U razgovoru za Katoličku dobrotvornu organizaciju “Kirche in Not” (Pomoć Crkvi u nevolji) vrhbosanski nadbiskup Vinko kardinal Puljić govorio je o položaju i razlozima odlaska katolika iz BiH.
Kardinal Puljić je, kako prenosi Catholic Herald, kazao da je trajno krvarenje i curenje katolika ostavština rata 1992. – 1995. koji je uzrokovao da najmanje 250 000 vjernika – oko polovice katolika BiH – postanu izbjeglice.
“Tijekom rata i neposredno nakon njega većina katolika je protjerana iz njihovih domova, a bilo je mnogo uništavanja i pljačke. Nakon rata nije bilo ni političke niti financijske potpore za trajni povratak izbjeglica i protjeranih”, rekao je kardinal.
Osvrćući se na mirovni sporazum postignut 1995. dodao je: “Daytonski sporazum nije proveden u praksi i ponajviše su prepatili katolici Hrvati koji su u brojčanoj manjini. Njima je teže obraniti njihova osnovna ljudska prava.”
Također, kardinal Puljić je izrazio zabrinutost da će se društvo suočiti s neizvjesnom budućnošću.
“Posljedice nesigurnosti su očite danas među ljudima te neki iz toga razloga i napuštaju zemlju. Oni su zabrinuti za budućnost svoje djece. Situacija je pogoršana različitim negativnim izvješćima u medijima, koja su iskorištena kako bi se zatrovala atmosfera”, rekao je vrhbosanski nadbiskup.
Ocrtavajući predrasude prema vjernicima, dodao je: “Ne postoje jednaka prava za katolike ondje gdje su oni manjina među većinom druge etničke grupe. Ova se diskriminacija očituje u političkom i administrativnom smislu, a osobito u području zaposlenja.”
Glede situacije Katoličke Crkve u BiH, kardinal je kazao kako postoji razlog za ozbiljnu zabrinutost glede budućnosti.
“Ako više ne bude Hrvata to znači da neće biti ni katolika budući da su većina Hrvata katolici. Zbog toga je veoma važno stvoriti situaciju jednakih prava za sve”, objasnio je nadbiskup Puljić te istaknuo kako, unatoč masovnom iseljavanju katolika koje na godišnjoj razini iznosi približno u prosjeku 10 000, te nesigurnosti među onima koji ostanju, Crkva pokušava vjernicima vratiti povjerenje i nadu.
“Mi crpimo nadu i snagu iz zajedničke i osobne molitve. Nedjeljna misa i naša hodočašća jesu važni izvori snage. Protekle smo godine obilježili stoljeće ukazanja u Fatimi tako što smo svaku župu posvetili Prečistom Srcu Marijinu. Riječ je o ozdravljenju rana, opraštanjem jedni drugima i radosnom povjeravanju sebe Božjoj ljubavi”, rekao je kardinal Puljić za Katoličku dobrotvornu organizaciju “Kirche in Not”.
Važno je istaknuti i podsjetiti kako je ova organizacija papinskoga prava, u posljednjem desetljeću mnogo pomogla Vrhbosanskoj nadbiskupiji u obnovi crkava i drugih crkvenih zdanja, uništenih ili oštećenih tijekom posljednjega rata, prenosi Nedjelja.ba.
Kardinal Puljić je, kako prenosi Catholic Herald, kazao da je trajno krvarenje i curenje katolika ostavština rata 1992. – 1995. koji je uzrokovao da najmanje 250 000 vjernika – oko polovice katolika BiH – postanu izbjeglice.
“Tijekom rata i neposredno nakon njega većina katolika je protjerana iz njihovih domova, a bilo je mnogo uništavanja i pljačke. Nakon rata nije bilo ni političke niti financijske potpore za trajni povratak izbjeglica i protjeranih”, rekao je kardinal.
Osvrćući se na mirovni sporazum postignut 1995. dodao je: “Daytonski sporazum nije proveden u praksi i ponajviše su prepatili katolici Hrvati koji su u brojčanoj manjini. Njima je teže obraniti njihova osnovna ljudska prava.”
Također, kardinal Puljić je izrazio zabrinutost da će se društvo suočiti s neizvjesnom budućnošću.
“Posljedice nesigurnosti su očite danas među ljudima te neki iz toga razloga i napuštaju zemlju. Oni su zabrinuti za budućnost svoje djece. Situacija je pogoršana različitim negativnim izvješćima u medijima, koja su iskorištena kako bi se zatrovala atmosfera”, rekao je vrhbosanski nadbiskup.
Ocrtavajući predrasude prema vjernicima, dodao je: “Ne postoje jednaka prava za katolike ondje gdje su oni manjina među većinom druge etničke grupe. Ova se diskriminacija očituje u političkom i administrativnom smislu, a osobito u području zaposlenja.”
Glede situacije Katoličke Crkve u BiH, kardinal je kazao kako postoji razlog za ozbiljnu zabrinutost glede budućnosti.
“Ako više ne bude Hrvata to znači da neće biti ni katolika budući da su većina Hrvata katolici. Zbog toga je veoma važno stvoriti situaciju jednakih prava za sve”, objasnio je nadbiskup Puljić te istaknuo kako, unatoč masovnom iseljavanju katolika koje na godišnjoj razini iznosi približno u prosjeku 10 000, te nesigurnosti među onima koji ostanju, Crkva pokušava vjernicima vratiti povjerenje i nadu.
“Mi crpimo nadu i snagu iz zajedničke i osobne molitve. Nedjeljna misa i naša hodočašća jesu važni izvori snage. Protekle smo godine obilježili stoljeće ukazanja u Fatimi tako što smo svaku župu posvetili Prečistom Srcu Marijinu. Riječ je o ozdravljenju rana, opraštanjem jedni drugima i radosnom povjeravanju sebe Božjoj ljubavi”, rekao je kardinal Puljić za Katoličku dobrotvornu organizaciju “Kirche in Not”.
Važno je istaknuti i podsjetiti kako je ova organizacija papinskoga prava, u posljednjem desetljeću mnogo pomogla Vrhbosanskoj nadbiskupiji u obnovi crkava i drugih crkvenih zdanja, uništenih ili oštećenih tijekom posljednjega rata, prenosi Nedjelja.ba.
