Vijeće Haaškog suda pogrešno je utvrdilo kriminalnu namjeru Herceg-Bosne, rekao je pred Žalbenim vijećem Jadranko Prlić istaknuvši kako nije bilo nikakve namjere preseljenja muslimana.
"Herceg-Bosna je obuhvaćala sva slobodna područja, sve do formiranja FBiH 1994. godine. Dio od Tuzle, do Neuma - nalazi se 2.5 milijuna ljudi pod zaštitom Armije BiH i HVO", kazao je Prlić te dodao kako je predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosna odgovarao HVO-u, a ne nekom izabranom klubu.
"Što je važno za preseljenje stanovništva, u ime svih ovih općina, Boban, a kasnije i Zubak su pregovarali o planovima i unutarnjoj organizaciji - a ne o podjeli, kako se smatra", rekao je i dodao kako je unija 46 općina nastala s ciljem obrane u uvjetima raspada Jugoslavije.
"Da su pravilno gledali dokaze, zaključili bi da su srpski napadi imaju namjeru stvaranja Velike Srbije, tako da je bespredmetna priča o dogovoru iz Karađorđeva - jer je došlo do rata", ocijenio je Prlić.
"Politički karakter HZHB je potvrđen, da se radi o stranačkom udruživanju. Zanemareno je da je HDZ BIH u čijem okviru su formirane zajednice, uvijek bio za nezavisnost BiH i jednakopravnost hrvatskog naroda. Vijeće je propustilo primijetiti da HZHB nije bila aktivna šest mjeseci, do početka rata u travnju, kada se formira vojska. Cilj je bila obrana od agresije, ali Predsjedništvo, odnosno Alija Izetbegović formira prvo Teritorijalnu obranu, potom i Arbiju RBiH - u osnovi muslimansku vojsku. Od 44 zapovjednika, 43 su bila muslimani - niti jedan Hrvat", kazao je.
On je u izlaganju između ostalog i kazao da gdje god je djelovao HVO - Armija BiH nije.
Prlić je u svom obraćanju Tribunalu kazao da je prošao kroz sav dokazni materijal koji je Pretresno vijeće propustilo, te je tražio od Žalbenog vijeća da ne poklekne pred završnim argumentima, podnescima i da pažljivo gledaju dokaze i "realni kontekst događaja".
Najavio i izlazak knjige, koja će objasniti šta je to Herceg-Bosna - i koja dokazuje suprotne namjere i njezine ciljeve.
"U studenom 1993. godine, kada navodno postajem dio zločinačkog poduhvata - dolazi do odluke udruživanja hrvatskih zajednica, njih 46. Temeljem prikazanih dokumenata, pripremljena je karta općina koje su bile dio hrvatskih zajednica - a koje su bile dio Herceg-Bosne", rekao je.
Prlić je onda govorio o pitanjima koja su spomenuta u nalogu od 1. ožujka.
"Uredi za obranu formirani su u 46 općina. Umjesto par istaknutih Tuđmanovih citata iz 1991. godine, Vijeće je propustilo uzeti u obzir na desetine citata iz ostalih transkripata. U njima stoji da je Herceg-Bosna bila za Bosnu i Hercegovinu, protiv prekrajanja granica i za suradnju s muslimanima", kazao je Prlić.
Naime, pred Žalbenim vijećem Haaškog tribunala danas je počela sedmodnevna rasprava o žalbama na prvostupanjsku presudu kojom su na 111 godina osuđena šestorica dužnosnika Herceg-Bosne.
"Herceg-Bosna je obuhvaćala sva slobodna područja, sve do formiranja FBiH 1994. godine. Dio od Tuzle, do Neuma - nalazi se 2.5 milijuna ljudi pod zaštitom Armije BiH i HVO", kazao je Prlić te dodao kako je predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosna odgovarao HVO-u, a ne nekom izabranom klubu.
"Što je važno za preseljenje stanovništva, u ime svih ovih općina, Boban, a kasnije i Zubak su pregovarali o planovima i unutarnjoj organizaciji - a ne o podjeli, kako se smatra", rekao je i dodao kako je unija 46 općina nastala s ciljem obrane u uvjetima raspada Jugoslavije.
"Da su pravilno gledali dokaze, zaključili bi da su srpski napadi imaju namjeru stvaranja Velike Srbije, tako da je bespredmetna priča o dogovoru iz Karađorđeva - jer je došlo do rata", ocijenio je Prlić.
"Politički karakter HZHB je potvrđen, da se radi o stranačkom udruživanju. Zanemareno je da je HDZ BIH u čijem okviru su formirane zajednice, uvijek bio za nezavisnost BiH i jednakopravnost hrvatskog naroda. Vijeće je propustilo primijetiti da HZHB nije bila aktivna šest mjeseci, do početka rata u travnju, kada se formira vojska. Cilj je bila obrana od agresije, ali Predsjedništvo, odnosno Alija Izetbegović formira prvo Teritorijalnu obranu, potom i Arbiju RBiH - u osnovi muslimansku vojsku. Od 44 zapovjednika, 43 su bila muslimani - niti jedan Hrvat", kazao je.
On je u izlaganju između ostalog i kazao da gdje god je djelovao HVO - Armija BiH nije.
Prlić je u svom obraćanju Tribunalu kazao da je prošao kroz sav dokazni materijal koji je Pretresno vijeće propustilo, te je tražio od Žalbenog vijeća da ne poklekne pred završnim argumentima, podnescima i da pažljivo gledaju dokaze i "realni kontekst događaja".
Najavio i izlazak knjige, koja će objasniti šta je to Herceg-Bosna - i koja dokazuje suprotne namjere i njezine ciljeve.
"U studenom 1993. godine, kada navodno postajem dio zločinačkog poduhvata - dolazi do odluke udruživanja hrvatskih zajednica, njih 46. Temeljem prikazanih dokumenata, pripremljena je karta općina koje su bile dio hrvatskih zajednica - a koje su bile dio Herceg-Bosne", rekao je.
Prlić je onda govorio o pitanjima koja su spomenuta u nalogu od 1. ožujka.
"Uredi za obranu formirani su u 46 općina. Umjesto par istaknutih Tuđmanovih citata iz 1991. godine, Vijeće je propustilo uzeti u obzir na desetine citata iz ostalih transkripata. U njima stoji da je Herceg-Bosna bila za Bosnu i Hercegovinu, protiv prekrajanja granica i za suradnju s muslimanima", kazao je Prlić.
Naime, pred Žalbenim vijećem Haaškog tribunala danas je počela sedmodnevna rasprava o žalbama na prvostupanjsku presudu kojom su na 111 godina osuđena šestorica dužnosnika Herceg-Bosne.
