Južni pol Sunca, dosad neistraženo područje naše zvijezde, prvi je put zabilježen na dojmljivim snimkama svemirske letjelice Solar Orbiter.
Zajednička misija Europske svemirske agencije (ESA) i NASA-e promatrala je Sunce izvan ravnine u kojoj orbitiraju planeti i prvi put snimila njegove tajanstvene polarne regije. Revolucionarna promatranja otkrila su kaotičan mozaik magnetske aktivnosti na Sunčevu polu, za koji znanstvenici smatraju da je ključan za razumijevanje načina na koji se Sunčevo magnetsko polje preokreće otprilike svakih 11 godina.
"Prvi put u povijesti pokazujemo čovječanstvu snimke Sunčeva pola"
"Danas prvi put u povijesti pokazujemo čovječanstvu snimke Sunčeva pola", rekla je profesorica Carole Mundell, direktorica znanstvenog odjela u ESA-i.
"Sunce je naša najbliža zvijezda, izvor života, ali i potencijalna prijetnja modernim svemirskim i energetskim sustavima na Zemlji, stoga je ključno da razumijemo kako funkcionira i naučimo predviđati njegovo ponašanje. Ovi jedinstveni prikazi misije Solar Orbitera označavaju početak nove ere solarne znanosti."
U misiji vrijednoj 1,3 milijarde dolara (oko 1,1 milijardu eura), koja je započela 2020. godine, zabilježene su slike Sunčeva južnog pola sredinom ožujka, kada se letjelica našla pod kutom od 15 stupnjeva ispod Sunčeva ekvatora, što je omogućilo prvo promatranje Sunčeva pola iz tog kuta.
Dok Zemlja ima stalne magnetske polove, Sunčevo magnetsko polje preokreće se otprilike svakih 11 godina, odnosno dolazi do zamjene magnetskih polova te upravo tada dostiže vrhunac aktivnosti, s najviše Sunčevih pjega i erupcija.
Prva magnetska mjerenja Solar Orbitera otkrila su fragmentirani mozaik područja sa sjevernim i južnim polaritetom pri samoj površini Sunca. Taj je uzorak predviđen računalnim simulacijama, no dosad nije bio potvrđen izravnim promatranjem. Znanstvenici naglašavaju da će praćenje dramatičnih promjena magnetskog polja na polovima biti ključno za točnije prognoze Sunčeva ciklusa.
"Sunčevi polovi doslovno su bili terra incognita"
"Nismo znali što točno očekivati od ovih prvih snimki, Sunčevi polovi doslovno su bili terra incognita", rekao je profesor Sami Solanki, voditelj instrumenta za mapiranje magnetskog polja i ravnatelj Instituta Max Planck za istraživanje Sunčeva sustava u Njemačkoj.
Magnetski ciklus na Suncu nastaje zbog toga što se ono ne okreće kao kruto tijelo - njegov ekvator rotira se brže (svakih 26 dana) nego polovi (svaka 33 dana). Ta razlika rasteže i uvija magnetske silnice sve dok ne postanu toliko nestabilne da se polariteti zamijene.
"Od relativno mirne zvijezde Sunce se pretvara u izrazito aktivan objekt"
"Atmosfera Sunca i njegovo ponašanje u potpunosti su oblikovani magnetskim poljem i njegovim promjenama. Od relativno mirne zvijezde Sunce se pretvara u izrazito aktivan i dinamičan objekt s čestim eksplozijama u atmosferi.
Iako su modeli predviđali da bi magnetsko polje trebalo biti nepravilno raspoređeno, potpuno je druga stvar to stvarno vidjeti", rekla je profesorica Lucie Green iz svemirskog znanstvenog laboratorija Mullard pri londonskom UCL-u, koja je na projektu angažirana još od 2005.
"Današnji modeli nisu dovoljno precizni da bi odredili kada će dostići vrhunac aktivnosti"
Za pet do šest godina Sunce će ući u svoje sljedeće razdoblje minimalne aktivnosti, kada mu je magnetsko polje najpravilnije raspoređeno te bilježi najnižu razinu aktivnosti. Današnji modeli i predviđanja jedanaestogodišnjeg Sunčeva ciklusa još uvijek nisu dovoljno precizni da bi mogli točno odrediti kada će Sunce dostići vrhunac aktivnosti i koliko će on biti snažan.
Jedina letjelica koja je ranije preletjela iznad Sunčevih polova bila je NASA-ina sonda Ulysses, lansirana 1990. godine, no ona nije imala kameru i prikupljala je samo podatke o magnetskom polju i Sunčevu vjetru.
Solar Orbiter nastavit će kružiti oko Sunca pod kutom od 17 stupnjeva sve do 24. prosinca 2026., kada će mu sljedeći prelet pokraj Venere nagnuti orbitu na 24 stupnja, a 2029. letjelica će se uzdići na kut od 33 stupnja iznad ravnine planeta.
Zajednička misija Europske svemirske agencije (ESA) i NASA-e promatrala je Sunce izvan ravnine u kojoj orbitiraju planeti i prvi put snimila njegove tajanstvene polarne regije. Revolucionarna promatranja otkrila su kaotičan mozaik magnetske aktivnosti na Sunčevu polu, za koji znanstvenici smatraju da je ključan za razumijevanje načina na koji se Sunčevo magnetsko polje preokreće otprilike svakih 11 godina.
"Prvi put u povijesti pokazujemo čovječanstvu snimke Sunčeva pola"
"Danas prvi put u povijesti pokazujemo čovječanstvu snimke Sunčeva pola", rekla je profesorica Carole Mundell, direktorica znanstvenog odjela u ESA-i.
"Sunce je naša najbliža zvijezda, izvor života, ali i potencijalna prijetnja modernim svemirskim i energetskim sustavima na Zemlji, stoga je ključno da razumijemo kako funkcionira i naučimo predviđati njegovo ponašanje. Ovi jedinstveni prikazi misije Solar Orbitera označavaju početak nove ere solarne znanosti."
U misiji vrijednoj 1,3 milijarde dolara (oko 1,1 milijardu eura), koja je započela 2020. godine, zabilježene su slike Sunčeva južnog pola sredinom ožujka, kada se letjelica našla pod kutom od 15 stupnjeva ispod Sunčeva ekvatora, što je omogućilo prvo promatranje Sunčeva pola iz tog kuta.
Dok Zemlja ima stalne magnetske polove, Sunčevo magnetsko polje preokreće se otprilike svakih 11 godina, odnosno dolazi do zamjene magnetskih polova te upravo tada dostiže vrhunac aktivnosti, s najviše Sunčevih pjega i erupcija.
Prva magnetska mjerenja Solar Orbitera otkrila su fragmentirani mozaik područja sa sjevernim i južnim polaritetom pri samoj površini Sunca. Taj je uzorak predviđen računalnim simulacijama, no dosad nije bio potvrđen izravnim promatranjem. Znanstvenici naglašavaju da će praćenje dramatičnih promjena magnetskog polja na polovima biti ključno za točnije prognoze Sunčeva ciklusa.
"Sunčevi polovi doslovno su bili terra incognita"
"Nismo znali što točno očekivati od ovih prvih snimki, Sunčevi polovi doslovno su bili terra incognita", rekao je profesor Sami Solanki, voditelj instrumenta za mapiranje magnetskog polja i ravnatelj Instituta Max Planck za istraživanje Sunčeva sustava u Njemačkoj.
Magnetski ciklus na Suncu nastaje zbog toga što se ono ne okreće kao kruto tijelo - njegov ekvator rotira se brže (svakih 26 dana) nego polovi (svaka 33 dana). Ta razlika rasteže i uvija magnetske silnice sve dok ne postanu toliko nestabilne da se polariteti zamijene.
"Od relativno mirne zvijezde Sunce se pretvara u izrazito aktivan objekt"
"Atmosfera Sunca i njegovo ponašanje u potpunosti su oblikovani magnetskim poljem i njegovim promjenama. Od relativno mirne zvijezde Sunce se pretvara u izrazito aktivan i dinamičan objekt s čestim eksplozijama u atmosferi.
Iako su modeli predviđali da bi magnetsko polje trebalo biti nepravilno raspoređeno, potpuno je druga stvar to stvarno vidjeti", rekla je profesorica Lucie Green iz svemirskog znanstvenog laboratorija Mullard pri londonskom UCL-u, koja je na projektu angažirana još od 2005.
"Današnji modeli nisu dovoljno precizni da bi odredili kada će dostići vrhunac aktivnosti"
Za pet do šest godina Sunce će ući u svoje sljedeće razdoblje minimalne aktivnosti, kada mu je magnetsko polje najpravilnije raspoređeno te bilježi najnižu razinu aktivnosti. Današnji modeli i predviđanja jedanaestogodišnjeg Sunčeva ciklusa još uvijek nisu dovoljno precizni da bi mogli točno odrediti kada će Sunce dostići vrhunac aktivnosti i koliko će on biti snažan.
Jedina letjelica koja je ranije preletjela iznad Sunčevih polova bila je NASA-ina sonda Ulysses, lansirana 1990. godine, no ona nije imala kameru i prikupljala je samo podatke o magnetskom polju i Sunčevu vjetru.
Solar Orbiter nastavit će kružiti oko Sunca pod kutom od 17 stupnjeva sve do 24. prosinca 2026., kada će mu sljedeći prelet pokraj Venere nagnuti orbitu na 24 stupnja, a 2029. letjelica će se uzdići na kut od 33 stupnja iznad ravnine planeta.
