Otkako je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela odluku da se minimalna plaća u ovom bh. entitetu poveća sa 619 KM na 1.000 KM za 2025. godinu, reakcije se ne prestaju nizati. Poslodavci su protiv povećanja jer navode da bi morali uplaćivati velike doprinose na taj iznos pa su zaprijetili i otkazima radnicima. Shodno navedenom, redakciji N1 javio se radnik koji tvrdi da je njemu i njegovim kolegama poslodavac uplatio novčanu pomoć od firme u kojoj radi te da su kasnije na računu primijetili da je plaća za prosinac umanjena za taj isti iznos.
500 KM “nestalo” sa računa
Radnik, čiji je identitet poznat redakciji, zaposlen je kao mesar u jednoj firmi u Travniku. Na toj poziciji radi već sedam godina, a kako je ispričao za N1, on i njegove kolege su primijetile da se u proteklih pola godine na platnoj listi nalazi i stavka “pomoć poslodavca radniku”.
“Međutim, nismo dobivali nikako uvećani iznos za tu pomoć nego samo plaću. Prošle godine, točnije, 20. prosinca 2024. sam primijetio na računu da sam dobio pomoć u iznosu od 500 KM, a sada kada je 13. siječnja 2025. uplaćena plaća za prosinac, ona je bila umanjena za taj iznos”, rekao je.
Dodao je da je to bio slučaj i s ostalim uposlenicima ove firme.
“Svi uposleni u firmi – trgovci, poslovođe, vozači, administracija, mesari... svi su primijetili da im je na računu manje novca za iznos te novčane pomoći”, naveo je.
Na ove slučajeve skrenuo je pažnju i Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH koji je na konferenciji za medije održanoj prošli tjedan rekao da je takav odnos poslodavaca prema radnicima, između ostalog, bio jedan od povoda da se poveća minimalna plaća u FBiH. Tako je pomenuo da su pomoć koju je Vlada FBiH dijelila poslodavci zloupotrebljavali na način da su je uplaćivali radnicima pa onda tražili od njih da im veći dio tog novca vrate.
“Dosta je varanja i dosta u kuverti pa onda dam ti pa mi vratiš. Imamo informaciju da su ljudi od 1.070 KM pomoći koju je Vlada FBiH dijelila morali 700 KM vratiti. Pa ljudi hoćemo li se boriti protiv toga, evo mi hoćemo pa dokle doguramo i dokle možemo. Možda će to nekoga koštati, ali mi ćemo se za te ljude pobrinuti. Pa govorimo o 5,4 milijarde KM dobiti, a sve to košta 400.000 KM i uz to nudimo još i subvencije, pa ako je to onda problem onda i jeste”, rekao je tom prilikom Nikšić.
Isplata dijela plaće u kuvertama česta praksa
On je također spomenuo da je povećanje minimalne plaće u FBiH zasmetalo poslodavcima koji su dio plate isplaćivali u kuvertama.
“Svi ti poslodavci koji danas pričaju o smanjenju doprinosa su nas uvjeravali da isplatimo 400 KM radnicima kako bi podržali radnike i predlagali nam da 10 posto poreza na to obračunaju. I mi na to kažemo da ne treba porez i damo im da u prvih šest mjeseci isplate 2.500 KM, a u drugoj polovini šest mjeseci 2.750 KM i ako preračunate to ispadne 26 posto stope doprinosa ako budete uplaćivali svojim radnicima. Već sam rekao koliko ih je to ispoštovalo i koliko je ta savjest proradila. Zakon o doprinosima i Zakon o minimalnoj plaći kada se budu donosili to je sve sračunato kako bi smanjili doprinose. Da sada pričamo o tome da opet smanjimo doprinose na minimalnu plaću radnicima onda se postavlja pitanje što ćemo s ovim drugim doprinosima? Dakle, onaj poslodavac koji pošteno i fer plaća svoje radnike i koji ne daje u kuverti će biti kažnjen zato što ovi to ne žele raditi. Vrlo rado ću sada sa svim tim poslodavcima da otvorim diskusiju”, poručio je Nikšić navodeći da će Vlada FBiH radnike zaštititi od otkaza.
Kada je riječ o isplati u kuvertama, sugovornik koji se javio potvrdio je da i njegov poslodavac isto čini.
“Iznos plaće primam na račun dok mi se novac za prijevoz i topli obrok daje ‘na ruke'”, rekao nam je.
A kako bi se stalo u kraj takvoj vrsti poslodavaca koji su nažalost sve češći primjer moglo bi se reći na području cijele države, iz Vlade FBiH su najavili da će biti povećan broj inspekcijskih kontrola.
Tako su iz Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) nedavno naveli da su 11. siječnja obavili 267 inspekcijskih nadzora na području FBiH prilikom kojeg su otkrili 84 neprijavljena radnika.
Pojašnjenja radi, iako je u praksi mnogo češće da zaposleni zaradu dobivaju preko tekućeg računa, pojedini poslodavci plaće isplaćuju i “na ruke”. Isplata zarade u gotovom novcu nije protuzakonita, ali neplaćanje pripadajućih poreza i doprinosa jeste, jer upravo tako poslodavci uspijevaju izbjeći svoje obaveze.
Pronaći će se mehanizmi za rasterećenje poslodavaca
Iako su poslodavci bili najglasniji nakon odluke o povećanju minimalne plaće u FBiH iz Vlade FBiH su ostali odlučni navodeći da se ona neće mijenjati. Ipak, jučer je održana sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH na kojoj je dogovoreno da će pronaći mehanizme da se skinu dodatna opterećenja na poslodavce.
Istakli su da će uskoro izaći u javnost sa setom mjera koji bi trebali doprinijeti tome da se pronađu olakšice za sve strane.
Protiv povećanja minimalne plaće bila je i većina ekonomskih stručnjaka koji su spočitavali Vladi FBiH nedostatak fiskalne reforme koja je trebala biti prvenstveno sprovedena, a jučer je izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH Aljoša Čampara u hitnu parlamentarnu proceduru uputio izmjene Zakona o doprinosima koje sadržavaju smanjenje doprinosa.
Upravo su ti doprinosi bili najveći problem poslodavcima i to su i zamjerali Vladi FBiH navodeći da se oni moraju smanjiti.
Tako je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH rekao da su doprinosi u FBiH visoki, te da na plaću od 1.000 KM iznose dodatnih 744 KM.
Što znači povećanje minimalne plaće u FBiH?
Nakon objave o povećanju minimalne plaće, Vlada FBiH je najavila subvencioniranje razlike doprinosa za obrte, mikro i male firme, što bi trebalo olakšati prilagođavanje na novo povećanje minimalne plaće.
Sada poslodavci, ali i radnici čekaju na objavu plana Ekonomsko-socijalnog vijeća o setu mjera koje bi trebale donijeti određeno rasterećenje.
Do tada su građani i dalje skeptični kada je riječ o kvaliteti života s obzirom na rastuće troškove života i inflaciju. Mnogi smatraju da povećanje nije dovoljno da pokrije osnovne životne troškove, dok drugi izražavaju sumnju u efikasnost implementacije ove odluke.
Generalno promatrajući, odluka o povećanju minimalne plaće u FBiH predstavlja značajan korak ka poboljšanju životnog standarda radnika, ali istovremeno otvara pitanja o održivosti za poslodavce i potrebi za dodatnim ekonomskim reformama kako bi se osigurala stabilnost tržišta rada i ekonomije u cjelini, piše N1.
500 KM “nestalo” sa računa
Radnik, čiji je identitet poznat redakciji, zaposlen je kao mesar u jednoj firmi u Travniku. Na toj poziciji radi već sedam godina, a kako je ispričao za N1, on i njegove kolege su primijetile da se u proteklih pola godine na platnoj listi nalazi i stavka “pomoć poslodavca radniku”.
“Međutim, nismo dobivali nikako uvećani iznos za tu pomoć nego samo plaću. Prošle godine, točnije, 20. prosinca 2024. sam primijetio na računu da sam dobio pomoć u iznosu od 500 KM, a sada kada je 13. siječnja 2025. uplaćena plaća za prosinac, ona je bila umanjena za taj iznos”, rekao je.
Dodao je da je to bio slučaj i s ostalim uposlenicima ove firme.
“Svi uposleni u firmi – trgovci, poslovođe, vozači, administracija, mesari... svi su primijetili da im je na računu manje novca za iznos te novčane pomoći”, naveo je.
Na ove slučajeve skrenuo je pažnju i Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH koji je na konferenciji za medije održanoj prošli tjedan rekao da je takav odnos poslodavaca prema radnicima, između ostalog, bio jedan od povoda da se poveća minimalna plaća u FBiH. Tako je pomenuo da su pomoć koju je Vlada FBiH dijelila poslodavci zloupotrebljavali na način da su je uplaćivali radnicima pa onda tražili od njih da im veći dio tog novca vrate.
“Dosta je varanja i dosta u kuverti pa onda dam ti pa mi vratiš. Imamo informaciju da su ljudi od 1.070 KM pomoći koju je Vlada FBiH dijelila morali 700 KM vratiti. Pa ljudi hoćemo li se boriti protiv toga, evo mi hoćemo pa dokle doguramo i dokle možemo. Možda će to nekoga koštati, ali mi ćemo se za te ljude pobrinuti. Pa govorimo o 5,4 milijarde KM dobiti, a sve to košta 400.000 KM i uz to nudimo još i subvencije, pa ako je to onda problem onda i jeste”, rekao je tom prilikom Nikšić.
Isplata dijela plaće u kuvertama česta praksa
On je također spomenuo da je povećanje minimalne plaće u FBiH zasmetalo poslodavcima koji su dio plate isplaćivali u kuvertama.
“Svi ti poslodavci koji danas pričaju o smanjenju doprinosa su nas uvjeravali da isplatimo 400 KM radnicima kako bi podržali radnike i predlagali nam da 10 posto poreza na to obračunaju. I mi na to kažemo da ne treba porez i damo im da u prvih šest mjeseci isplate 2.500 KM, a u drugoj polovini šest mjeseci 2.750 KM i ako preračunate to ispadne 26 posto stope doprinosa ako budete uplaćivali svojim radnicima. Već sam rekao koliko ih je to ispoštovalo i koliko je ta savjest proradila. Zakon o doprinosima i Zakon o minimalnoj plaći kada se budu donosili to je sve sračunato kako bi smanjili doprinose. Da sada pričamo o tome da opet smanjimo doprinose na minimalnu plaću radnicima onda se postavlja pitanje što ćemo s ovim drugim doprinosima? Dakle, onaj poslodavac koji pošteno i fer plaća svoje radnike i koji ne daje u kuverti će biti kažnjen zato što ovi to ne žele raditi. Vrlo rado ću sada sa svim tim poslodavcima da otvorim diskusiju”, poručio je Nikšić navodeći da će Vlada FBiH radnike zaštititi od otkaza.
Kada je riječ o isplati u kuvertama, sugovornik koji se javio potvrdio je da i njegov poslodavac isto čini.
“Iznos plaće primam na račun dok mi se novac za prijevoz i topli obrok daje ‘na ruke'”, rekao nam je.
A kako bi se stalo u kraj takvoj vrsti poslodavaca koji su nažalost sve češći primjer moglo bi se reći na području cijele države, iz Vlade FBiH su najavili da će biti povećan broj inspekcijskih kontrola.
Tako su iz Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) nedavno naveli da su 11. siječnja obavili 267 inspekcijskih nadzora na području FBiH prilikom kojeg su otkrili 84 neprijavljena radnika.
Pojašnjenja radi, iako je u praksi mnogo češće da zaposleni zaradu dobivaju preko tekućeg računa, pojedini poslodavci plaće isplaćuju i “na ruke”. Isplata zarade u gotovom novcu nije protuzakonita, ali neplaćanje pripadajućih poreza i doprinosa jeste, jer upravo tako poslodavci uspijevaju izbjeći svoje obaveze.
Pronaći će se mehanizmi za rasterećenje poslodavaca
Iako su poslodavci bili najglasniji nakon odluke o povećanju minimalne plaće u FBiH iz Vlade FBiH su ostali odlučni navodeći da se ona neće mijenjati. Ipak, jučer je održana sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH na kojoj je dogovoreno da će pronaći mehanizme da se skinu dodatna opterećenja na poslodavce.
Istakli su da će uskoro izaći u javnost sa setom mjera koji bi trebali doprinijeti tome da se pronađu olakšice za sve strane.
Protiv povećanja minimalne plaće bila je i većina ekonomskih stručnjaka koji su spočitavali Vladi FBiH nedostatak fiskalne reforme koja je trebala biti prvenstveno sprovedena, a jučer je izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH Aljoša Čampara u hitnu parlamentarnu proceduru uputio izmjene Zakona o doprinosima koje sadržavaju smanjenje doprinosa.
Upravo su ti doprinosi bili najveći problem poslodavcima i to su i zamjerali Vladi FBiH navodeći da se oni moraju smanjiti.
Tako je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH rekao da su doprinosi u FBiH visoki, te da na plaću od 1.000 KM iznose dodatnih 744 KM.
Što znači povećanje minimalne plaće u FBiH?
Nakon objave o povećanju minimalne plaće, Vlada FBiH je najavila subvencioniranje razlike doprinosa za obrte, mikro i male firme, što bi trebalo olakšati prilagođavanje na novo povećanje minimalne plaće.
Sada poslodavci, ali i radnici čekaju na objavu plana Ekonomsko-socijalnog vijeća o setu mjera koje bi trebale donijeti određeno rasterećenje.
Do tada su građani i dalje skeptični kada je riječ o kvaliteti života s obzirom na rastuće troškove života i inflaciju. Mnogi smatraju da povećanje nije dovoljno da pokrije osnovne životne troškove, dok drugi izražavaju sumnju u efikasnost implementacije ove odluke.
Generalno promatrajući, odluka o povećanju minimalne plaće u FBiH predstavlja značajan korak ka poboljšanju životnog standarda radnika, ali istovremeno otvara pitanja o održivosti za poslodavce i potrebi za dodatnim ekonomskim reformama kako bi se osigurala stabilnost tržišta rada i ekonomije u cjelini, piše N1.
