Tijekom protekle godine paralelno su vođeni pregovori o završetku rata u Ukrajini: jedni o teritoriju i sigurnosnim jamstvima, drugi o poslovnim prilikama. U Europi strahuju da bi predsjednik SAD-a Donald Trump do lipnja mogao pritisnuti Ukrajinu na ustupke kako bi osigurao gospodarske koristi.
Prema pisanju Economista, Kremlj je razradio plan kako Trumpu predstaviti "Najveći dogovor". Kiril Dmitrijev, čelnik ruskog državnog fonda, više se puta sastao s Trumpovim izaslanikom Steveom Witkoffom.
Americi su navodno ponuđeni projekti arktičke nafte i plina, rijetkih metala, pa čak i infrastrukture poput tunela ispod Beringova prolaza. Rusija je pod pritiskom niskih cijena nafte i sankcija, dok Trump želi gospodarske rezultate prije međuizbora u studenome ove godine.
Rusko poslovno okruženje nosi visoke rizike
Ipak, iznos od 12 bilijuna dolara smatra se pretjerivanjem, naglašava Economist. Analize pokazuju da su realne koristi znatno manje, a Kina je već preuzela velik dio ruskog tržišta. Prije rata zapadne su tvrtke, ponajviše europske, imale znatan udio u ruskoj trgovini. Američki uvoz iz Rusije bio je relativno skroman, ali bi se mogao povećati u slučaju mira.
Potencijalne koristi uključuju trgovinu, povrat imovine i sudjelovanje u energetskim megaprojektima. No rusko gospodarstvo manje je od talijanskog i srednja klasa se smanjuje. Ukidanje gotovo 23.000 sankcija bilo bi politički i pravno složeno, a Europa bi se vjerojatno protivila.
Osim toga, rusko poslovno okruženje nosi visoke rizike: slaba pravna zaštita, politički pritisci i moguć povratak sankcija u slučaju novog sukoba.
Mnogi sektori već su pod kineskim utjecajem, a megaprojekti u Arktiku zahtijevaju golema ulaganja i nose tehničke i tržišne rizike. Sve upućuje na to da obećani "El Dorado" vjerojatno ne postoji, a politički troškovi približavanja Rusiji mogli bi nadmašiti ekonomske koristi, navodi Economist.
Bijela kuća odbila potvrditi postojanje takvih prijedloga
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je 6. veljače da su ga obavještajne službe izvijestile o onome što je opisao kao okvir vrijedan oko 12 bilijuna dolara za opsežnu gospodarsku suradnju između Moskve i Washingtona.
"Obavještajne službe pokazale su mi takozvani 'Dmitrijevljev paket' koji je predstavio u SAD-u - riječ je o iznosu od oko 12 bilijuna dolara", rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.
Bijela kuća dvaput je odbila potvrditi postojanje takvih prijedloga u komentarima za Kyiv Independent - prvi put nakon objave Zelenskog, a drugi put nakon naknadnog izvještaja Bloomberga. Bloomberg je 12. veljače objavio da Rusija želi osigurati široko gospodarsko partnerstvo sa SAD-om kao dio aranžmana povezanog s Ukrajinom.
Sedam područja moguće suradnje
Pozivajući se na interni ruski memorandum pripremljen ranije ove godine, Bloomberg je pisao da Moskva traži ublažavanje ograničenja koja su je isključila iz dolarskog platnog sustava. Rusija navodno smatra obnovu dolarskih transakcija dijelom mogućeg mirovnog sporazuma. Memorandum navodi sedam područja moguće američko-ruske suradnje.
Osim povratka dolarskim plaćanjima, Moskva želi dugoročne ugovore za američke zrakoplove radi modernizacije ruske komercijalne flote, kao i zajedničke projekte u eksploataciji teško dostupne nafte i proizvodnji ukapljenog prirodnog plina.
Prijedlozi uključuju i suradnju u nuklearnoj energiji te proširene rudarske projekte za litij, bakar, nikal i platinu. Kako bi ponuda bila privlačnija, Kremlj signalizira spremnost da uzme u obzir prethodna američka ulaganja u Rusiji i sudjeluje u kompenzaciji gubitaka nastalih nakon odlaska zapadnih kompanija s tržišta.
Američke tvrtke dobile bi povlašteni tretman ako se vrate na rusko tržište. Plan također predviđa zajedničke napore u globalnoj promociji fosilnih goriva kao alternative takozvanim "zelenim klimatskim politikama".
Peskov: Naravno da nudimo suradnju
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov 13. veljače nije zanijekao postojanje paketa. "Naravno da nudimo suradnju. Naravno da su tvrtke iz obje zemlje potencijalno zainteresirane za tu suradnju - tako nastaju zajednički projekti", izjavio je Peskov.
Među prijedlozima posebno se ističe ruski zahtjev za povratkom dolarskim plaćanjima, što je politički osjetljivo pitanje. Putin je više puta tvrdio da globalna dominacija dolara slabi i optuživao SAD da "parazitira" na svjetskom gospodarstvu. Obnova dolarskih transakcija značila bi zaokret u odnosu na rusku politiku "dedolarizacije".
Od 2022. Rusija je proširila obračune u nacionalnim valutama s partnerima poput Indije i Kine te unutar BRICS-a. U siječnju 2025. predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio je uvođenjem carina od 100% članicama BRICS-a ako pokušaju uvesti novu valutu koja bi zamijenila dolar u međunarodnoj trgovini.
Sve upućuje na to da Moskva svaki pomak oko Ukrajine povezuje ne samo s teritorijalnim i političkim zahtjevima, nego i sa sveobuhvatnim resetiranjem gospodarskih odnosa sa SAD-om.
Prema pisanju Economista, Kremlj je razradio plan kako Trumpu predstaviti "Najveći dogovor". Kiril Dmitrijev, čelnik ruskog državnog fonda, više se puta sastao s Trumpovim izaslanikom Steveom Witkoffom.
Americi su navodno ponuđeni projekti arktičke nafte i plina, rijetkih metala, pa čak i infrastrukture poput tunela ispod Beringova prolaza. Rusija je pod pritiskom niskih cijena nafte i sankcija, dok Trump želi gospodarske rezultate prije međuizbora u studenome ove godine.
Rusko poslovno okruženje nosi visoke rizike
Ipak, iznos od 12 bilijuna dolara smatra se pretjerivanjem, naglašava Economist. Analize pokazuju da su realne koristi znatno manje, a Kina je već preuzela velik dio ruskog tržišta. Prije rata zapadne su tvrtke, ponajviše europske, imale znatan udio u ruskoj trgovini. Američki uvoz iz Rusije bio je relativno skroman, ali bi se mogao povećati u slučaju mira.
Potencijalne koristi uključuju trgovinu, povrat imovine i sudjelovanje u energetskim megaprojektima. No rusko gospodarstvo manje je od talijanskog i srednja klasa se smanjuje. Ukidanje gotovo 23.000 sankcija bilo bi politički i pravno složeno, a Europa bi se vjerojatno protivila.
Osim toga, rusko poslovno okruženje nosi visoke rizike: slaba pravna zaštita, politički pritisci i moguć povratak sankcija u slučaju novog sukoba.
Mnogi sektori već su pod kineskim utjecajem, a megaprojekti u Arktiku zahtijevaju golema ulaganja i nose tehničke i tržišne rizike. Sve upućuje na to da obećani "El Dorado" vjerojatno ne postoji, a politički troškovi približavanja Rusiji mogli bi nadmašiti ekonomske koristi, navodi Economist.
Bijela kuća odbila potvrditi postojanje takvih prijedloga
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je 6. veljače da su ga obavještajne službe izvijestile o onome što je opisao kao okvir vrijedan oko 12 bilijuna dolara za opsežnu gospodarsku suradnju između Moskve i Washingtona.
"Obavještajne službe pokazale su mi takozvani 'Dmitrijevljev paket' koji je predstavio u SAD-u - riječ je o iznosu od oko 12 bilijuna dolara", rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.
Bijela kuća dvaput je odbila potvrditi postojanje takvih prijedloga u komentarima za Kyiv Independent - prvi put nakon objave Zelenskog, a drugi put nakon naknadnog izvještaja Bloomberga. Bloomberg je 12. veljače objavio da Rusija želi osigurati široko gospodarsko partnerstvo sa SAD-om kao dio aranžmana povezanog s Ukrajinom.
Sedam područja moguće suradnje
Pozivajući se na interni ruski memorandum pripremljen ranije ove godine, Bloomberg je pisao da Moskva traži ublažavanje ograničenja koja su je isključila iz dolarskog platnog sustava. Rusija navodno smatra obnovu dolarskih transakcija dijelom mogućeg mirovnog sporazuma. Memorandum navodi sedam područja moguće američko-ruske suradnje.
Osim povratka dolarskim plaćanjima, Moskva želi dugoročne ugovore za američke zrakoplove radi modernizacije ruske komercijalne flote, kao i zajedničke projekte u eksploataciji teško dostupne nafte i proizvodnji ukapljenog prirodnog plina.
Prijedlozi uključuju i suradnju u nuklearnoj energiji te proširene rudarske projekte za litij, bakar, nikal i platinu. Kako bi ponuda bila privlačnija, Kremlj signalizira spremnost da uzme u obzir prethodna američka ulaganja u Rusiji i sudjeluje u kompenzaciji gubitaka nastalih nakon odlaska zapadnih kompanija s tržišta.
Američke tvrtke dobile bi povlašteni tretman ako se vrate na rusko tržište. Plan također predviđa zajedničke napore u globalnoj promociji fosilnih goriva kao alternative takozvanim "zelenim klimatskim politikama".
Peskov: Naravno da nudimo suradnju
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov 13. veljače nije zanijekao postojanje paketa. "Naravno da nudimo suradnju. Naravno da su tvrtke iz obje zemlje potencijalno zainteresirane za tu suradnju - tako nastaju zajednički projekti", izjavio je Peskov.
Među prijedlozima posebno se ističe ruski zahtjev za povratkom dolarskim plaćanjima, što je politički osjetljivo pitanje. Putin je više puta tvrdio da globalna dominacija dolara slabi i optuživao SAD da "parazitira" na svjetskom gospodarstvu. Obnova dolarskih transakcija značila bi zaokret u odnosu na rusku politiku "dedolarizacije".
Od 2022. Rusija je proširila obračune u nacionalnim valutama s partnerima poput Indije i Kine te unutar BRICS-a. U siječnju 2025. predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio je uvođenjem carina od 100% članicama BRICS-a ako pokušaju uvesti novu valutu koja bi zamijenila dolar u međunarodnoj trgovini.
Sve upućuje na to da Moskva svaki pomak oko Ukrajine povezuje ne samo s teritorijalnim i političkim zahtjevima, nego i sa sveobuhvatnim resetiranjem gospodarskih odnosa sa SAD-om.
