Moskva je Sjedinjenim Državama predložila razmjenu usluga: Kremlj bi prestao dijeliti obavještajne podatke s Iranom, uključujući precizne koordinate položaja američke vojske na Bliskom istoku, ako bi Washington zauzvrat prestao Ukrajini davati obavještajne podatke o Rusiji.
Prijedlog je, prema riječima dviju osoba upoznatih s pregovorima, ruski izaslanik Kiril Dmitrijev iznio izaslanicima Trumpove administracije Steveu Witkoffu i Jaredu Kushneru tijekom sastanka prošlog tjedna u Miamiju. Sjedinjene Države su ponudu odbile, dodali su isti izvori koji su zbog osjetljivosti razgovora željeli ostati anonimni, piše Politico.
Zabrinutost u Europi
Unatoč američkom odbijanju, sama ponuda izazvala je nemir među europskim diplomatima, koji strahuju da Moskva pokušava zabiti klin između Europe i SAD-a u ključnom trenutku za transatlantske odnose.
Jedan diplomat EU nazvao je ruski prijedlog "skandaloznim". U Europi raste sumnja da sastanci između Witkoffa i Dmitrijev ne vode konkretnom napretku prema miru u Ukrajini, već da ih Moskva koristi kao priliku da Washington uvuče u dogovor velikih sila koji bi zaobišao Europu.
Zabrinutost je pojačana i nedavnom izjavom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je zbog odbijanja saveznika da pošalju ratne brodove u Hormuški tjesnac oštro kritizirao NATO partnere, nazvavši ih "KUKAVICAMA" uz poruku: "ZAPAMTIT ĆEMO!" Iz Kremlja je u četvrtak stigla objava da su mirovni pregovori o Ukrajini uz posredovanje SAD-a "na čekanju".
Ponude vezane za Iran i vojna suradnja
Ovo nije jedini ruski prijedlog vezan uz Iran koji je Washington odbio. Prema drugom izvoru upoznatom s razgovorima, SAD je odbio i prijedlog da se iranski obogaćeni uranij prebaci u Rusiju. Od početka rata, Rusija je proširila razmjenu obavještajnih podataka i vojnu suradnju s Iranom.
The Wall Street Journal je ranije izvijestio da Moskva opskrbljuje Teheran satelitskim snimkama i tehnologijom za dronove kako bi mu pomogla u ciljanju američkih snaga u regiji, što je Kremlj nazvao "lažnom viješću".
Sam Trump je u nedavnom intervjuu za Fox News aludirao na povezanost između obavještajne suradnje s Iranom i situacije u Ukrajini. "Putin im [Iranu] možda malo pomaže, da, pretpostavljam, a vjerojatno misli da mi zauzvrat pomažemo Ukrajini, zar ne?" rekao je Trump.
Američka potpora Ukrajini na kušnji
Sjedinjene Države nastavljaju dijeliti obavještajne podatke s Ukrajinom, iako je druga vrsta potpore smanjena. Ta je razmjena podataka posljednji ključni stup američke pomoći Kijevu, nakon što je Trumpova administracija prošle godine zaustavila veći dio financijske i vojne pomoći.
Washington i dalje isporučuje oružje Ukrajini, ali u sklopu programa pod vodstvom NATO-a u kojem saveznici plaćaju SAD-u za naoružanje. Međutim, isporuke ključnog streljiva za protuzračnu obranu pod pritiskom su zbog rata koji SAD i Izrael vode s Iranom.
Prošle godine je razmjena obavještajnih podataka nakratko bila prekinuta nakon neuspješnog sastanka u Ovalnom uredu između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, što je izazvalo kaos među saveznicima i otkrilo duboke napetosti u partnerstvu s Kijevom.
Jedan europski diplomat pokušao je umanjiti važnost američke uloge, podsjetivši na izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona iz siječnja, koji je rekao da "dvije trećine" vojnih obavještajnih podataka za Ukrajinu sada osigurava Francuska.
Odnose dodatno komplicira i nedavna odluka Trumpove administracije da ublaži sankcije na rusku naftu kako bi smanjila pritisak na globalna tržišta, što je izazvalo oštru zabrinutost i kritike europskih čelnika, uključujući njemačkog kancelara Friedricha Merza.
Prijedlog je, prema riječima dviju osoba upoznatih s pregovorima, ruski izaslanik Kiril Dmitrijev iznio izaslanicima Trumpove administracije Steveu Witkoffu i Jaredu Kushneru tijekom sastanka prošlog tjedna u Miamiju. Sjedinjene Države su ponudu odbile, dodali su isti izvori koji su zbog osjetljivosti razgovora željeli ostati anonimni, piše Politico.
Zabrinutost u Europi
Unatoč američkom odbijanju, sama ponuda izazvala je nemir među europskim diplomatima, koji strahuju da Moskva pokušava zabiti klin između Europe i SAD-a u ključnom trenutku za transatlantske odnose.
Jedan diplomat EU nazvao je ruski prijedlog "skandaloznim". U Europi raste sumnja da sastanci između Witkoffa i Dmitrijev ne vode konkretnom napretku prema miru u Ukrajini, već da ih Moskva koristi kao priliku da Washington uvuče u dogovor velikih sila koji bi zaobišao Europu.
Zabrinutost je pojačana i nedavnom izjavom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je zbog odbijanja saveznika da pošalju ratne brodove u Hormuški tjesnac oštro kritizirao NATO partnere, nazvavši ih "KUKAVICAMA" uz poruku: "ZAPAMTIT ĆEMO!" Iz Kremlja je u četvrtak stigla objava da su mirovni pregovori o Ukrajini uz posredovanje SAD-a "na čekanju".
Ponude vezane za Iran i vojna suradnja
Ovo nije jedini ruski prijedlog vezan uz Iran koji je Washington odbio. Prema drugom izvoru upoznatom s razgovorima, SAD je odbio i prijedlog da se iranski obogaćeni uranij prebaci u Rusiju. Od početka rata, Rusija je proširila razmjenu obavještajnih podataka i vojnu suradnju s Iranom.
The Wall Street Journal je ranije izvijestio da Moskva opskrbljuje Teheran satelitskim snimkama i tehnologijom za dronove kako bi mu pomogla u ciljanju američkih snaga u regiji, što je Kremlj nazvao "lažnom viješću".
Sam Trump je u nedavnom intervjuu za Fox News aludirao na povezanost između obavještajne suradnje s Iranom i situacije u Ukrajini. "Putin im [Iranu] možda malo pomaže, da, pretpostavljam, a vjerojatno misli da mi zauzvrat pomažemo Ukrajini, zar ne?" rekao je Trump.
Američka potpora Ukrajini na kušnji
Sjedinjene Države nastavljaju dijeliti obavještajne podatke s Ukrajinom, iako je druga vrsta potpore smanjena. Ta je razmjena podataka posljednji ključni stup američke pomoći Kijevu, nakon što je Trumpova administracija prošle godine zaustavila veći dio financijske i vojne pomoći.
Washington i dalje isporučuje oružje Ukrajini, ali u sklopu programa pod vodstvom NATO-a u kojem saveznici plaćaju SAD-u za naoružanje. Međutim, isporuke ključnog streljiva za protuzračnu obranu pod pritiskom su zbog rata koji SAD i Izrael vode s Iranom.
Prošle godine je razmjena obavještajnih podataka nakratko bila prekinuta nakon neuspješnog sastanka u Ovalnom uredu između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, što je izazvalo kaos među saveznicima i otkrilo duboke napetosti u partnerstvu s Kijevom.
Jedan europski diplomat pokušao je umanjiti važnost američke uloge, podsjetivši na izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona iz siječnja, koji je rekao da "dvije trećine" vojnih obavještajnih podataka za Ukrajinu sada osigurava Francuska.
Odnose dodatno komplicira i nedavna odluka Trumpove administracije da ublaži sankcije na rusku naftu kako bi smanjila pritisak na globalna tržišta, što je izazvalo oštru zabrinutost i kritike europskih čelnika, uključujući njemačkog kancelara Friedricha Merza.
