Usamljenost povećava rizik od prijevremene smrti za 26 posto, pokazala je studija sveučilišta Brigham Young, a objavljena u časopisu Perspectives on Psychological Science.
Društvena izolacija i manjak društvenih veza dodatno povećava taj rizik, zbog čega stručnjaci smatraju da osamljenost može biti jednako loša za ljudsko zdravlje poput pretilosti ili pušenja.
"Društvena izolacija i manjak društvenih veza za zdravlje je jednako opasno kao pretilost ili pušenje cigareta, otkrila je studija. "
Istraživači su napravili razliku između osoba koje se osjećaju usamljenima, te onima koji uistinu nemaju kontakata s vanjskim svijetom. Studija je pokazala da se u rizičnim grupama nalaze i oni koji su sami, ali se osjećaju sretnima, kao i pojedinci koji imaju mnogo društvenih kontakata, ali se osjećaju osamljenima.
Ako kažemo ljudima da se više druže s drugima to bi moglo riješiti problem društvene izolacije, ali i ne osjećaj usamljenosti. Baš zato trebamo prihvatiti da su obje kategorije jednako važne, tvrdi voditeljica studije Julianne Holt-Lunstad.
Stručnjaci tvrde da razvoj tehnologije utječe na činjenicu što sve veći broj ljudi u svijetu žive u društvenoj izolaciji te što ostvaruju sve manje veza licem u lice. S druge strane istraživanja su pokazala da ostvarivanje prijateljskih i romantičnih veza smanjuju stres, poboljšavaju imunitet te daju životu veći smisao.
Ključno je održavati značajne i bliske veze s dragim ljudima, te imati bogat društveni život, savjetuje dr. Holt-Lunstad, piše Zadovoljna.hr.
Društvena izolacija i manjak društvenih veza dodatno povećava taj rizik, zbog čega stručnjaci smatraju da osamljenost može biti jednako loša za ljudsko zdravlje poput pretilosti ili pušenja.
"Društvena izolacija i manjak društvenih veza za zdravlje je jednako opasno kao pretilost ili pušenje cigareta, otkrila je studija. "
Istraživači su napravili razliku između osoba koje se osjećaju usamljenima, te onima koji uistinu nemaju kontakata s vanjskim svijetom. Studija je pokazala da se u rizičnim grupama nalaze i oni koji su sami, ali se osjećaju sretnima, kao i pojedinci koji imaju mnogo društvenih kontakata, ali se osjećaju osamljenima.
Ako kažemo ljudima da se više druže s drugima to bi moglo riješiti problem društvene izolacije, ali i ne osjećaj usamljenosti. Baš zato trebamo prihvatiti da su obje kategorije jednako važne, tvrdi voditeljica studije Julianne Holt-Lunstad.
Stručnjaci tvrde da razvoj tehnologije utječe na činjenicu što sve veći broj ljudi u svijetu žive u društvenoj izolaciji te što ostvaruju sve manje veza licem u lice. S druge strane istraživanja su pokazala da ostvarivanje prijateljskih i romantičnih veza smanjuju stres, poboljšavaju imunitet te daju životu veći smisao.
Ključno je održavati značajne i bliske veze s dragim ljudima, te imati bogat društveni život, savjetuje dr. Holt-Lunstad, piše Zadovoljna.hr.
