, lijekovi koji se propisuju za liječenje osteoporoze. Usporavaju razgradnju kostiju, no djeluju samo ako se uzimaju ispravno. Prema preporukama, bisfosfonate poput alendronata ili risedronata uvijek treba uzimati na prazan želudac s punom čašom vode.
Liječnici također savjetuju da se nakon uzimanja ostane u uspravnom položaju (sjedeći ili stojeći) najmanje pola sata kako bi se izbjegle probavne smetnje. Razlog je izuzetno niska bioraspoloživost ovih lijekova, što znači da i male količine kalcija iz hrane mogu gotovo potpuno blokirati njihovu apsorpciju.
Ako se ipak pojave probavne smetnje, najčešće propisivani lijek, omeprazol, također treba uzeti na prazan želudac, idealno 30 minuta prije jela. Dr. Jarvis dodaje: "Ako imate žgaravicu, a ne probavnu smetnju, koja je obično gora kasno navečer kada legnete, mogli biste ga uzeti pola sata prije večere ili na prazan želudac, tako da imate vrhunske razine u svom sustavu kada idete spavati i kiselina će biti najviše potisnuta."
Lijekove za štitnjaču, poput levotiroksina, također uvijek treba uzimati na prazan želudac, po mogućnosti u isto vrijeme svaki dan. Studije pokazuju da tijelo apsorbira lijek znatno učinkovitije prije unosa hrane, dok uzimanje s hranom može smanjiti njegovu bioraspoloživost i do 60 posto.
Uz obrok
Dok je nekim lijekovima potreban prazan želudac, drugi mogu ozbiljno oštetiti želučanu sluznicu ako se uzimaju bez hrane, povećavajući rizik od čira, zatajenja jetre i oštećenja bubrega. Ibuprofen, koji milijuni svakodnevno koriste za sve, od glavobolje do povišene temperature, siguran je ako se uzima pravilno. Međutim, rutinsko uzimanje ovog lijeka protiv bolova na prazan želudac može uzrokovati trajna oštećenja.
Opasnost kod ibuprofena i drugih nesteroidnih protuupalnih lijekova leži u načinu na koji ih tijelo obrađuje, što može nadražiti želučanu sluznicu. "U nekim slučajevima to može dovesti do peritonitisa", upozorio je dr. Dean Eggitt, liječnik opće prakse. Peritonitis je infekcija sluznice želuca koja, ako se ne liječi, može biti opasna po život. Uzimanje određenih lijekova s hranom također može pomoći u smanjenju nuspojava poput mučnine, vrtoglavice i želučanih tegoba.
Nakon večere ili prije spavanja
Neka istraživanja sugeriraju da se određeni kratkodjelujući statini, poput lovastatina, koji se koriste za snižavanje visokog kolesterola, najbolje uzimaju navečer. Visok kolesterol uzrokuje nakupljanje masnoća u arterijama, a ako se ne liječi, povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Uzimanje ovih lijekova u pogrešno vrijeme može ih učiniti gotovo neučinkovitima.
Razlog leži u tome što se većina kolesterola u tijelu proizvodi u jetri tijekom noći. Stoga uzimanje statina navečer pojačava njihov učinak. Međutim, dugodjelujući statini, poput atorvastatina (Lipitor), imaju poluživot do 19 sati, što znači da pacijenti mogu odabrati doba dana koje im najviše odgovara.
Lijekovi za krvni tlak, poput beta-blokatora i ACE inhibitora, najčešće su propisivani lijekovi. Istraživači sa Sveučilišta u Dundeeju nedavno su otkrili da kronotip osobe, određen vremenom buđenja i odlaska na spavanje, utječe na njihovu učinkovitost. Međutim, neki pacijenti mogu osjetiti vrtoglavicu nakon prve doze jer lijekovi poput ACE inhibitora opuštaju krvne žile. Zbog toga se obično preporučuje uzimanje prve doze prije spavanja. Slično tome, i beta-blokatori mogu uzrokovati vrtoglavicu jer usporavaju rad srca, pa liječnici često preporučuju početak terapije u večernjim satima.
Primjerice, jedno je istraživanje otkrilo da pacijenti koji su jutarnji tipovi mogu smanjiti rizik od srčanog udara za oko 26 posto uzimanjem lijekova za krvni tlak ujutro. Zanimljivo je da su isti ti pacijenti povećali rizik od srčanog udara ako su lijek uzeli navečer, u vrijeme suprotno njihovom kronotipu. Stoga, klinička ispitivanja potvrđuju da za određene lijekove postoji optimalno doba dana.
Uvijek na prazan želudac
Hrana značajno mijenja okruženje u probavnom sustavu, utječući na pH vrijednost i odgađajući pražnjenje želuca, što može smanjiti bioraspoloživost, odnosno iskoristivost nekih lijekova. Zbog toga se mnogi lijekovi trebaju uzimati na prazan želudac - najmanje 30 do 60 minuta prije obroka ili dva do tri sata nakon jela.
Kako objašnjava ljekarnica Ayesha Bashir: "Neki lijekovi trebaju prazan želudac kako im ništa ne bi smetalo. Hrana ih može usporiti, vezati se za njih ili spriječiti njihovu apsorpciju, što znači da možda neće pravilno djelovati."
Jedan takav primjer su bisfosfonati, lijekovi koji se propisuju za liječenje osteoporoze. Usporavaju razgradnju kostiju, no djeluju samo ako se uzimaju ispravno. Prema preporukama, bisfosfonate poput alendronata ili risedronata uvijek treba uzimati na prazan želudac s punom čašom vode.
Liječnici također savjetuju da se nakon uzimanja ostane u uspravnom položaju (sjedeći ili stojeći) najmanje pola sata kako bi se izbjegle probavne smetnje. Razlog je izuzetno niska bioraspoloživost ovih lijekova, što znači da i male količine kalcija iz hrane mogu gotovo potpuno blokirati njihovu apsorpciju.
Ako se ipak pojave probavne smetnje, najčešće propisivani lijek, omeprazol, također treba uzeti na prazan želudac, idealno 30 minuta prije jela. Dr. Jarvis dodaje: "Ako imate žgaravicu, a ne probavnu smetnju, koja je obično gora kasno navečer kada legnete, mogli biste ga uzeti pola sata prije večere ili na prazan želudac, tako da imate vrhunske razine u svom sustavu kada idete spavati i kiselina će biti najviše potisnuta."
Lijekove za štitnjaču, poput levotiroksina, također uvijek treba uzimati na prazan želudac, po mogućnosti u isto vrijeme svaki dan. Studije pokazuju da tijelo apsorbira lijek znatno učinkovitije prije unosa hrane, dok uzimanje s hranom može smanjiti njegovu bioraspoloživost i do 60 posto.
Uz obrok
Dok je nekim lijekovima potreban prazan želudac, drugi mogu ozbiljno oštetiti želučanu sluznicu ako se uzimaju bez hrane, povećavajući rizik od čira, zatajenja jetre i oštećenja bubrega. Ibuprofen, koji milijuni svakodnevno koriste za sve, od glavobolje do povišene temperature, siguran je ako se uzima pravilno. Međutim, rutinsko uzimanje ovog lijeka protiv bolova na prazan želudac može uzrokovati trajna oštećenja.
Opasnost kod ibuprofena i drugih nesteroidnih protuupalnih lijekova leži u načinu na koji ih tijelo obrađuje, što može nadražiti želučanu sluznicu. "U nekim slučajevima to može dovesti do peritonitisa", upozorio je dr. Dean Eggitt, liječnik opće prakse. Peritonitis je infekcija sluznice želuca koja, ako se ne liječi, može biti opasna po život. Uzimanje određenih lijekova s hranom također može pomoći u smanjenju nuspojava poput mučnine, vrtoglavice i želučanih tegoba.
Nakon večere ili prije spavanja
Neka istraživanja sugeriraju da se određeni kratkodjelujući statini, poput lovastatina, koji se koriste za snižavanje visokog kolesterola, najbolje uzimaju navečer. Visok kolesterol uzrokuje nakupljanje masnoća u arterijama, a ako se ne liječi, povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Uzimanje ovih lijekova u pogrešno vrijeme može ih učiniti gotovo neučinkovitima.
Razlog leži u tome što se većina kolesterola u tijelu proizvodi u jetri tijekom noći. Stoga uzimanje statina navečer pojačava njihov učinak. Međutim, dugodjelujući statini, poput atorvastatina (Lipitor), imaju poluživot do 19 sati, što znači da pacijenti mogu odabrati doba dana koje im najviše odgovara.
Lijekovi za krvni tlak, poput beta-blokatora i ACE inhibitora, najčešće su propisivani lijekovi. Istraživači sa Sveučilišta u Dundeeju nedavno su otkrili da kronotip osobe, određen vremenom buđenja i odlaska na spavanje, utječe na njihovu učinkovitost. Međutim, neki pacijenti mogu osjetiti vrtoglavicu nakon prve doze jer lijekovi poput ACE inhibitora opuštaju krvne žile. Zbog toga se obično preporučuje uzimanje prve doze prije spavanja. Slično tome, i beta-blokatori mogu uzrokovati vrtoglavicu jer usporavaju rad srca, pa liječnici često preporučuju početak terapije u večernjim satima.
