U prva tri mjeseca ove godine 17 banaka u Federaciji BiH je ostvarilo profit od 73 milijuna maraka. Visoke zarade bankara su većinom bazirane na plasmanima kredita, a podaci Agencije za bankarstvo FBiH ukazuju na to da je građanima plasirano čak 49,1 posto svih kredita, odnosno 5,7 milijardi KM.
Privatnim tvrtkama je plasirano 46,2 posto svih kredita vrijednih 5,4 milijarde KM. Ostatak se odnosi na ulaganja u vrijednosne papire FBiH u iznosu od 1,1 milijardu KM, piše Faktor.
Međutim, za razliku od europskih zemalja u kojima na kredite privatnim tvrtkama otpada najveći dio plasiranog novca, u BiH banke najznačajniju zaradu ostvaruju na građanima. Ovaj trend je posljedica nedovoljno razvijene ekonomije, ali i ukazuje na niz problema s kojima se gospodarstvenici susreću.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović za Faktor ističe da situacija s plasmanima kredita pokazuje nejak status gospodarstva i tvrtki.
– Posljedica je to zanemarenosti ekonomije od strane vlasti u BiH, a činjenica da su većinski korisnici kredita fizičke osobe koje rješavaju egzistencijalna pitanja upozorava na to da se novac ne troši na razvojne projekte – kazao je on.
S druge strane, pojedini bankari ističu kako su uvijek spremni financirati dobre poslovne projekte, ali da jednostavno nema dobrih prijedloga. Pavlović ovu pojavu objašnjava time da u BiH nedostaje stručnjaka koji mogu tvrtkama pomoći da pripreme kvalitetan biznis plan koji bi i banka odobrila.
– S druge strane, ukoliko nema potražnje, onda nema ni ponude tih stručnjaka. Tvrtke u BiH u pomoć zovu kada se nađu u problemima, a kada im dobro ide i kada ima novca, ne traže pomoć sa strane za razvijanje novih poslovnih planova – objašnjava on.
Ističe da su kvalitetni konzultanti vrijedan resurs koji su prepoznale pojedine zemlje regije poput Hrvatske. Tamošnje vlasti zainteresiranim tvrtkama daju bonove. Država onda konzultantima plaća polovinu iznosa, a drugu polovinu plaća tvrtka kojoj su potrebne usluge tog stručnjaka.
Banke snose dio krivnje zbog nedovoljno dinamičnog ekonomskog rasta, smatra profesor ekonomije na Sarajevskom sveučilištu SSST Matej Živković.
– Smatram da osim vlasti i gospodarstvenika značajnu ulogu u nedovoljno dinamičnom ekonomskom rastu imaju i banke koje u uvjetima krize i vrlo malih povrata na uloženo bilježe izvanredne poslovne rezultate. One jesu dijelom ograničene pravilima bankarskih regulatora, a na tragu sprečavanja novih financijskih kriza, ali su u odnosu na druge sektore značajno viši prihodi – zaključuje Živković.
Privatnim tvrtkama je plasirano 46,2 posto svih kredita vrijednih 5,4 milijarde KM. Ostatak se odnosi na ulaganja u vrijednosne papire FBiH u iznosu od 1,1 milijardu KM, piše Faktor.
Međutim, za razliku od europskih zemalja u kojima na kredite privatnim tvrtkama otpada najveći dio plasiranog novca, u BiH banke najznačajniju zaradu ostvaruju na građanima. Ovaj trend je posljedica nedovoljno razvijene ekonomije, ali i ukazuje na niz problema s kojima se gospodarstvenici susreću.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović za Faktor ističe da situacija s plasmanima kredita pokazuje nejak status gospodarstva i tvrtki.
– Posljedica je to zanemarenosti ekonomije od strane vlasti u BiH, a činjenica da su većinski korisnici kredita fizičke osobe koje rješavaju egzistencijalna pitanja upozorava na to da se novac ne troši na razvojne projekte – kazao je on.
S druge strane, pojedini bankari ističu kako su uvijek spremni financirati dobre poslovne projekte, ali da jednostavno nema dobrih prijedloga. Pavlović ovu pojavu objašnjava time da u BiH nedostaje stručnjaka koji mogu tvrtkama pomoći da pripreme kvalitetan biznis plan koji bi i banka odobrila.
– S druge strane, ukoliko nema potražnje, onda nema ni ponude tih stručnjaka. Tvrtke u BiH u pomoć zovu kada se nađu u problemima, a kada im dobro ide i kada ima novca, ne traže pomoć sa strane za razvijanje novih poslovnih planova – objašnjava on.
Ističe da su kvalitetni konzultanti vrijedan resurs koji su prepoznale pojedine zemlje regije poput Hrvatske. Tamošnje vlasti zainteresiranim tvrtkama daju bonove. Država onda konzultantima plaća polovinu iznosa, a drugu polovinu plaća tvrtka kojoj su potrebne usluge tog stručnjaka.
Banke snose dio krivnje zbog nedovoljno dinamičnog ekonomskog rasta, smatra profesor ekonomije na Sarajevskom sveučilištu SSST Matej Živković.
– Smatram da osim vlasti i gospodarstvenika značajnu ulogu u nedovoljno dinamičnom ekonomskom rastu imaju i banke koje u uvjetima krize i vrlo malih povrata na uloženo bilježe izvanredne poslovne rezultate. One jesu dijelom ograničene pravilima bankarskih regulatora, a na tragu sprečavanja novih financijskih kriza, ali su u odnosu na druge sektore značajno viši prihodi – zaključuje Živković.
