Bivši lider HDZ-a 1990, Martin Raguž, gostujući u emisiji na Federalnoj TV govorio je o aktualnoj političkoj situaciji u BiH.
Kaže da je danas, nakon mnogih funkcija koje je obavljao, sa svojom obitelji.
Radim privatno s određenim brojem ljudi oko određenih projekata. Nisam više u nekim stranačkim forumima. Nakon isteka mandata u Domu naroda nisam se kandidirao na prošlim Općim izborima. Još uvijek razmišljam kako dalje kad su ta pitanja u pitanju. Ostao sam još formalno u Predsjedništvu HNS-a i to je to.
Na pitanje je li BiH danas zemlja o kojoj je govorio u kampanji i koju je jamčio, odgovara:
Nažalost nije. Ona je u jednoj silaznoj putanji zbog politika koje dominiraju već više desetljeća i od zemlje koja bi trebala biti obrazac multietničnosti, pluralizma, respekta, harmonizacije identiteta došla je u situaciju da scenom dominiraju konfrontirajući narativi, sukobi, izostanak dijaloga, izostanak kompromisa. Po najvažnijim parametrima debelo smo na začelju europskih ljestvica. Od borbe protiv korupcije, rezultata, do stanja u pravosuđu, do egzodusa, do broja umrlih u odnosu na broj rođenih, tako da jedna je sada zamagljena perspektiva, ali ja vjerujem, bez obzira na jednu težinu stanja koju mnogi nazivaju najtežom postdaytonskom krizom, da će se složiti i unutarnje i vanjske i geopolitičke okolnosti da se ova otvorena pitanja riješe konačno i da ova zemlja dobije ono što zaslužuje – trajni mir, stabilnost i perspektivu. Ovi narodi i ova zemlja imaju pravo biti dio jedne europske stabilnosti i da se više nikada ne događaju stradanja kakva su bila u neposrednoj prošlosti.
Nemamo kulturu dijaloga i postizanja kompromisa
Navodi da, ako već nekoliko izbornih ciklusa i imate mandat, kontrolirate zakonodavnu i izvršnu vlast, život kompletan, a “radi se o većini političara koji sada pregovaraju i traže rješenja oko najvažniji reformi, u zadnje vrijeme je to pitanje Izbornog zakona BiH“.
To je zaista jako važno i ne bi se trebalo poistovjećivati s bilo kojem pojedincem, strankom, to je važno za BiH. To nije važno samo, evo kad se radi o Hrvatima u BiH, da dođu u poziciju da se osjećaju ravnopravno i zaštićeno kad su u pitanju izbori i odlučivanje u najvažnijim institucijama BiH, a to su domovi naroda i Predsjedništvo. Važno je zato što je BiH multietnička, višenacionalna zemlja i važno je da se njeni narodi osjećaju tako da daju doprinos čitavoj BiH, a ne da se sukobljavaju oko najvažnijih pitanja. To predugo traje i to je postao prostor pomalo i za politikantstvo i manipulaciju.
Ja to ne bih poistovjećivao ni s jednim pojedincem kada je u pitanju taj zahtjev s hrvatske strane. To odgovorno tvrdim. Dragan Čović je sada na čelu Doma naroda, na čelu HNS-a, na čelu stranke koja ima najviše zastupnika. Dakle to je izborni rezultat koji mu daje tu dimenziju da je sudionik pregovora i naravno ima posebnu odgovornost, kao i drugi sudionici pregovora. Rezultat ovih pregovora, izostanak dogovora, već više od 10 godina je to tema, nije to sada, pokazuje da u BiH nemamo kulturu dijaloga i postizanja kompromisa i međusobnog uvažavanja. Vrlo često to izgleda kao dijalog slijepih i gluhih. Neko govori, drugi ne sluša. Drugi govore, ovi ne vide stanje.
Raguž naglašava da je BiH zemlja svih nas.
Bez obzira kako se osjećamo, da li kao pripadnici konstitutivnih naroda ili kao građani, svi imamo isto pravo na ovu zemlju. Bez obzira kako je ona riješena u Daytonu. BiH nastavlja postojati, ona nije od Daytona. Ona je i ranije, u prethodnom ciklusu bila i bošnjačka i hrvatska i srpska i ostalih, u onom prošlom sustavu. I prije toga. Dakle imamo neki kontinuitet oformljenih i etabliranih unutarnjih odnosa i struktura koje znače da su to narodi sa svojim identitetom i to treba respektirati. Ja dolazim iz hrvatskog nacionalnog kruga ali ne želim tu završiti u BiH. Želim ići u susret vama, a vi definirate sebe. Ja mogu samo poštovati to što vi osjećate i što se definirate. I ne da to konfrontiramo nego da počnemo harmonizirati. To je formula za BiH. Sve druge formule nas vode u ovo stanje agonije i kaosa koji mnogima nažalost na tim pozicijama odgovara tako bez polaganja računa. Moramo izaći iz te kvadrature kruga. Zato nam je potreban jedan novi društveni ugovor svih nas.
Svi scenariji su objektivno u igri
Smatra da su domaći lideri imali dovoljno vremena da pokažu rezultat.
Za sada je rezultat nažalost negativan po sve nas. Ne bih uskratio mogućnost da sada u završnici, obzirom na intenzitet i uključivanje predstavnika EU i SAD-a, Venecijanske komisije, ekspertskih timova, kad su se ipak stvari pomakle s mrtve točke, da u toj završnici dovrše taj zakon do ovih izbora kako ne bi ušli u još dublju krizu. Ja do zadnjeg dana vjerujem da mora prevladati svijest u interesu svih. Mora se na neki način ograničeno promijeniti i Ustav i Izborni zakon i to će nam otvoriti neku novu perspektivu i jednu ozbiljnost, jedan dinamizam i pluralizam i konkurenciju i inkluzivnost, sve ono što treba BiH. Sad je sve to blokirano ovakvim odnosnom i ovakvim negativnim rezultatom.
O odgađanju ili bojkotu izbora kaže da su svi scenariji objektivno u igri u javnom prostoru.
Rano je još za neke konačne odluke jer pozivam sve da iskoristimo ovaj foto finiš da se dođe do dogovora. Tek tada možemo zaključivati jer ja mislim da svijest o značaju ovog pitanja je prodrla do mnogih. Ako se to ne riješi ulazimo u prostor različitih interpretacija. Mislim da to nije dobro za ukupne odnose i za budućnost BiH.
Ne vidim da će na Saboru HNS-a doći do radikalizacije
Na pitanje što očekuje od Sabora HNS-a, Raguž odgovara: Ne vidim da će doći do radikalizacije i stvaranja povoda za bilo kakvu negativnu energiju. Mislim da se tom zasjedanju pristupa krajnje odgovorno. Mi smo na geopolitičkom igralištu gdje su se pojavili novi akteri. Ja očekujem da se podvuče jasna crta pod ovaj rezultat pregovora oko Izbornog zakona i napravi jedna crvena linija ispod koje se neće moći ići dalje. Mislim da ta priča da su Hrvati okov, uteg zato što traže jedan takav pristup nije održiva jer hrvatska pozicija je značajno reducirana i oslabljena kroz nametnute odluke.
O vraćanju na HZHB ističe da ne očekuje nikakvo iskakanje izvan Daytonskog mirovnog sporazum i Ustava.
Ističe da je, kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona, odgovornost na svima.
Sudionici procesa imaju odgovornost. Hrvatska pozicija se kroz prijedlog ocjenjuje maksimalističkom. Apsolutno nije takva. Radi se samo o tome da se popuni onaj dio Izbornog zakona koji tretira presude i Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. Stranke sa sjedištem u Sarajevu traže dase reducira nadležnost Doma naroda. To apsolutno nije predmet presuda, a to je jedini instrument koji vam jamči da imate pravo štititi vitalni nacionalni interes. Bila su očekivanja da će se na neki način slomiti hrvatska politička komponenta na način da se reducira uloga Doma naroda i da se zadrži postojeći način izbora članova Predsjedništva. Mislim da to nije dobro ni za koga.
Smatra da elektorski način nije nikakav podjela i da se oko tog modela može naći rješenje.
Bile su neke procjene da će puno ranije EU ući u proces donošenja sankcija. Mislim da ni ovo nije konačan stav, ovo je unutar Europskog parlamenta. Treba otkloniti razloge zbog kojih je EP rekao da će uvesti sankcije. A to znači da institucije rade. Nema nikakav razlog da institucije ne rade. Mislim da ima prostor da se izbjegnu sankcije, zaključio je Raguž.
Kaže da je danas, nakon mnogih funkcija koje je obavljao, sa svojom obitelji.
Radim privatno s određenim brojem ljudi oko određenih projekata. Nisam više u nekim stranačkim forumima. Nakon isteka mandata u Domu naroda nisam se kandidirao na prošlim Općim izborima. Još uvijek razmišljam kako dalje kad su ta pitanja u pitanju. Ostao sam još formalno u Predsjedništvu HNS-a i to je to.
Na pitanje je li BiH danas zemlja o kojoj je govorio u kampanji i koju je jamčio, odgovara:
Nažalost nije. Ona je u jednoj silaznoj putanji zbog politika koje dominiraju već više desetljeća i od zemlje koja bi trebala biti obrazac multietničnosti, pluralizma, respekta, harmonizacije identiteta došla je u situaciju da scenom dominiraju konfrontirajući narativi, sukobi, izostanak dijaloga, izostanak kompromisa. Po najvažnijim parametrima debelo smo na začelju europskih ljestvica. Od borbe protiv korupcije, rezultata, do stanja u pravosuđu, do egzodusa, do broja umrlih u odnosu na broj rođenih, tako da jedna je sada zamagljena perspektiva, ali ja vjerujem, bez obzira na jednu težinu stanja koju mnogi nazivaju najtežom postdaytonskom krizom, da će se složiti i unutarnje i vanjske i geopolitičke okolnosti da se ova otvorena pitanja riješe konačno i da ova zemlja dobije ono što zaslužuje – trajni mir, stabilnost i perspektivu. Ovi narodi i ova zemlja imaju pravo biti dio jedne europske stabilnosti i da se više nikada ne događaju stradanja kakva su bila u neposrednoj prošlosti.
Nemamo kulturu dijaloga i postizanja kompromisa
Navodi da, ako već nekoliko izbornih ciklusa i imate mandat, kontrolirate zakonodavnu i izvršnu vlast, život kompletan, a “radi se o većini političara koji sada pregovaraju i traže rješenja oko najvažniji reformi, u zadnje vrijeme je to pitanje Izbornog zakona BiH“.
To je zaista jako važno i ne bi se trebalo poistovjećivati s bilo kojem pojedincem, strankom, to je važno za BiH. To nije važno samo, evo kad se radi o Hrvatima u BiH, da dođu u poziciju da se osjećaju ravnopravno i zaštićeno kad su u pitanju izbori i odlučivanje u najvažnijim institucijama BiH, a to su domovi naroda i Predsjedništvo. Važno je zato što je BiH multietnička, višenacionalna zemlja i važno je da se njeni narodi osjećaju tako da daju doprinos čitavoj BiH, a ne da se sukobljavaju oko najvažnijih pitanja. To predugo traje i to je postao prostor pomalo i za politikantstvo i manipulaciju.
Ja to ne bih poistovjećivao ni s jednim pojedincem kada je u pitanju taj zahtjev s hrvatske strane. To odgovorno tvrdim. Dragan Čović je sada na čelu Doma naroda, na čelu HNS-a, na čelu stranke koja ima najviše zastupnika. Dakle to je izborni rezultat koji mu daje tu dimenziju da je sudionik pregovora i naravno ima posebnu odgovornost, kao i drugi sudionici pregovora. Rezultat ovih pregovora, izostanak dogovora, već više od 10 godina je to tema, nije to sada, pokazuje da u BiH nemamo kulturu dijaloga i postizanja kompromisa i međusobnog uvažavanja. Vrlo često to izgleda kao dijalog slijepih i gluhih. Neko govori, drugi ne sluša. Drugi govore, ovi ne vide stanje.
Raguž naglašava da je BiH zemlja svih nas.
Bez obzira kako se osjećamo, da li kao pripadnici konstitutivnih naroda ili kao građani, svi imamo isto pravo na ovu zemlju. Bez obzira kako je ona riješena u Daytonu. BiH nastavlja postojati, ona nije od Daytona. Ona je i ranije, u prethodnom ciklusu bila i bošnjačka i hrvatska i srpska i ostalih, u onom prošlom sustavu. I prije toga. Dakle imamo neki kontinuitet oformljenih i etabliranih unutarnjih odnosa i struktura koje znače da su to narodi sa svojim identitetom i to treba respektirati. Ja dolazim iz hrvatskog nacionalnog kruga ali ne želim tu završiti u BiH. Želim ići u susret vama, a vi definirate sebe. Ja mogu samo poštovati to što vi osjećate i što se definirate. I ne da to konfrontiramo nego da počnemo harmonizirati. To je formula za BiH. Sve druge formule nas vode u ovo stanje agonije i kaosa koji mnogima nažalost na tim pozicijama odgovara tako bez polaganja računa. Moramo izaći iz te kvadrature kruga. Zato nam je potreban jedan novi društveni ugovor svih nas.
Svi scenariji su objektivno u igri
Smatra da su domaći lideri imali dovoljno vremena da pokažu rezultat.
Za sada je rezultat nažalost negativan po sve nas. Ne bih uskratio mogućnost da sada u završnici, obzirom na intenzitet i uključivanje predstavnika EU i SAD-a, Venecijanske komisije, ekspertskih timova, kad su se ipak stvari pomakle s mrtve točke, da u toj završnici dovrše taj zakon do ovih izbora kako ne bi ušli u još dublju krizu. Ja do zadnjeg dana vjerujem da mora prevladati svijest u interesu svih. Mora se na neki način ograničeno promijeniti i Ustav i Izborni zakon i to će nam otvoriti neku novu perspektivu i jednu ozbiljnost, jedan dinamizam i pluralizam i konkurenciju i inkluzivnost, sve ono što treba BiH. Sad je sve to blokirano ovakvim odnosnom i ovakvim negativnim rezultatom.
O odgađanju ili bojkotu izbora kaže da su svi scenariji objektivno u igri u javnom prostoru.
Rano je još za neke konačne odluke jer pozivam sve da iskoristimo ovaj foto finiš da se dođe do dogovora. Tek tada možemo zaključivati jer ja mislim da svijest o značaju ovog pitanja je prodrla do mnogih. Ako se to ne riješi ulazimo u prostor različitih interpretacija. Mislim da to nije dobro za ukupne odnose i za budućnost BiH.
Ne vidim da će na Saboru HNS-a doći do radikalizacije
Na pitanje što očekuje od Sabora HNS-a, Raguž odgovara: Ne vidim da će doći do radikalizacije i stvaranja povoda za bilo kakvu negativnu energiju. Mislim da se tom zasjedanju pristupa krajnje odgovorno. Mi smo na geopolitičkom igralištu gdje su se pojavili novi akteri. Ja očekujem da se podvuče jasna crta pod ovaj rezultat pregovora oko Izbornog zakona i napravi jedna crvena linija ispod koje se neće moći ići dalje. Mislim da ta priča da su Hrvati okov, uteg zato što traže jedan takav pristup nije održiva jer hrvatska pozicija je značajno reducirana i oslabljena kroz nametnute odluke.
O vraćanju na HZHB ističe da ne očekuje nikakvo iskakanje izvan Daytonskog mirovnog sporazum i Ustava.
Ističe da je, kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona, odgovornost na svima.
Sudionici procesa imaju odgovornost. Hrvatska pozicija se kroz prijedlog ocjenjuje maksimalističkom. Apsolutno nije takva. Radi se samo o tome da se popuni onaj dio Izbornog zakona koji tretira presude i Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. Stranke sa sjedištem u Sarajevu traže dase reducira nadležnost Doma naroda. To apsolutno nije predmet presuda, a to je jedini instrument koji vam jamči da imate pravo štititi vitalni nacionalni interes. Bila su očekivanja da će se na neki način slomiti hrvatska politička komponenta na način da se reducira uloga Doma naroda i da se zadrži postojeći način izbora članova Predsjedništva. Mislim da to nije dobro ni za koga.
Smatra da elektorski način nije nikakav podjela i da se oko tog modela može naći rješenje.
Bile su neke procjene da će puno ranije EU ući u proces donošenja sankcija. Mislim da ni ovo nije konačan stav, ovo je unutar Europskog parlamenta. Treba otkloniti razloge zbog kojih je EP rekao da će uvesti sankcije. A to znači da institucije rade. Nema nikakav razlog da institucije ne rade. Mislim da ima prostor da se izbjegnu sankcije, zaključio je Raguž.
