Podizanje kamatnih stopa u Europskoj uniji, a što za cilj ima borbu protiv rastuće inflacije, moglo bi s druge strane imati i recesijski učinak koji bi se oslikavao kroz smanjenje ekonomske aktivnosti u nizu jakih europskih gospodarstava, onih koja su i izravno povezana s gospodarskim subjektima u Bosni i Hercegovini.
Ekonomski subjekti u BiH uvelike su ovisni o izvozu na tržišta Europske unije, ali i uvozu različitih repromaterijala potrebnih za daljnju obradu i proizvodnju u BiH, pa tako svaki poremećaj u gospodarskim sustavima zemalja kao što su Njemačka i Austrija mora imati posljedice i na BiH.
Berislav Kutle, direktor Udruge banaka Bosne i Hercegovine, za Večernji list kaže kako svaka pozitivna, a pogotovo negativna događanja u EU izravno utječu na poziciju izvoznika i uvoznika u BiH, ovisno o njihovu položaju u tom trenutku.
''EU je recesiju sprječavala tiskanjem novca bez pokrića posljednjih 15-ak godina. Uz takav novac je vezana (protiv svih pravila novca) niska kamata. To je moralo doći na "naplatu" uz "zatezne" kamate. Uz to, "dogodila se" Ukrajina kao dodatni uteg'', kaže Kutle.
Pitanje je samo, dodaje on, na koliko godina EU može razlomiti taj udar. Da će svaki poremećaj EU gospodarstva imati utjecaja na BiH, svjedoči i podatak na osnovi promatranja kretanja vanjskotrgovinske razmjene u 2021. godini, pri čemu je BiH u vanjskotrgovinskoj razmjeni s EU-om sudjelovala sa 72,1% izvoza i 65,8% uvoza. Naš glavni vanjskotrgovinski partner je Hrvatska, s kojom imamo najveći obujam razmjene, a kada se pogleda deset zemalja u koje smo tijekom 2021. godine najviše izvozili, čak njih šest članice su Europske unije.
Ako bi gospodarstva zemalja Europske unije ušla u recesiju, to bi značilo i da se pojavljuje opasnost od zastoja u izvozu iz BiH prema navedenim državama, a što bi se prilično negativno odrazilo na domaće subjekte, u prvom redu one izvozno orijentirane. Takvo što bi i prekinulo kontinuirani rast izvoza koji se bilježi već dulje vrijeme i koji je nastavljen u postpandemijskom razdoblju.
S druge strane, poznato je i kako veliki broj domaćih subjekata uvozi i različite repromaterijale iz zemalja Europske unije, pa bi recesija, odnosno smanjenje gospodarske aktivnosti u tim državama, značila i manju dostupnost takvih materijala.
Brojke su jasne - na tržište EU-a u protekloj je godini izvezeno robe u vrijednosti od 10.539,647.000 KM (više za 35,56% u odnosu na 2020.), dok je uvoz iznosio 14.453,149.000 KM (više za 24,78% u odnosu na 2020.).
Podsjećamo, Europska središnja banka (ESB) je početkom rujna povećala tri ključne kamatne stope ESB-a za 75 baznih bodova, odnosno 0,75 postotnih bodova.
Tim velikim korakom, ističu, pospješuje se prijelaz s vrlo akomodativne razine ključnih kamatnih stopa na razine kojima će se postići što skoriji povratak inflacije na ESB-ov srednjoročni cilj od 2%.
U Europskoj uniji, prema brzoj procjeni Eurostata, inflacija je dosegnula 9,1% u kolovozu, a upravo se na podizanje kamatnih stopa gledalo kao na ključni alat u borbi protiv inflatornih kretanja.
A kakva su očekivanja kada je riječ o stopama inflacije u idućem razdoblju, moguće je vidjeti iz nedavne objave Europske središnje banke.
Iz ove su institucije naglasili kako rast inflacije i dalje potiču snažan rast cijena energije i hrane, pritisci na strani potražnje u određenim sektorima zbog ponovnog otvaranja gospodarstva i uska grla u opskrbnim lancima.
Cjenovni pritisci i dalje jačaju i šire se po sektorima gospodarstva, pa bi se rast inflacije mogao nastaviti u kratkoročnom razdoblju. Kako utjecaj čimbenika koji trenutačno doprinose rastu inflacije bude s vremenom slabio i kako se normalizacija monetarne politike bude prenosila na gospodarstvo i određivanje cijena, inflacija će se smanjivati.
U vezi sa sljedećim razdobljem, stručnjaci ESB-a revidirali su projekcije inflacije znatno naviše i sada očekuju da će inflacija iznositi prosječno 8,1 % u 2022., 5,5 % u 2023. i 2,3 % u 2024.
Teško je očekivati kako će inflacija u BiH padati na ove razine s obzirom na to da je u ovom trenutku gotovo dvostruko viša od europskog prosjeka.
Ekonomski subjekti u BiH uvelike su ovisni o izvozu na tržišta Europske unije, ali i uvozu različitih repromaterijala potrebnih za daljnju obradu i proizvodnju u BiH, pa tako svaki poremećaj u gospodarskim sustavima zemalja kao što su Njemačka i Austrija mora imati posljedice i na BiH.
Berislav Kutle, direktor Udruge banaka Bosne i Hercegovine, za Večernji list kaže kako svaka pozitivna, a pogotovo negativna događanja u EU izravno utječu na poziciju izvoznika i uvoznika u BiH, ovisno o njihovu položaju u tom trenutku.
''EU je recesiju sprječavala tiskanjem novca bez pokrića posljednjih 15-ak godina. Uz takav novac je vezana (protiv svih pravila novca) niska kamata. To je moralo doći na "naplatu" uz "zatezne" kamate. Uz to, "dogodila se" Ukrajina kao dodatni uteg'', kaže Kutle.
Pitanje je samo, dodaje on, na koliko godina EU može razlomiti taj udar. Da će svaki poremećaj EU gospodarstva imati utjecaja na BiH, svjedoči i podatak na osnovi promatranja kretanja vanjskotrgovinske razmjene u 2021. godini, pri čemu je BiH u vanjskotrgovinskoj razmjeni s EU-om sudjelovala sa 72,1% izvoza i 65,8% uvoza. Naš glavni vanjskotrgovinski partner je Hrvatska, s kojom imamo najveći obujam razmjene, a kada se pogleda deset zemalja u koje smo tijekom 2021. godine najviše izvozili, čak njih šest članice su Europske unije.
Ako bi gospodarstva zemalja Europske unije ušla u recesiju, to bi značilo i da se pojavljuje opasnost od zastoja u izvozu iz BiH prema navedenim državama, a što bi se prilično negativno odrazilo na domaće subjekte, u prvom redu one izvozno orijentirane. Takvo što bi i prekinulo kontinuirani rast izvoza koji se bilježi već dulje vrijeme i koji je nastavljen u postpandemijskom razdoblju.
S druge strane, poznato je i kako veliki broj domaćih subjekata uvozi i različite repromaterijale iz zemalja Europske unije, pa bi recesija, odnosno smanjenje gospodarske aktivnosti u tim državama, značila i manju dostupnost takvih materijala.
Brojke su jasne - na tržište EU-a u protekloj je godini izvezeno robe u vrijednosti od 10.539,647.000 KM (više za 35,56% u odnosu na 2020.), dok je uvoz iznosio 14.453,149.000 KM (više za 24,78% u odnosu na 2020.).
Podsjećamo, Europska središnja banka (ESB) je početkom rujna povećala tri ključne kamatne stope ESB-a za 75 baznih bodova, odnosno 0,75 postotnih bodova.
Tim velikim korakom, ističu, pospješuje se prijelaz s vrlo akomodativne razine ključnih kamatnih stopa na razine kojima će se postići što skoriji povratak inflacije na ESB-ov srednjoročni cilj od 2%.
U Europskoj uniji, prema brzoj procjeni Eurostata, inflacija je dosegnula 9,1% u kolovozu, a upravo se na podizanje kamatnih stopa gledalo kao na ključni alat u borbi protiv inflatornih kretanja.
A kakva su očekivanja kada je riječ o stopama inflacije u idućem razdoblju, moguće je vidjeti iz nedavne objave Europske središnje banke.
Iz ove su institucije naglasili kako rast inflacije i dalje potiču snažan rast cijena energije i hrane, pritisci na strani potražnje u određenim sektorima zbog ponovnog otvaranja gospodarstva i uska grla u opskrbnim lancima.
Cjenovni pritisci i dalje jačaju i šire se po sektorima gospodarstva, pa bi se rast inflacije mogao nastaviti u kratkoročnom razdoblju. Kako utjecaj čimbenika koji trenutačno doprinose rastu inflacije bude s vremenom slabio i kako se normalizacija monetarne politike bude prenosila na gospodarstvo i određivanje cijena, inflacija će se smanjivati.
U vezi sa sljedećim razdobljem, stručnjaci ESB-a revidirali su projekcije inflacije znatno naviše i sada očekuju da će inflacija iznositi prosječno 8,1 % u 2022., 5,5 % u 2023. i 2,3 % u 2024.
Teško je očekivati kako će inflacija u BiH padati na ove razine s obzirom na to da je u ovom trenutku gotovo dvostruko viša od europskog prosjeka.
