Žene koje su rodile biološki su "starije" od onih koje nisu rodile, pokazalo je istraživanje na temelju krvnih uzoraka 1556 Amerikanki u dobi od 20 do 44 godine, a koje je provedeno od 1999. do 2002. godine. Znanstvenici su proučavali genetski materijal unutar stanica, osobito duljinu njihovih telomera, kao krajnjih segmenata DNK-a, prenose mediji.
Telomeri se nalaze na kraju svakog kromosoma poput zaštitne kapice na vezicama. Određuju koliko će brzo stanice ostarjeti te u kojoj smo mjeri skloni moždanom udaru ili razvoju raka, kardiovaskularnim bolestima, pretilosti, vaskularnoj demenciji, dijabetesu i osteoporozi. Zapravo, što su vam telomeri kraći, kraći je i životni vijek.
Kako starimo, tako stare i stanice koje predstavljaju dio našeg genetskog koda, odnosno, kako mi starimo, tako se skraćuju i telomeri obilježavajući kraj kromosoma. No ne skraćuju se kod svakoga na jednak način. Što su telomeri kod pojedinca dulji, njihove se stanice mogu više puta dijeliti, ustanovili su znanstvenici.
Telomeri ispitanica koje su rodile najmanje jedanput pokazali su se prosječno 4 posto kraćima od telomera žena koje nisu nikad rodile. Rezultati istraživanja bili su isti i nakon što su znanstvenici uzeli u obzir ostale faktore koji mogu utjecati na duljinu telomera, uključujući ženinu kronološku dob, indeks tjelesne mase i pušenje.
Rezultati njihova istraživanja pokazali su da se rađanje kod žena može povezati s kraćim telomerima. Znanstvenici su podatke iznijeli na kongresu Udruge članova američkog javnog zdravstva u Denveru.
Studija upućuje na hipotezu po kojoj je kod žena koje su rodile i odgajaju dijete ili djecu, razina stresa povišena, a otprije je poznato da stresne životne situacije, osobito ako traju dulje utječu na skraćenje telomera.
"Moguće je da trudnoća, rađanje i podizanje djeteta ili djece, utječu na kronični stres, što rezultira skraćenjem duljine telomera, vjerojatno putem upala", objasnila je znanstvenica Anna Pollack, asistentica i epidemiologinja na sveučilištu George Mason u Fairfaxu.
Pollack iznosi i hipotezu po kojoj će žene s kraćim telomerima vjerojatnije imati djecu od onih s duljim telomerima. Ističe da je potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se duljina njihovih telomera izmjerila prije, za vrijeme i nakon trudnoće.
"Bilo bi zanimljivo pratiti kako se duljina telomera mijenja za vrijeme trudnoće, nakon nje i tijekom odgoja i podizanja djece te usporediti navedene promjene s onima koje se događaju kod žena koje nisu rodile", rekla je Pollack.
Telomeri se nalaze na kraju svakog kromosoma poput zaštitne kapice na vezicama. Određuju koliko će brzo stanice ostarjeti te u kojoj smo mjeri skloni moždanom udaru ili razvoju raka, kardiovaskularnim bolestima, pretilosti, vaskularnoj demenciji, dijabetesu i osteoporozi. Zapravo, što su vam telomeri kraći, kraći je i životni vijek.
Kako starimo, tako stare i stanice koje predstavljaju dio našeg genetskog koda, odnosno, kako mi starimo, tako se skraćuju i telomeri obilježavajući kraj kromosoma. No ne skraćuju se kod svakoga na jednak način. Što su telomeri kod pojedinca dulji, njihove se stanice mogu više puta dijeliti, ustanovili su znanstvenici.
Telomeri ispitanica koje su rodile najmanje jedanput pokazali su se prosječno 4 posto kraćima od telomera žena koje nisu nikad rodile. Rezultati istraživanja bili su isti i nakon što su znanstvenici uzeli u obzir ostale faktore koji mogu utjecati na duljinu telomera, uključujući ženinu kronološku dob, indeks tjelesne mase i pušenje.
Rezultati njihova istraživanja pokazali su da se rađanje kod žena može povezati s kraćim telomerima. Znanstvenici su podatke iznijeli na kongresu Udruge članova američkog javnog zdravstva u Denveru.
Studija upućuje na hipotezu po kojoj je kod žena koje su rodile i odgajaju dijete ili djecu, razina stresa povišena, a otprije je poznato da stresne životne situacije, osobito ako traju dulje utječu na skraćenje telomera.
"Moguće je da trudnoća, rađanje i podizanje djeteta ili djece, utječu na kronični stres, što rezultira skraćenjem duljine telomera, vjerojatno putem upala", objasnila je znanstvenica Anna Pollack, asistentica i epidemiologinja na sveučilištu George Mason u Fairfaxu.
Pollack iznosi i hipotezu po kojoj će žene s kraćim telomerima vjerojatnije imati djecu od onih s duljim telomerima. Ističe da je potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se duljina njihovih telomera izmjerila prije, za vrijeme i nakon trudnoće.
"Bilo bi zanimljivo pratiti kako se duljina telomera mijenja za vrijeme trudnoće, nakon nje i tijekom odgoja i podizanja djece te usporediti navedene promjene s onima koje se događaju kod žena koje nisu rodile", rekla je Pollack.
