Nakon što je lider Demokratske fronte Željko Komšić nezadovoljan time što je Bakir Izetbegović prihvatio zahtijev HDZ BiH za šest ministarstava u Vladi F BiH, a odbio Dfov da ima isti broj ministarskih pozicija kao i HDZ, lideri najjače bošnjačke i hrvatske stranke Izetbegović i Čović našli su se u neočekivanoj situaciji.
Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
Njih dvojica, za sada, nemaju, ili bar javnosti ne predočavaju, ako i imaju, odgovor na pitanje kako dalje? Kako formirati Federalnu vlast?
Moguća su tri scenarija raspleta krize oko formiranja vlasti: povratak DF-a u koaliciju, formiranje manjinske vlade, uz podršku DF-a ili, pak, odluka SDA i HDZ BiH da potraže novog ili nove koalicijske partnere, umjesto demokratske fronte, među parlamentarnim strankama.
Četvrta opcija nije rasplet, već obrnuto, nastavak sadašnje agonije oko formiranja stabilne parlamentarne većine u F BiH, što bi značilo produžetak vladavine sadašnje Platformaške, nezakonito izabrane, Vlade F BiH.
Željko Komšić, koji je, od samog potpisivanja sporazuma sa SDA i HDZ BiH javno pokazivao kako nije pouzdan partner, prijeteći napuštanjem koalicije, ako se ne udovolji zahtijevima njegove stranke, ponudio je Čoviću i Izetbegoviću da njihove stranke formiraju manjinsku Federalnu vladu, za koju će glasati zastupnici DF-a. Komšić je kazao i kako će njegova stranka podržati sve zakonske prijedloge te vlade u Federalnom parlamentu koji budu „u interesu građana“.
Ukoliko bi prihvatili takvu ponudu takva vlada, koja bi u federalnom parlamentu imala podršku 42, od 98 zastupnika, SDA-ovih 29 i HDZ-ovih 13, „bila bi u šaci“ Komšića i Suljagića, koji bi je mogli ucjenivati i srušiti kad god bi zažaljeli. Pristaanje na takvu soluciju, samo kako bi Federacija dobila vlast, bio bi avanturistički, hazarderski potez
Druga mogućnost je traženje novih koalicijskih partnera, a to znači raskid koalicijskog sporazuma sa DF-om na federalnoj razini i traženje jednog ili više novih koalicijskih partnera, koji bi osigurali novoj koaliciji nadpolovičnu podršku u Parlamentu F BiH.
Prema ideološkoj profilaciji i parlamentarnom kapacitetu najprirodniji saveznik SDA-u bi bio Radončićev Savez za bolju budućnost, koji bi sa svojih 16 zastupnika novoj koaliciji osigurao stabilnu većinu od 58 zastupnika. No, problem je preveliki antagonizam između čelnika dviju stranaka Fahrudina Radončića i Bakira Izetbegovića, te Radončićeva tvrdnja kako bi njegova stranka izneverila birače ukoliko bi koalirala sa SDA, na čijoj je kritici ostvarila zavidan izborni rezultat. No, unatoč, tome mogućnost pomiranja Radončića i Izetbegovića ne treba isključiti, ukoliko Radončić procijeni da bi ulaskom u vlast, i onim što mu se ponudi, on i njegov SBB mogli biše dobiti nego izgubiti na sljedećim izborima- i naravno ukoliko ga Izetbegović pozove u vlast.
Nema sumnje kako ovakav scenarij priželjkuje i lider HDZ BiH Dragan Čović koji ima dobre odnose s Radončićem, i vjerojatno će učiniti sve da pomiri dvojicu bošnjačkih lidera. Moguća koalicija SDA- SBB- HDZ BiH bila bi koalicija ideološko srodnih narodnjačkih stranaka, među kojom bi bilo više razumjevanja ne samo oko gospodarskih i socijalnih, već i riješavnja nacionalnih pitanja.
Druga solucija je pravljenje saveza s nizom manjih stranaka, čiji bi apetiti, zbog spoznaje da od njih ovisi vlast, bili takvi da bi ih teško bilo zadovoljiti i uskladiti.
Među takvim manjim parlamentarnim stranakama, kao mogućim partnerima koalicije SDA- HDZ BiH su HDZ 1990 i BPS Sefera Halilovića s po 4 zastupnika, Stranka za BiH s 3 zastupnika, A- SDA s 2 i s po 1 zastupnikom Naša Strnka i Laburisti, Elvire Abdić Jelenković.
U slučaju da promijene koalicijskog partnera čelnici SDA i HDZ BiH imaju, međutim, još jedan „problem“- DF je već u izvršnoj vlasti preko dopredsjednika F BiH Milana Dunovića. Nepoznanica je bi li Dunović u tom slučaju pristao podnijeti ostavku, što bi značilo, ponovni izbor čelnika F BiH, koji ne bi bio ni malo jednostavan zbog toga što ni jedna stranaka u srpskom klubu Doma naroda, osim DF-a nema potrebnu jednu trećinu zastupnika, za kvalificirani prijedlog novog srpskog federalnog dopredsjednika.
Ostanak, pak Dunovića, na poziciji dopredsjednika F BiH, bez učešća DF-a u koaliciji, značio bi isto što i DF-ova podrška manjinskoj vladi- prerizičnu situaciju za stabilnost vlasti. Drugim riječima DF-ov dopredsjednik, mogao bi uskraćivanjem suglasnosti blokirati bilo koju odluku predsjednika F BiH Čavare i dopredsjednice Mahmutbegović, po svom nahođenju, ili po nalogu svoje stranke- DF-a.
Vremene za razmišljanje ni Izetbegović ni Čović nemaju na pretek, zbog zakonskog roka, 11. ožujka, do kada bi trebalo formirati Vijeće ministara, a prema dogovoru istovremeno i Vladu F BiH. Kojim od mogućih puteva će krenuti, znat će se uskoro./HMS/
Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
Njih dvojica, za sada, nemaju, ili bar javnosti ne predočavaju, ako i imaju, odgovor na pitanje kako dalje? Kako formirati Federalnu vlast?
Moguća su tri scenarija raspleta krize oko formiranja vlasti: povratak DF-a u koaliciju, formiranje manjinske vlade, uz podršku DF-a ili, pak, odluka SDA i HDZ BiH da potraže novog ili nove koalicijske partnere, umjesto demokratske fronte, među parlamentarnim strankama.
Četvrta opcija nije rasplet, već obrnuto, nastavak sadašnje agonije oko formiranja stabilne parlamentarne većine u F BiH, što bi značilo produžetak vladavine sadašnje Platformaške, nezakonito izabrane, Vlade F BiH.
Željko Komšić, koji je, od samog potpisivanja sporazuma sa SDA i HDZ BiH javno pokazivao kako nije pouzdan partner, prijeteći napuštanjem koalicije, ako se ne udovolji zahtijevima njegove stranke, ponudio je Čoviću i Izetbegoviću da njihove stranke formiraju manjinsku Federalnu vladu, za koju će glasati zastupnici DF-a. Komšić je kazao i kako će njegova stranka podržati sve zakonske prijedloge te vlade u Federalnom parlamentu koji budu „u interesu građana“.
Ukoliko bi prihvatili takvu ponudu takva vlada, koja bi u federalnom parlamentu imala podršku 42, od 98 zastupnika, SDA-ovih 29 i HDZ-ovih 13, „bila bi u šaci“ Komšića i Suljagića, koji bi je mogli ucjenivati i srušiti kad god bi zažaljeli. Pristaanje na takvu soluciju, samo kako bi Federacija dobila vlast, bio bi avanturistički, hazarderski potez
Druga mogućnost je traženje novih koalicijskih partnera, a to znači raskid koalicijskog sporazuma sa DF-om na federalnoj razini i traženje jednog ili više novih koalicijskih partnera, koji bi osigurali novoj koaliciji nadpolovičnu podršku u Parlamentu F BiH.
Prema ideološkoj profilaciji i parlamentarnom kapacitetu najprirodniji saveznik SDA-u bi bio Radončićev Savez za bolju budućnost, koji bi sa svojih 16 zastupnika novoj koaliciji osigurao stabilnu većinu od 58 zastupnika. No, problem je preveliki antagonizam između čelnika dviju stranaka Fahrudina Radončića i Bakira Izetbegovića, te Radončićeva tvrdnja kako bi njegova stranka izneverila birače ukoliko bi koalirala sa SDA, na čijoj je kritici ostvarila zavidan izborni rezultat. No, unatoč, tome mogućnost pomiranja Radončića i Izetbegovića ne treba isključiti, ukoliko Radončić procijeni da bi ulaskom u vlast, i onim što mu se ponudi, on i njegov SBB mogli biše dobiti nego izgubiti na sljedećim izborima- i naravno ukoliko ga Izetbegović pozove u vlast.
Nema sumnje kako ovakav scenarij priželjkuje i lider HDZ BiH Dragan Čović koji ima dobre odnose s Radončićem, i vjerojatno će učiniti sve da pomiri dvojicu bošnjačkih lidera. Moguća koalicija SDA- SBB- HDZ BiH bila bi koalicija ideološko srodnih narodnjačkih stranaka, među kojom bi bilo više razumjevanja ne samo oko gospodarskih i socijalnih, već i riješavnja nacionalnih pitanja.
Druga solucija je pravljenje saveza s nizom manjih stranaka, čiji bi apetiti, zbog spoznaje da od njih ovisi vlast, bili takvi da bi ih teško bilo zadovoljiti i uskladiti.
Među takvim manjim parlamentarnim stranakama, kao mogućim partnerima koalicije SDA- HDZ BiH su HDZ 1990 i BPS Sefera Halilovića s po 4 zastupnika, Stranka za BiH s 3 zastupnika, A- SDA s 2 i s po 1 zastupnikom Naša Strnka i Laburisti, Elvire Abdić Jelenković.
U slučaju da promijene koalicijskog partnera čelnici SDA i HDZ BiH imaju, međutim, još jedan „problem“- DF je već u izvršnoj vlasti preko dopredsjednika F BiH Milana Dunovića. Nepoznanica je bi li Dunović u tom slučaju pristao podnijeti ostavku, što bi značilo, ponovni izbor čelnika F BiH, koji ne bi bio ni malo jednostavan zbog toga što ni jedna stranaka u srpskom klubu Doma naroda, osim DF-a nema potrebnu jednu trećinu zastupnika, za kvalificirani prijedlog novog srpskog federalnog dopredsjednika.
Ostanak, pak Dunovića, na poziciji dopredsjednika F BiH, bez učešća DF-a u koaliciji, značio bi isto što i DF-ova podrška manjinskoj vladi- prerizičnu situaciju za stabilnost vlasti. Drugim riječima DF-ov dopredsjednik, mogao bi uskraćivanjem suglasnosti blokirati bilo koju odluku predsjednika F BiH Čavare i dopredsjednice Mahmutbegović, po svom nahođenju, ili po nalogu svoje stranke- DF-a.
Vremene za razmišljanje ni Izetbegović ni Čović nemaju na pretek, zbog zakonskog roka, 11. ožujka, do kada bi trebalo formirati Vijeće ministara, a prema dogovoru istovremeno i Vladu F BiH. Kojim od mogućih puteva će krenuti, znat će se uskoro./HMS/
