Izbori za Hrvatski sabor, koji se održavaju 5. srpnja, u 11. izbornoj jedinici (Hrvati koji žive izvan Hrvatske) mogli bi biti znatno zanimljiviji u odnosu na prethodne cikluse i to prvenstveno zbog većeg broja političkih opcija koje će kandidirati ozbiljne kandidate.
Od osamostaljenja Hrvatske pa do danas, gotovo uvijek su među Hrvatima koji žive izvan RH prolazili kandidati HDZ-a RH, odnosno HDZ-a BiH. Na posljednjim općim izborima dogodilo se svojevrsno iznenađenje jer u Sabor kao neovisni kandidat ušao general Željko Glasnović. Uz njega, u Sabor su ušla i dva kandidata Hrvatskog narodnog sabora Božo Ljubić i Željko Raguž.
Na ovim izborima je pak jaku listu u 11. izbornoj jedinici ponudio MOST koji je sklopio politički savez s Hrvatskom republikanskom strankom (HRS) iz BiH. Tako će predsjednik HRS-a Slaven Raguž biti nositelj liste na kojoj se još nalaze Tvrtko Milović, trenutni urednik dokumentarnog programa na BHT i Ivana Ćubela, nekadašnje zaštitno lice Naše TV. Također, na istoj listi bi se mogao naći i Ivica Brešić iz Livna, koji je aktualni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi HBŽ-a.
Nositeljica liste HDZ-a za 11. izbornu jedinicu je Zdravka Bušić, a po novi mandat bi mogao krenuti i general Glasnović za kojeg se špekuliralo da bi mogao nastupiti zajedno s Domovinskim pokretom Miroslava Škore, no tu informaciju nismo mogli potvrditi, piše Dnevnik.ba.
Istina je da se kandidiram za Sabor. Ali istina je i da ovo nije moj formalni ulazak u politiku. Već dugo sa svojim dobrim prijateljem Slavenom Ragužom razgovaram kako su Hrvati središnje Bosne, pa i Bosne generalno, politički zapostavljeni. Nedavno me upravo tim povodom pitao za koga smatram da bi mogao biti kandidat na listi MOST-a za Sabor iz središnje Bosne. Došli smo do nekoliko imena, koja iz različitih razloga nisu smjela na listu. Slaven je na koncu pitao mene, i ja, kao netko kome su Hrvati središnje Bosne uvijek bili prioritet, nisam mogao odbiti, rekao je Milović za Dnevnik.ba uz napomenu da ne ulazi ni u jednu stranku nego da je neovisni kandidat na listi MOST-a.
Ideja je da promoviram političke interese Hrvata Bosne i središnje Bosne. Da ih nakon medijskoga zastupanja pokušam zastupati na nekoj višoj razini, pa i Saboru ako bude dovoljno glasova. MOST je lista koja se nikad nije kompromitirala po pitanju BiH tako da su oni logičan izbor. Što se mene tiče, ja ostajem nestranačka osoba koja će i u kampanji raditi manje više ono što radim čitav svoj profesionalni vijek – zastupam interese Hrvata iz Bosne, istaknuo je Milović.
Raguž je pak pojasnio kako je uopće došlo do suradnje MOST-a i HRS-a.
Potpuno otvoreno govoreći, HRS je u priču s MOST-om ušao na nagovor Nine Raspudića. Njegovim ulaskom u projekt s MOST-om na predstojećim izborima u RH, kao i ulaskom nekih drugih pojedinaca u isti projekt, MOST je pokazao kako su se jedini iskreno i na ravnopravnim partnerskim osnovama krenuli baviti problematikama Hrvata u BiH i iseljeništvu. Naš cilj je kroz Sabor prvo otvoriti pojedine teme koje se godinama ignoriraju, poput isplate HEP-ovih naknada za korištenje Buškog jezera, graničnih prijelaza i pograničnog područja, vanjskotrgovinske razmjene, a neke od prvih stvari koje ćemo pokrenuti jeste uključivanje istražnih organa RH u istragu oko propasti Aluminija i pokretanje sudskih procesa protiv oficira Armije BiH koji su kao visoki vojni dužnosnici JNA sudjelovali u agresiji i zločinima u Hrvatskoj, istaknuo je Raguž za Dnevnik.ba.
Veli i kako bi ulaskom u Sabor sam HRS dobio na snazi, ali i mogućnost kroz najveće zakonodavno tijelo jedne članice EU sudjelovati u kreiranju politika, ne samo Hrvatske, nego i EU prema BiH.
Mi zaboravljamo kako je Hrvatska i članica PIC-a koji direktno utječe na politiku OHR-a u BiH. Ulaskom u Sabor ćemo izboriti da napokon Hrvati u BiH i njihova politika ne budu filijala HDZ-a, poligon za netransparentno i nenamjensko trošenje novca poreznih obveznika i stranačko potkusurivanje. Vrijeme je da nove generacije konačno ovu korumpiranu neokomunističku oligarhiju i njihove klijentelističko uhljebničke vrijednosti pošalju u ropotarnicu povijesti. Želimo stvoriti društvo jednakih pred zakonom i društvo jednakih mogućnosti za sve. Da ovisimo o svojoj struci, radu i znanju, a ne o tome koga poznajemo i s kim smo rodbinski povezani. Na taj način ćemo stvoriti temelje politike povratka iseljenih obitelji i politiku ostanka onih koji žele živjeti i stvarati u svome domu, rekao je predsjednik HRS-a za Dnevnik.ba.
Od osamostaljenja Hrvatske pa do danas, gotovo uvijek su među Hrvatima koji žive izvan RH prolazili kandidati HDZ-a RH, odnosno HDZ-a BiH. Na posljednjim općim izborima dogodilo se svojevrsno iznenađenje jer u Sabor kao neovisni kandidat ušao general Željko Glasnović. Uz njega, u Sabor su ušla i dva kandidata Hrvatskog narodnog sabora Božo Ljubić i Željko Raguž.
Na ovim izborima je pak jaku listu u 11. izbornoj jedinici ponudio MOST koji je sklopio politički savez s Hrvatskom republikanskom strankom (HRS) iz BiH. Tako će predsjednik HRS-a Slaven Raguž biti nositelj liste na kojoj se još nalaze Tvrtko Milović, trenutni urednik dokumentarnog programa na BHT i Ivana Ćubela, nekadašnje zaštitno lice Naše TV. Također, na istoj listi bi se mogao naći i Ivica Brešić iz Livna, koji je aktualni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi HBŽ-a.
Nositeljica liste HDZ-a za 11. izbornu jedinicu je Zdravka Bušić, a po novi mandat bi mogao krenuti i general Glasnović za kojeg se špekuliralo da bi mogao nastupiti zajedno s Domovinskim pokretom Miroslava Škore, no tu informaciju nismo mogli potvrditi, piše Dnevnik.ba.
Istina je da se kandidiram za Sabor. Ali istina je i da ovo nije moj formalni ulazak u politiku. Već dugo sa svojim dobrim prijateljem Slavenom Ragužom razgovaram kako su Hrvati središnje Bosne, pa i Bosne generalno, politički zapostavljeni. Nedavno me upravo tim povodom pitao za koga smatram da bi mogao biti kandidat na listi MOST-a za Sabor iz središnje Bosne. Došli smo do nekoliko imena, koja iz različitih razloga nisu smjela na listu. Slaven je na koncu pitao mene, i ja, kao netko kome su Hrvati središnje Bosne uvijek bili prioritet, nisam mogao odbiti, rekao je Milović za Dnevnik.ba uz napomenu da ne ulazi ni u jednu stranku nego da je neovisni kandidat na listi MOST-a.
Ideja je da promoviram političke interese Hrvata Bosne i središnje Bosne. Da ih nakon medijskoga zastupanja pokušam zastupati na nekoj višoj razini, pa i Saboru ako bude dovoljno glasova. MOST je lista koja se nikad nije kompromitirala po pitanju BiH tako da su oni logičan izbor. Što se mene tiče, ja ostajem nestranačka osoba koja će i u kampanji raditi manje više ono što radim čitav svoj profesionalni vijek – zastupam interese Hrvata iz Bosne, istaknuo je Milović.
Raguž je pak pojasnio kako je uopće došlo do suradnje MOST-a i HRS-a.
Potpuno otvoreno govoreći, HRS je u priču s MOST-om ušao na nagovor Nine Raspudića. Njegovim ulaskom u projekt s MOST-om na predstojećim izborima u RH, kao i ulaskom nekih drugih pojedinaca u isti projekt, MOST je pokazao kako su se jedini iskreno i na ravnopravnim partnerskim osnovama krenuli baviti problematikama Hrvata u BiH i iseljeništvu. Naš cilj je kroz Sabor prvo otvoriti pojedine teme koje se godinama ignoriraju, poput isplate HEP-ovih naknada za korištenje Buškog jezera, graničnih prijelaza i pograničnog područja, vanjskotrgovinske razmjene, a neke od prvih stvari koje ćemo pokrenuti jeste uključivanje istražnih organa RH u istragu oko propasti Aluminija i pokretanje sudskih procesa protiv oficira Armije BiH koji su kao visoki vojni dužnosnici JNA sudjelovali u agresiji i zločinima u Hrvatskoj, istaknuo je Raguž za Dnevnik.ba.
Veli i kako bi ulaskom u Sabor sam HRS dobio na snazi, ali i mogućnost kroz najveće zakonodavno tijelo jedne članice EU sudjelovati u kreiranju politika, ne samo Hrvatske, nego i EU prema BiH.
Mi zaboravljamo kako je Hrvatska i članica PIC-a koji direktno utječe na politiku OHR-a u BiH. Ulaskom u Sabor ćemo izboriti da napokon Hrvati u BiH i njihova politika ne budu filijala HDZ-a, poligon za netransparentno i nenamjensko trošenje novca poreznih obveznika i stranačko potkusurivanje. Vrijeme je da nove generacije konačno ovu korumpiranu neokomunističku oligarhiju i njihove klijentelističko uhljebničke vrijednosti pošalju u ropotarnicu povijesti. Želimo stvoriti društvo jednakih pred zakonom i društvo jednakih mogućnosti za sve. Da ovisimo o svojoj struci, radu i znanju, a ne o tome koga poznajemo i s kim smo rodbinski povezani. Na taj način ćemo stvoriti temelje politike povratka iseljenih obitelji i politiku ostanka onih koji žele živjeti i stvarati u svome domu, rekao je predsjednik HRS-a za Dnevnik.ba.
