Europska unija (EU) suočava se s velikim razlikama u plaćama među državama članicama, s izraženim razlikama kako u nominalnim iznosima, tako i kada se prilagode prema standardu kupovne moći (PPS).
U 2023. godini, Luksemburg je imao najvišu prosječnu plaću za puno radno vrijeme od 81.064 €, dok je Bugarska imala najnižu od 13.503 €.
Prosječna plaća u EU iznosila je 37.863 €. Zemlje poput Danske, Irske, Belgije, Austrije i Njemačke također su izvijestile o plaćama koje prelaze 50.000 €.
Međutim, kada se prilagodi prema PPS-u, koji uzima u obzir troškove života, razlike u plaćama su manja.
Na primjer, najviša nominalna plaća u Luksemburgu šest puta je veća od plaće u Bugarskoj, ali taj omjer opada na 2,5 puta kada se prilagodi prema PPS-u. U ovom pokazatelju, Grčka, unatoč tome što je treća s dna prema nominalnim plaćama, ima najniži rang prema PPS-u, što odražava visoke troškove života u toj zemlji.
Razlike u plaćama najviše su izražene između sjeverne i zapadne Europe, gdje su plaće obično veće, te istočne i južne Europe, gdje plaće ostaju niske. U pogledu rasta plaća od 2022. do 2023. godine, zemlje poput Rumunjske, Mađarske i Hrvatske zabilježile su značajan porast, dok su druge poput Malte, Grčke i Italije doživjele minimalni rast.
Eurostatov "prosječni godišnji plaćeni iznos po zaposleniku za puno radno vrijeme" također služi kao prag za određivanje dovoljno visoke plaće za dostojanstven život u svakoj EU zemlji. Ova prilagođena plaća daje jasniju sliku ekonomske stvarnosti s kojom se suočavaju radnici diljem EU, uzimajući u obzir i zarade i troškove života.
U 2023. godini, Luksemburg je imao najvišu prosječnu plaću za puno radno vrijeme od 81.064 €, dok je Bugarska imala najnižu od 13.503 €.
Prosječna plaća u EU iznosila je 37.863 €. Zemlje poput Danske, Irske, Belgije, Austrije i Njemačke također su izvijestile o plaćama koje prelaze 50.000 €.
Međutim, kada se prilagodi prema PPS-u, koji uzima u obzir troškove života, razlike u plaćama su manja.
Na primjer, najviša nominalna plaća u Luksemburgu šest puta je veća od plaće u Bugarskoj, ali taj omjer opada na 2,5 puta kada se prilagodi prema PPS-u. U ovom pokazatelju, Grčka, unatoč tome što je treća s dna prema nominalnim plaćama, ima najniži rang prema PPS-u, što odražava visoke troškove života u toj zemlji.
Razlike u plaćama najviše su izražene između sjeverne i zapadne Europe, gdje su plaće obično veće, te istočne i južne Europe, gdje plaće ostaju niske. U pogledu rasta plaća od 2022. do 2023. godine, zemlje poput Rumunjske, Mađarske i Hrvatske zabilježile su značajan porast, dok su druge poput Malte, Grčke i Italije doživjele minimalni rast.
Eurostatov "prosječni godišnji plaćeni iznos po zaposleniku za puno radno vrijeme" također služi kao prag za određivanje dovoljno visoke plaće za dostojanstven život u svakoj EU zemlji. Ova prilagođena plaća daje jasniju sliku ekonomske stvarnosti s kojom se suočavaju radnici diljem EU, uzimajući u obzir i zarade i troškove života.
