Toplinski val u jednoj od najhladnijih regija svijeta izazvao je šumske požare i zaprijetio sibirskom gradu Jakutsku apokalipsom u obliku gustog otrovnog dima, izvijestile su službe za praćenje atmosfere.
Smatra se da će visoke razine čestica, a možda i kemikalija, uključujući ozon, benzen i cijanovodik, ovo učiniti jednim od najgorih globalnih zagađenja zraka u povijesti. Lokalne vlasti upozorile su 320.000 stanovnika da ostanu u zatvorenom kako bi izbjegli zagušujući dim iz požara koji bi mogli oboriti prošlogodišnji rekord, piše The Guardian.
Satelitska analiza pokazuje da su posljednjih dana razine PM2.5, odnosno malih čestica koje mogu ući u krvotok i oštetiti ljudske organe, porasle iznad 1000 mikrograma po kubičnom metru, što je 40 puta više od preporučenih sigurnosnih razina Svjetske zdravstvene organizacije.
U utorak su monitori kvalitete zraka u Jakutsku izmjerili razine PM2.5 od 395 mikrograma.
Dim putuje daleko
Ovo spada u ekstremnu kategoriju "zračne apokalipse", koja po definiciji nosi "neposredne i teške učinke za svakoga".
Na ruskim društvenim mrežama mogu se pronaći fotografije očitanja, koja su više od 17 puta lošija od prosjeka čak i u najzagađenijim gradovima Indije i Kine.
CNN piše da su velika područje prekrivena izmaglicom, a šumski požari se probijaju kroz šume, koje su suhe nakon tjedana vrućina. Požari su veliki, a vjetrovi jaki - dim putuje čak do Aljaske.
Znanstvenici smatraju da je ljudski faktor u klimatskim promjenama važan uzrok ovih događaja. Jakutsk, glavni grad ruske sjeveroistočne federalne republike Sahe, poznate i kao Jakutija, najhladniji je zimski grad na planetu, ali zbog globalnog zagrijavanja ljetne temperature ovdje rastu najmanje 2.5 puta brže od svjetskog prosjeka.
Prošle godine, tijekom neobično dugotrajnih vrućina u širem sibirskom području, temperature su bile najmanje pet stupnjeva Celzija iznad prosjeka od siječnja do lipnja, što je dovelo do topljenja vječnog leda, urušavanja zgrada i stvaranja neobično ranog i intenzivnog početka sezone šumskih požara.
Znanstvenici kažu da se ovo događa zbog ispušnih plinova, industrijskih emisija, krčenja šuma i drugih ljudskih aktivnosti, ističe Guardian.
Požar u najhladnijem naseljenom mjestu na svijetu
Trend obaranja rekorda nastavio se ovog proljeća, ranije nego obično i nešto južnije nego prošle godine, u blizini naseljenijih područja, poput Jakutska.
Velik dio okolice grada s oko 300.000 stanovnika čini gusta četinjarska šuma (tajga), koja se lakše zapali kad je vruća i suha. Siberian Times izvijestio je početkom svibnja o prvom požaru u okolici Ojmjakona na sjeveroistoku Jakutije, koji je poznat kao najhladnije naseljeno mjesto na svijetu zbog rekordno niskih temperatura.
Kako su se požari širili, više od 2000 vatrogasaca iz Jakutije i pojačanja iz drugih područja bilo je raspoređeno po cijeloj regiji.
Vojni avioni korišteni su za natapanje šuma vodom i sijanje oblaka srebrnim jodidom i tekućim dušikom kako bi se izazvale kiše. Neke očajne zajednice navodno su čak angažirale djecu u borbi protiv požara. Sve u svemu, radi se o najvećoj operaciji gašenja požara u ovoj regiji od raspada Sovjetskog Saveza. Unatoč svim naporima, deseci požara bjesne izvan kontrole.
Zastrašujući videozapis iz regije prikazuje gusti crni dim i crveni plamen uz autocestu Kolima, koja je u sovjetsko doba bila poznata kao "Put kostiju" zbog stotina tisuća logoraša koji su umrli tijekom izgradnje. Ova magistralna cesta od tada je zatvorena. Turisti na brodu na rijeci Leni objavili su mobitelske snimke svog krstarenja pokraj zapaljenih brežuljaka.
Prošlog tjedna ministarstvo za izvanredne situacije republike Sahe reklo je da više od 250 požara gori na 5720 četvornih kilometara, površini otprilike dvostruko većoj od Luksemburga. Satelitske slike američke svemirske agencije NASA-e pokazale su goleme oblake dima koji se dižu u atmosferu. Na temelju satelitskih promatranja Služba za praćenje atmosfere Copernicus Europske unije izvijestila je da su šumski požari u Sahi od 1. lipnja oslobodili 65 megatona ugljika, što je znatno iznad prosjeka za razdoblje 2003. - 2020. Ovo je već drugi najveći ukupan rezultat ikad i mogao bi srušiti prošlogodišnji rekord ako se trenutačni trend nastavi do uobičajenog završetka požarne sezone krajem kolovoza.
Dim šumskih požara sadrži više toksina nego najzagađenija urbana središta. Mark Parrington, viši znanstvenik iz Copernicusa, rekao je da analiza atmosferskih aerosola iz požara u Sahi sugerira površinske razine PM2.5 iznad 1000 mikrograma po kubičnom metru zraka, uz ostale potencijalne sastojke kao što su ozon, amonijak, benzen, hidrogen cijanid i organski aerosoli.
Za usporedbu, godišnji prosjek u gradovima poznatima po smogu, poput Pekinga, Hotana, New Delhija i Ghaziabada, iznosi između 100 i 110. Parrington je rekao da klimatske promjene pomažu u stvaranju uvjeta za više požara u sjevernim borealnim šumama u Sibiru, Kanadi i sjevernoj Europi, koje se sve zagrijavaju brže od globalnog prosjeka. To je u skladu sa širim globalnim trendom požara koji se premještaju s travnjaka u šume bogate gorivom, koje emitiraju više ugljika.
Aleksej Jarošenko, voditelj šumarskog odjela u Greenpeaceu u Rusiji, kaže da su loše upravljanje šumama, slaba zakonodavna regulativa i proračunski rezovi povećali rizik od požara. "Godinama je propaganda uvjeravala ljude da misle kako je klimatska kriza fikcija, a ako i nije fikcija, da će Rusiji samo koristiti, jer će postati toplija i ugodnija. Sada se situacija počinje mijenjati. Ljudi pomalo počinju shvaćati da se klima stvarno mijenja, a posljedice su doista katastrofalne. Ali većina društva i većina političara još su uvijek daleko od razumijevanja stvarnih razmjera problema", zaključio je Jarošenko za Guardian.
Smatra se da će visoke razine čestica, a možda i kemikalija, uključujući ozon, benzen i cijanovodik, ovo učiniti jednim od najgorih globalnih zagađenja zraka u povijesti. Lokalne vlasti upozorile su 320.000 stanovnika da ostanu u zatvorenom kako bi izbjegli zagušujući dim iz požara koji bi mogli oboriti prošlogodišnji rekord, piše The Guardian.
Satelitska analiza pokazuje da su posljednjih dana razine PM2.5, odnosno malih čestica koje mogu ući u krvotok i oštetiti ljudske organe, porasle iznad 1000 mikrograma po kubičnom metru, što je 40 puta više od preporučenih sigurnosnih razina Svjetske zdravstvene organizacije.
U utorak su monitori kvalitete zraka u Jakutsku izmjerili razine PM2.5 od 395 mikrograma.
Dim putuje daleko
Ovo spada u ekstremnu kategoriju "zračne apokalipse", koja po definiciji nosi "neposredne i teške učinke za svakoga".
Na ruskim društvenim mrežama mogu se pronaći fotografije očitanja, koja su više od 17 puta lošija od prosjeka čak i u najzagađenijim gradovima Indije i Kine.
CNN piše da su velika područje prekrivena izmaglicom, a šumski požari se probijaju kroz šume, koje su suhe nakon tjedana vrućina. Požari su veliki, a vjetrovi jaki - dim putuje čak do Aljaske.
Znanstvenici smatraju da je ljudski faktor u klimatskim promjenama važan uzrok ovih događaja. Jakutsk, glavni grad ruske sjeveroistočne federalne republike Sahe, poznate i kao Jakutija, najhladniji je zimski grad na planetu, ali zbog globalnog zagrijavanja ljetne temperature ovdje rastu najmanje 2.5 puta brže od svjetskog prosjeka.
Prošle godine, tijekom neobično dugotrajnih vrućina u širem sibirskom području, temperature su bile najmanje pet stupnjeva Celzija iznad prosjeka od siječnja do lipnja, što je dovelo do topljenja vječnog leda, urušavanja zgrada i stvaranja neobično ranog i intenzivnog početka sezone šumskih požara.
Znanstvenici kažu da se ovo događa zbog ispušnih plinova, industrijskih emisija, krčenja šuma i drugih ljudskih aktivnosti, ističe Guardian.
Požar u najhladnijem naseljenom mjestu na svijetu
Trend obaranja rekorda nastavio se ovog proljeća, ranije nego obično i nešto južnije nego prošle godine, u blizini naseljenijih područja, poput Jakutska.
Velik dio okolice grada s oko 300.000 stanovnika čini gusta četinjarska šuma (tajga), koja se lakše zapali kad je vruća i suha. Siberian Times izvijestio je početkom svibnja o prvom požaru u okolici Ojmjakona na sjeveroistoku Jakutije, koji je poznat kao najhladnije naseljeno mjesto na svijetu zbog rekordno niskih temperatura.
Kako su se požari širili, više od 2000 vatrogasaca iz Jakutije i pojačanja iz drugih područja bilo je raspoređeno po cijeloj regiji.
Vojni avioni korišteni su za natapanje šuma vodom i sijanje oblaka srebrnim jodidom i tekućim dušikom kako bi se izazvale kiše. Neke očajne zajednice navodno su čak angažirale djecu u borbi protiv požara. Sve u svemu, radi se o najvećoj operaciji gašenja požara u ovoj regiji od raspada Sovjetskog Saveza. Unatoč svim naporima, deseci požara bjesne izvan kontrole.
Zastrašujući videozapis iz regije prikazuje gusti crni dim i crveni plamen uz autocestu Kolima, koja je u sovjetsko doba bila poznata kao "Put kostiju" zbog stotina tisuća logoraša koji su umrli tijekom izgradnje. Ova magistralna cesta od tada je zatvorena. Turisti na brodu na rijeci Leni objavili su mobitelske snimke svog krstarenja pokraj zapaljenih brežuljaka.
Prošlog tjedna ministarstvo za izvanredne situacije republike Sahe reklo je da više od 250 požara gori na 5720 četvornih kilometara, površini otprilike dvostruko većoj od Luksemburga. Satelitske slike američke svemirske agencije NASA-e pokazale su goleme oblake dima koji se dižu u atmosferu. Na temelju satelitskih promatranja Služba za praćenje atmosfere Copernicus Europske unije izvijestila je da su šumski požari u Sahi od 1. lipnja oslobodili 65 megatona ugljika, što je znatno iznad prosjeka za razdoblje 2003. - 2020. Ovo je već drugi najveći ukupan rezultat ikad i mogao bi srušiti prošlogodišnji rekord ako se trenutačni trend nastavi do uobičajenog završetka požarne sezone krajem kolovoza.
Dim šumskih požara sadrži više toksina nego najzagađenija urbana središta. Mark Parrington, viši znanstvenik iz Copernicusa, rekao je da analiza atmosferskih aerosola iz požara u Sahi sugerira površinske razine PM2.5 iznad 1000 mikrograma po kubičnom metru zraka, uz ostale potencijalne sastojke kao što su ozon, amonijak, benzen, hidrogen cijanid i organski aerosoli.
Za usporedbu, godišnji prosjek u gradovima poznatima po smogu, poput Pekinga, Hotana, New Delhija i Ghaziabada, iznosi između 100 i 110. Parrington je rekao da klimatske promjene pomažu u stvaranju uvjeta za više požara u sjevernim borealnim šumama u Sibiru, Kanadi i sjevernoj Europi, koje se sve zagrijavaju brže od globalnog prosjeka. To je u skladu sa širim globalnim trendom požara koji se premještaju s travnjaka u šume bogate gorivom, koje emitiraju više ugljika.
Aleksej Jarošenko, voditelj šumarskog odjela u Greenpeaceu u Rusiji, kaže da su loše upravljanje šumama, slaba zakonodavna regulativa i proračunski rezovi povećali rizik od požara. "Godinama je propaganda uvjeravala ljude da misle kako je klimatska kriza fikcija, a ako i nije fikcija, da će Rusiji samo koristiti, jer će postati toplija i ugodnija. Sada se situacija počinje mijenjati. Ljudi pomalo počinju shvaćati da se klima stvarno mijenja, a posljedice su doista katastrofalne. Ali većina društva i većina političara još su uvijek daleko od razumijevanja stvarnih razmjera problema", zaključio je Jarošenko za Guardian.
