Neobično je da voćka probehara polovinom listopada, ali je još veća rijekost da na njenim granama rastu plodovi.
Upravo se to dogodilo na imanju Fikreta Trožića, u sanskom selu Šehovci, gdje je ovih dana rodila šljiva.
Trožić kaže kako već dugi niz godina živi i radi u Švedskoj, te da godišnje odmore i slobodno vrijeme koristi kako bi došao u rodni kraj.
"Prije nekoliko dana sam došao kako bih uradio neke poslove oko kuće i rezidbu voća, kada sam zapazio neobičnu pojavu. Na stablu šljive uočio sam behar, a potom na više grana sam zapazio zeleno lišće i već uznapredovale plodove. Nikada nisam vidio ništa slično", kazao je Trožić za "Nezavisne".
Dodaje kako je šljiva ove godine već ranije rodila i ne može se načuditi otkuda ponovo plodovi na njoj usred listopada.
"Neki kažu da je sve moguće u vrijeme globalnog zagrijavanja planete i drugih klimatskih promjena. Opet neki vjeruju u narodna predanja koja kažu da je, kada stablo šljive izbehara u listopadu, to znak jake i hladne zime", kaže Trožić.
Biolozi pak kažu kako je u pitanju vegetativni poremećaj kod voćaka, koje se često dezorijentiraju usljed neobičnih vremenskih prilika koje ne priliče određenom godišnjem dobu.
Upravo se to dogodilo na imanju Fikreta Trožića, u sanskom selu Šehovci, gdje je ovih dana rodila šljiva.
Trožić kaže kako već dugi niz godina živi i radi u Švedskoj, te da godišnje odmore i slobodno vrijeme koristi kako bi došao u rodni kraj.
"Prije nekoliko dana sam došao kako bih uradio neke poslove oko kuće i rezidbu voća, kada sam zapazio neobičnu pojavu. Na stablu šljive uočio sam behar, a potom na više grana sam zapazio zeleno lišće i već uznapredovale plodove. Nikada nisam vidio ništa slično", kazao je Trožić za "Nezavisne".
Dodaje kako je šljiva ove godine već ranije rodila i ne može se načuditi otkuda ponovo plodovi na njoj usred listopada.
"Neki kažu da je sve moguće u vrijeme globalnog zagrijavanja planete i drugih klimatskih promjena. Opet neki vjeruju u narodna predanja koja kažu da je, kada stablo šljive izbehara u listopadu, to znak jake i hladne zime", kaže Trožić.
Biolozi pak kažu kako je u pitanju vegetativni poremećaj kod voćaka, koje se često dezorijentiraju usljed neobičnih vremenskih prilika koje ne priliče određenom godišnjem dobu.
