Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) poslala je 5. siječnja 2020. nacionalnim vladama širom svijeta dopis u kojem ih obavještava o malom žarištu slučajeva sličnih upali pluća u Wuhanu u Kini.
Za mnoge je zemlje ovo upozorenje bilo poput gledanja u maglu. Svakog mjeseca WHO u prosjeku šalje 3000 potencijalnih signala o bolestima i odabire njih 30 za istraživanje. Početkom siječnja, svjetski zdravstveni znanstvenici poput autorice ove kolumne za The Guardian, profesorice globalnog javnog zdravstva na Sveučilištu u Edinburghu Devi Sridhar, pokušavali su procijeniti epidemiju Wuhanske upale pluća, kako se tada zvala, s ogromnim prazninama u spoznajama i znatnom neizvjesnošću. Je li žarište posljedica virusa ili bakterija? Kako se bolest prenosi? Koja je stopa smrtnosti? Može li se suzbiti?
Lako je zaboraviti koliko je znanost napredovala u posljednjih 10 mjeseci
Čini se da ova pandemija traje zauvijek. Dok se približavamo kraju 2020. godine, lako je zaboraviti koliko je znanost napredovala u posljednjih 10 mjeseci. Od siječnja su znanstvenici stekli mnogo bolje razumijevanje prijenosa covida-19, a razvili su i alate da se nose s virusom.
Zapravo, iako će sljedeća četiri mjeseca biti teška, obećavajuća cjepiva, bolja testiranja i liječenja te veće znanje koje imamo o tome kako kontrolirati virus učinit će da situacija bude mnogo bolja nego u ožujku.
Cjepivo nije jedino područje znanstvenog napretka
Znanstvenici nikad tako brzo nisu došli od sekvenciranja virusa do ubrizgavanja potencijalnog cjepiva u nadlaktice dobrovoljaca. U trećoj fazi ispitivanja sigurnosti i učinkovitosti trenutačno je 12 kandidata za cjepivo, a nekoliko njih djeluje iznimno obećavajuće. Nakon prikupljanja dodatnih dokaza o sigurnosti, sljedeći niz izazova bit će proizvodnja i isporuka dovoljnih količina doza te zadobivanja povjerenja ljudi da se cijepe, piše Sridhar. Najveće pitanje tiče se strategije. Hoće li se cjepivo koristiti za eliminaciju, suzbijanje ili ublažavanje virusa? Zemlje će ići različitim putevima, ovisno o njihovim situacijama s covidom-19.
No, cjepivo nije jedino područje znanstvenog napretka. Danas razumijemo kako se virus širi, kapljicama, malim aerosolnim česticama i na površinama. Aerosolne čestice vjerojatno su najvažniji način prijenosa. Šire se u zatvorenim prostorima, tamo gdje ima mnogo ljudi, a prozračivanje je slabo. Čak i na udaljenosti od dva metra, moguće je zaraziti se u zatvorenim prostorima, jer se virus može širiti zrakom i cirkulirati satima. Ventiliranje zatvorenih prostora, nošenje maski, distanca te druženje i vježbanje na otvorenom ključni su za sprječavanje transmisije.
Oko 10 posto zaraženih odgovorno za 80 posto novih infekcija
Za razliku od gripe, koja se širi epidemijama sličnih razmjera na različitim mjestima, oko 10 posto osoba zaraženih covidom-19 odgovorno je za 80 posto novih infekcija. Umjesto da se pronađe svaki slučaj, identificiranje tih superširitelja i događaja na kojima se širenje događa može pomoći u smanjivanju broja slučajeva.
Znamo također da su asimptomatski prijenosnici Ahilova peta kontrole epidemije. Radi se o ljudima koji se mogu osjećati dobro, ali i dalje su zarazni. Možda je to najteži izazov u borbi protiv covida-19. Prepoznati bolest na temelju simptoma ljudi, što je normalan način identificiranja nositelja zaraznih bolesti, znači da ćemo propustiti određeni postotak slučajeva, upozorava Sridhar.
Važnost masovnog testiranja
Zato je važno masovno testiranje u zajednici, ono nam pomaže identificirati što je moguće više zaraznih osoba, čak i ako nemaju simptome. Genom virusa SARS-CoV-2 objavljen je 10. siječnja, a WHO je podijelio privremene smjernice o laboratorijskom testiranju sumnjivih slučajeva. Iako je laboratorijsko testiranje pouzdan način identificiranja nositelja, čak i pri malim viralnim dozama, ono zahtijeva mnogo vremena i truda.
Ogroman je napredak postignut u testiranju tijekom posljednjih 10 mjeseci, a danas imamo brze antigenske testove koji stoje samo 3,90 funti i mogu dati rezultate za 30 minuta. WHO je već nabavio 120 milijuna ovakvih testova za siromašnije zemlje koje se muče s laboratorijskim kapacitetima.
Testiranje je jedan od ključnih načina za kontrolu virusa. Iskustva iz istočnoazijskih i pacifičkih zemalja, koje su uglavnom eliminirale transmisiju i brzo riješile žarišta, uključuju testiranje, traganje i izoliranje, striktne mjere na granicama, dobrovoljne mjere i rijetko - lockdown.
Primjer Slovačke
U Velikoj Britaniji vlada u sljedećim mjesecima planira provesti jeftino i masovno testiranje koje će pomoći u identificiranju nositelja virusa. Njih potom treba podržati kako bi se izolirali. Korištenjem brzih antigenskih testova Slovačka je testirala 3,6 milijuna ljudi tijekom vikenda (gotovo kompletnu odraslu i tinejdžersku populaciju), a nakon nekoliko dana planira to i ponoviti. Jedno od ograničenja testiranja je dugo razdoblje inkubacije kod ovog virusa, ponekad i do 14 dana, pa će biti potrebno testirati ljude više puta kako bi se identificirali svi zaraženi, smatra Sridhar.
Danas imamo i solidne testove na protutijela koji mogu utvrditi je li netko nedavno imao covid. Oni su nam pokazali da reakcija protutijela na covid-19 traje oko 12 tjedana. Seroprevalencija, udjel ljudi s protutijelima, niska je u većini zemalja. Čak i u nekim četvrtima New Yorka, u kojima je prevalencija protutijela veća od 50 posto, epidemija i dalje ubrzava, uništavajući nade da bi se jednom kad se dovoljan broj ljudi zarazi mogao dosegnuti kolektivni imunitet.
Danas u bolnici imate puno bolje izglede za preživljavanje nego prije devet mjeseci
Zato je važno sada smanjiti prijenos zaraze. Neki tvrde da je uvođenje lockdowna samo odgađanje smrtnih slučajeva, ali oni zanemaruju ulogu znanstvenog progresa te liječenja i cjepiva koja postaju dostupna. Ako ste danas primljeni u bolnicu, imate mnogo bolje izglede za preživljavanje nego prije devet mjeseci. Svaki put kad spriječimo da se netko zarazi, dajemo mu šansu da doživi vrijeme kad će biti dostupne bolje terapije i liječenja.
Liječnici daleko bolje razumiju covid-19, koji nije samo respiratorno stanje, nego multisistemska bolest koja ne napada samo pluća, nego i srce, krvne žile, bubrege i mozak. Stopa preživljavanja među pacijentima se poboljšava, a danas znamo da rani pristup liječenju vodi do znatno niže stope smrtnosti.
U proljeće prilika za razbijanje destruktivnog ciklusa lockdowna
Imamo i tretmane deksametazonom koji poboljšavaju stope preživljavanja kod najbolesnijih pacijenata, a nastavlja se i istraživanje terapije monoklonalnim protutijelima i remdesivirom. Neki covid-pacijenti pate mjesecima od "dugog covida", koji se doima kao autoimuno stanje. Sljedeći korak su istraživanja potencijalnih tretmana i rehabilitacija za rekonvalescente.
Ultimativna izlazna strategija iz ove pandemije uključivat će sigurno i učinkovito cjepivo, liječenje onih kojih imaju covid-19 i jeftino i masovno testiranje. Neke od ovih alata već imamo, a u sljedećim mjesecima bit će ih još. Iako će zima biti izazovna, s kraćim i mračnijim danima, hladnijim vremenom i preopterećenim zdravstvenim sustavom, napredak znanosti znači da ćemo u proljeće imati priliku razbiti destruktivni ciklus lockdowna. To bi nam svima trebalo pružiti nadu i optimizam, zaključuje Devi Sridhar za Guardian.
Za mnoge je zemlje ovo upozorenje bilo poput gledanja u maglu. Svakog mjeseca WHO u prosjeku šalje 3000 potencijalnih signala o bolestima i odabire njih 30 za istraživanje. Početkom siječnja, svjetski zdravstveni znanstvenici poput autorice ove kolumne za The Guardian, profesorice globalnog javnog zdravstva na Sveučilištu u Edinburghu Devi Sridhar, pokušavali su procijeniti epidemiju Wuhanske upale pluća, kako se tada zvala, s ogromnim prazninama u spoznajama i znatnom neizvjesnošću. Je li žarište posljedica virusa ili bakterija? Kako se bolest prenosi? Koja je stopa smrtnosti? Može li se suzbiti?
Lako je zaboraviti koliko je znanost napredovala u posljednjih 10 mjeseci
Čini se da ova pandemija traje zauvijek. Dok se približavamo kraju 2020. godine, lako je zaboraviti koliko je znanost napredovala u posljednjih 10 mjeseci. Od siječnja su znanstvenici stekli mnogo bolje razumijevanje prijenosa covida-19, a razvili su i alate da se nose s virusom.
Zapravo, iako će sljedeća četiri mjeseca biti teška, obećavajuća cjepiva, bolja testiranja i liječenja te veće znanje koje imamo o tome kako kontrolirati virus učinit će da situacija bude mnogo bolja nego u ožujku.
Cjepivo nije jedino područje znanstvenog napretka
Znanstvenici nikad tako brzo nisu došli od sekvenciranja virusa do ubrizgavanja potencijalnog cjepiva u nadlaktice dobrovoljaca. U trećoj fazi ispitivanja sigurnosti i učinkovitosti trenutačno je 12 kandidata za cjepivo, a nekoliko njih djeluje iznimno obećavajuće. Nakon prikupljanja dodatnih dokaza o sigurnosti, sljedeći niz izazova bit će proizvodnja i isporuka dovoljnih količina doza te zadobivanja povjerenja ljudi da se cijepe, piše Sridhar. Najveće pitanje tiče se strategije. Hoće li se cjepivo koristiti za eliminaciju, suzbijanje ili ublažavanje virusa? Zemlje će ići različitim putevima, ovisno o njihovim situacijama s covidom-19.
No, cjepivo nije jedino područje znanstvenog napretka. Danas razumijemo kako se virus širi, kapljicama, malim aerosolnim česticama i na površinama. Aerosolne čestice vjerojatno su najvažniji način prijenosa. Šire se u zatvorenim prostorima, tamo gdje ima mnogo ljudi, a prozračivanje je slabo. Čak i na udaljenosti od dva metra, moguće je zaraziti se u zatvorenim prostorima, jer se virus može širiti zrakom i cirkulirati satima. Ventiliranje zatvorenih prostora, nošenje maski, distanca te druženje i vježbanje na otvorenom ključni su za sprječavanje transmisije.
Oko 10 posto zaraženih odgovorno za 80 posto novih infekcija
Za razliku od gripe, koja se širi epidemijama sličnih razmjera na različitim mjestima, oko 10 posto osoba zaraženih covidom-19 odgovorno je za 80 posto novih infekcija. Umjesto da se pronađe svaki slučaj, identificiranje tih superširitelja i događaja na kojima se širenje događa može pomoći u smanjivanju broja slučajeva.
Znamo također da su asimptomatski prijenosnici Ahilova peta kontrole epidemije. Radi se o ljudima koji se mogu osjećati dobro, ali i dalje su zarazni. Možda je to najteži izazov u borbi protiv covida-19. Prepoznati bolest na temelju simptoma ljudi, što je normalan način identificiranja nositelja zaraznih bolesti, znači da ćemo propustiti određeni postotak slučajeva, upozorava Sridhar.
Važnost masovnog testiranja
Zato je važno masovno testiranje u zajednici, ono nam pomaže identificirati što je moguće više zaraznih osoba, čak i ako nemaju simptome. Genom virusa SARS-CoV-2 objavljen je 10. siječnja, a WHO je podijelio privremene smjernice o laboratorijskom testiranju sumnjivih slučajeva. Iako je laboratorijsko testiranje pouzdan način identificiranja nositelja, čak i pri malim viralnim dozama, ono zahtijeva mnogo vremena i truda.
Ogroman je napredak postignut u testiranju tijekom posljednjih 10 mjeseci, a danas imamo brze antigenske testove koji stoje samo 3,90 funti i mogu dati rezultate za 30 minuta. WHO je već nabavio 120 milijuna ovakvih testova za siromašnije zemlje koje se muče s laboratorijskim kapacitetima.
Testiranje je jedan od ključnih načina za kontrolu virusa. Iskustva iz istočnoazijskih i pacifičkih zemalja, koje su uglavnom eliminirale transmisiju i brzo riješile žarišta, uključuju testiranje, traganje i izoliranje, striktne mjere na granicama, dobrovoljne mjere i rijetko - lockdown.
Primjer Slovačke
U Velikoj Britaniji vlada u sljedećim mjesecima planira provesti jeftino i masovno testiranje koje će pomoći u identificiranju nositelja virusa. Njih potom treba podržati kako bi se izolirali. Korištenjem brzih antigenskih testova Slovačka je testirala 3,6 milijuna ljudi tijekom vikenda (gotovo kompletnu odraslu i tinejdžersku populaciju), a nakon nekoliko dana planira to i ponoviti. Jedno od ograničenja testiranja je dugo razdoblje inkubacije kod ovog virusa, ponekad i do 14 dana, pa će biti potrebno testirati ljude više puta kako bi se identificirali svi zaraženi, smatra Sridhar.
Danas imamo i solidne testove na protutijela koji mogu utvrditi je li netko nedavno imao covid. Oni su nam pokazali da reakcija protutijela na covid-19 traje oko 12 tjedana. Seroprevalencija, udjel ljudi s protutijelima, niska je u većini zemalja. Čak i u nekim četvrtima New Yorka, u kojima je prevalencija protutijela veća od 50 posto, epidemija i dalje ubrzava, uništavajući nade da bi se jednom kad se dovoljan broj ljudi zarazi mogao dosegnuti kolektivni imunitet.
Danas u bolnici imate puno bolje izglede za preživljavanje nego prije devet mjeseci
Zato je važno sada smanjiti prijenos zaraze. Neki tvrde da je uvođenje lockdowna samo odgađanje smrtnih slučajeva, ali oni zanemaruju ulogu znanstvenog progresa te liječenja i cjepiva koja postaju dostupna. Ako ste danas primljeni u bolnicu, imate mnogo bolje izglede za preživljavanje nego prije devet mjeseci. Svaki put kad spriječimo da se netko zarazi, dajemo mu šansu da doživi vrijeme kad će biti dostupne bolje terapije i liječenja.
Liječnici daleko bolje razumiju covid-19, koji nije samo respiratorno stanje, nego multisistemska bolest koja ne napada samo pluća, nego i srce, krvne žile, bubrege i mozak. Stopa preživljavanja među pacijentima se poboljšava, a danas znamo da rani pristup liječenju vodi do znatno niže stope smrtnosti.
U proljeće prilika za razbijanje destruktivnog ciklusa lockdowna
Imamo i tretmane deksametazonom koji poboljšavaju stope preživljavanja kod najbolesnijih pacijenata, a nastavlja se i istraživanje terapije monoklonalnim protutijelima i remdesivirom. Neki covid-pacijenti pate mjesecima od "dugog covida", koji se doima kao autoimuno stanje. Sljedeći korak su istraživanja potencijalnih tretmana i rehabilitacija za rekonvalescente.
Ultimativna izlazna strategija iz ove pandemije uključivat će sigurno i učinkovito cjepivo, liječenje onih kojih imaju covid-19 i jeftino i masovno testiranje. Neke od ovih alata već imamo, a u sljedećim mjesecima bit će ih još. Iako će zima biti izazovna, s kraćim i mračnijim danima, hladnijim vremenom i preopterećenim zdravstvenim sustavom, napredak znanosti znači da ćemo u proljeće imati priliku razbiti destruktivni ciklus lockdowna. To bi nam svima trebalo pružiti nadu i optimizam, zaključuje Devi Sridhar za Guardian.
