Kako automatizacija prodire sve dublje u našu svakodnevicu, porast broja robota mogao bi izbrisati 20 milijuna proizvodnih radnih mjesta do 2030. godine. A uskoro će roboti uzdrmati i uslužni sektor. Ovo predviđanje proizlazi iz nove studije, koju je danas objavio Oxford Economics, neovisne istraživačke kompanije iz Velike Britanije, piše Financial Post.
„Inovacije na polju umjetne inteligencije, strojnog učenja i računalne snage sugeriraju značajno ubrzavanje u usvajanju robota u uslužnim djelatnostima“, piše u studiji koja je objavljena u srijedu.
Studija je analizirala sedam naprednih gospodarstava svijeta: SAD, Njemačku, Veliku Britaniju, Francusku, Švedsku, Južnu Koreju, Japan i Australiju.
„Ove zemlje odabrane su na temelju kvalitete dostupnih podataka, te zbog toga što su reprezentativne za globalnu ekonomiju. Možemo pretpostaviti da će veliki gradovi biti pod manjim utjecajem nego ruralna gospodarstva orijentirana na proizvodnju“, rekao je Edward Cone iz Oxford Economicsa, jedan od urednika studije.
Od 2000. godine već je izgubljeno 1,7 milijuna radnih mjesta
Od 2000. godine oko 1,7 milijuna radnih mjesta širom svijeta već je izgubljeno zbog robota. Svaki novi robot zamjenjuje otprilike 1,6 radnika u proizvodnji, što bi moglo dovesti do toga da globalna proizvodna radna snaga do 2030. godine bude 8,5 posto manja nego što danas.
„Da, radnike u Amazonovim skladištima vjerojatno će u sljedeće dvije do tri godine zamijeniti roboti, ali ne očekujem da će ljudi biti zamijenjeni robotima za rad koji se odvija u nestrukturiranim uvjetima još 20 do 30 godina. Potrebna su još neka nova postignuća“, kaže Kai-fu Lee, poduzetnik i bivši viši direktor u Googleu i Microsoftu.
Jedna stvar za koju Cone kaže kako u studiji ne postoji je odgovor na pitanje što treba učiniti u vezi s promjenom paradigme u stvaranju radnih mjesta, a što se ne čini ograničenim samo na proizvodnju.
„Ključni moment ove priče su implikacije na stvarnost. Zastrašujuće je da će roboti istisnuti radnike, koji će onda krenuti u druge sektore. Ali roboti će potom doći i u te sektore. Roboti nas preuzimaju. Možemo se iz proizvodnje premjestiti u gradnju ili transport, ali roboti će ugroziti i ta radna mjesta“, kaže Cone.
Čeka nas bolja zdravstvena skrb
Međutim, roboti mogu i poboljšati neke sektore, poput zdravstvene skrbi, u kojem strojevi mogu raditi zajedno s ljudima, umjesto da ih zamjenjuju. Ova studija povezana je s nedavnom studijom CitiGroupa pod nazivom „Technology at Work v4.0“, koja ukazuje da će otprilike 47 posto svih radnih mjesta u SAD-u biti ugroženo automatizacijom i umjetnom inteligencijom. CitiGroup je također otkrio da korištenje robotike povećava efikasnost u nizu industrija. U bankovnom sektoru, virtualni financijski savjetnici su 80 posto isplativiji od ljudi i svakog dana mogu odgovoriti na 1,5 do dva milijuna upita klijenata.
Postoje i neki pozitivni rezultati. U proizvodnom sektoru jedan posto više robota po radniku rezultiralo je porastom produktivnosti radnika od 0,1 posto, zato što su radnici imali više vremena za ostale zadatke. Cone naglašava da ovo istiskivanje radnika nije sasvim jedinstveno u ljudskoj povijesti.
„Tehnologija je utjecala na radna mjesta još od pojave prvih alata. Krajem 19. stoljeća polovina radne snage bila je zaposlena u poljoprivredi, a danas ih je u tom sektoru manje od pet posto. Povijesno gledano, automatizacija donosi nova radna mjesta i cijele nove industrije“, objasnio je Cone.
To također znači da bi porast broja robota od 30 posto do 2030. donio porast od otprilike 4,9 bilijuna dolara u globalnom BDP-u, što je jednako današnjem BDP-u Njemačke. Uspon robota dodatno će konsolidirati i poziciju Kine kao središta svjetske proizvodnje. Trenutačno, svaki treći robot radi u Kini. Do 2030. godine bit će ih 14 milijuna.
„Inovacije na polju umjetne inteligencije, strojnog učenja i računalne snage sugeriraju značajno ubrzavanje u usvajanju robota u uslužnim djelatnostima“, piše u studiji koja je objavljena u srijedu.
Studija je analizirala sedam naprednih gospodarstava svijeta: SAD, Njemačku, Veliku Britaniju, Francusku, Švedsku, Južnu Koreju, Japan i Australiju.
„Ove zemlje odabrane su na temelju kvalitete dostupnih podataka, te zbog toga što su reprezentativne za globalnu ekonomiju. Možemo pretpostaviti da će veliki gradovi biti pod manjim utjecajem nego ruralna gospodarstva orijentirana na proizvodnju“, rekao je Edward Cone iz Oxford Economicsa, jedan od urednika studije.
Od 2000. godine već je izgubljeno 1,7 milijuna radnih mjesta
Od 2000. godine oko 1,7 milijuna radnih mjesta širom svijeta već je izgubljeno zbog robota. Svaki novi robot zamjenjuje otprilike 1,6 radnika u proizvodnji, što bi moglo dovesti do toga da globalna proizvodna radna snaga do 2030. godine bude 8,5 posto manja nego što danas.
„Da, radnike u Amazonovim skladištima vjerojatno će u sljedeće dvije do tri godine zamijeniti roboti, ali ne očekujem da će ljudi biti zamijenjeni robotima za rad koji se odvija u nestrukturiranim uvjetima još 20 do 30 godina. Potrebna su još neka nova postignuća“, kaže Kai-fu Lee, poduzetnik i bivši viši direktor u Googleu i Microsoftu.
Jedna stvar za koju Cone kaže kako u studiji ne postoji je odgovor na pitanje što treba učiniti u vezi s promjenom paradigme u stvaranju radnih mjesta, a što se ne čini ograničenim samo na proizvodnju.
„Ključni moment ove priče su implikacije na stvarnost. Zastrašujuće je da će roboti istisnuti radnike, koji će onda krenuti u druge sektore. Ali roboti će potom doći i u te sektore. Roboti nas preuzimaju. Možemo se iz proizvodnje premjestiti u gradnju ili transport, ali roboti će ugroziti i ta radna mjesta“, kaže Cone.
Čeka nas bolja zdravstvena skrb
Međutim, roboti mogu i poboljšati neke sektore, poput zdravstvene skrbi, u kojem strojevi mogu raditi zajedno s ljudima, umjesto da ih zamjenjuju. Ova studija povezana je s nedavnom studijom CitiGroupa pod nazivom „Technology at Work v4.0“, koja ukazuje da će otprilike 47 posto svih radnih mjesta u SAD-u biti ugroženo automatizacijom i umjetnom inteligencijom. CitiGroup je također otkrio da korištenje robotike povećava efikasnost u nizu industrija. U bankovnom sektoru, virtualni financijski savjetnici su 80 posto isplativiji od ljudi i svakog dana mogu odgovoriti na 1,5 do dva milijuna upita klijenata.
Postoje i neki pozitivni rezultati. U proizvodnom sektoru jedan posto više robota po radniku rezultiralo je porastom produktivnosti radnika od 0,1 posto, zato što su radnici imali više vremena za ostale zadatke. Cone naglašava da ovo istiskivanje radnika nije sasvim jedinstveno u ljudskoj povijesti.
„Tehnologija je utjecala na radna mjesta još od pojave prvih alata. Krajem 19. stoljeća polovina radne snage bila je zaposlena u poljoprivredi, a danas ih je u tom sektoru manje od pet posto. Povijesno gledano, automatizacija donosi nova radna mjesta i cijele nove industrije“, objasnio je Cone.
To također znači da bi porast broja robota od 30 posto do 2030. donio porast od otprilike 4,9 bilijuna dolara u globalnom BDP-u, što je jednako današnjem BDP-u Njemačke. Uspon robota dodatno će konsolidirati i poziciju Kine kao središta svjetske proizvodnje. Trenutačno, svaki treći robot radi u Kini. Do 2030. godine bit će ih 14 milijuna.
