Energetska zajednica dala je Bosni i Hercegovini šest mjeseci roka da uskladi svoje akte s Europskim u oblasti tečnih goriva i plina, priopćeno je iz Energetske zajednice.
Nakon sastanka Ministarskog vijeća, održanog u Skoplju danas, ključnog tijela ove institucije u kojem je i naša država punopravan član, BiH je upozorena da mora izvršiti svoj dio obveza u zadatom roku, inače će se suočiti s novim, mnogo oštrijim sankcijama, piše Dnevni avaz.
Šarović se nada
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović potvrdio je sarajevskim medijima da je BiH dobila rok.
"BiH je dobila rok od šest mjeseci da se uskladi zakonodavstvo za plin i donese odluka o kvalitetu tečnih naftnih goriva. Što će biti nakon toga ne znamo", kazao nam je Šarović.
Istaknuo je nadu da će naša zemlja iskoristiti ovu priliku kako bismo izbjegli sankcije.
Zbog neprihvaćanja direktiva Energetske zajednice, BiH je već nekoliko godina pod sankcijama koje su našu zemlju koštale milijune i milijune eura.
BiH - promatrač
Janez Kopač, direktor ove institucije, također u razgovoru za "Dnevni avaz", upozorio je da se BiH sve više pasivizira i postaje puki promatrač, a ne akter.
Upitan bi li nove sankcije mogle značiti i isključenje BiH iz Energetske zajednice, on je rekao da takva mogućnost postoji u teoriji, ali da je "malo vjerojatna".
Njemu je, inače, danas produžen mandat na još tri godine. Produžetak počinje teći od 1. prosinca ove godine.
Inače, Energetska zajednica dala je i Ukrajini i Srbiji, također, rok od po šest mjeseci kako bi svoje propise u politici plina uskladili s europskim.
Neispunjene obveze
Podsjetimo, mjere protiv BiH bile su moguće zbog nekoliko različitih neispunjenih obveza.
Najteže sankcije prijetile su zbog neispunjavanja obveza iz Trećeg energetskog paketa, koje se, u najvećoj mjeri, odnose na neispunjene obveze u vezi s plinskom politikom u BiH. Protiv BiH bile su moguće i još dvije dodatne kaznene mjere, i to jedna zbog neimplementiranja Direktive EU o zaštiti okoline, kao i zbog neusvajanja regulatornog okvira koji se odnosi na transeuropsku energetsku infrastrukturu.
Valja podsjetiti i da je Energetska zajednica formirana s ciljem da se energetske politike zemalja Europe koje nisu članice EU usklade s europskim direktivama, smjernicama i politikama.
Nakon sastanka Ministarskog vijeća, održanog u Skoplju danas, ključnog tijela ove institucije u kojem je i naša država punopravan član, BiH je upozorena da mora izvršiti svoj dio obveza u zadatom roku, inače će se suočiti s novim, mnogo oštrijim sankcijama, piše Dnevni avaz.
Šarović se nada
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović potvrdio je sarajevskim medijima da je BiH dobila rok.
"BiH je dobila rok od šest mjeseci da se uskladi zakonodavstvo za plin i donese odluka o kvalitetu tečnih naftnih goriva. Što će biti nakon toga ne znamo", kazao nam je Šarović.
Istaknuo je nadu da će naša zemlja iskoristiti ovu priliku kako bismo izbjegli sankcije.
Zbog neprihvaćanja direktiva Energetske zajednice, BiH je već nekoliko godina pod sankcijama koje su našu zemlju koštale milijune i milijune eura.
BiH - promatrač
Janez Kopač, direktor ove institucije, također u razgovoru za "Dnevni avaz", upozorio je da se BiH sve više pasivizira i postaje puki promatrač, a ne akter.
Upitan bi li nove sankcije mogle značiti i isključenje BiH iz Energetske zajednice, on je rekao da takva mogućnost postoji u teoriji, ali da je "malo vjerojatna".
Njemu je, inače, danas produžen mandat na još tri godine. Produžetak počinje teći od 1. prosinca ove godine.
Inače, Energetska zajednica dala je i Ukrajini i Srbiji, također, rok od po šest mjeseci kako bi svoje propise u politici plina uskladili s europskim.
Neispunjene obveze
Podsjetimo, mjere protiv BiH bile su moguće zbog nekoliko različitih neispunjenih obveza.
Najteže sankcije prijetile su zbog neispunjavanja obveza iz Trećeg energetskog paketa, koje se, u najvećoj mjeri, odnose na neispunjene obveze u vezi s plinskom politikom u BiH. Protiv BiH bile su moguće i još dvije dodatne kaznene mjere, i to jedna zbog neimplementiranja Direktive EU o zaštiti okoline, kao i zbog neusvajanja regulatornog okvira koji se odnosi na transeuropsku energetsku infrastrukturu.
Valja podsjetiti i da je Energetska zajednica formirana s ciljem da se energetske politike zemalja Europe koje nisu članice EU usklade s europskim direktivama, smjernicama i politikama.
