Slovenija je štedišama nekadašnje Ljubljanske banke Zagreb (LB) dosad isplatila 103 milijuna eura duga, a krajem ove godine isplatila je i prve depozite štedišama LB-a Sarajevo od oko 1,5 milijuna eura, objavio je u četvrtak slovenski fond za sukcesiju.
Slovenija je dobila 28.500 zahtjeva za isplatu stare devizne štednje od štediša izvan Slovenije, od čega više od 15.000 od hrvatskih štediša.
Do kraja ove godine, nakon završenih postupaka verifikacije, izvršeno je više od 10.000 isplata, većinom štedišama u Hrvatskoj, priopćio je fond.
Odluku o vraćanju nekoć spornih depozita, za koje je Ljubljana najprije tvrdila da ih valja rješavati u sklopu sukcesije nekadašnje države, slovenska vlada donijela je temeljem zakona prihvaćenog 2013. godine.
Zakon je donesen nakon što je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu ustvrdio da je država kao osnivač i vlasnik te banke odgovorna za povrat sredstava stranim štedišama na isti način na koji je prije dvadesetak godina obeštetila štediše u Sloveniji, isplativši im u obrocima glavnicu i pripadajuće kamate, javlja Hina.
Prema izračunima slovenske vlade, oko 230.000 štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH trebali bi ukupno dobiti 258 milijuna eura.
Dug bi trebao biti podmiren u roku od dvije godine, ako uz zahtjev podnesu sve potrebne dokumente koji se u Ljubljani verificiraju.
Zahtjevi za verifikaciju računa i isplatu štednje podnose se na posebnom obrascu Fonda za sukcesiju u Ljubljani, a vlasniici štednjih knjižica i njihovi pravni nasljednici mogu ih uložiti najkasnije do kraja prosinca 2017. godine.
Slovenija je dobila 28.500 zahtjeva za isplatu stare devizne štednje od štediša izvan Slovenije, od čega više od 15.000 od hrvatskih štediša.
Do kraja ove godine, nakon završenih postupaka verifikacije, izvršeno je više od 10.000 isplata, većinom štedišama u Hrvatskoj, priopćio je fond.
Odluku o vraćanju nekoć spornih depozita, za koje je Ljubljana najprije tvrdila da ih valja rješavati u sklopu sukcesije nekadašnje države, slovenska vlada donijela je temeljem zakona prihvaćenog 2013. godine.
Zakon je donesen nakon što je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu ustvrdio da je država kao osnivač i vlasnik te banke odgovorna za povrat sredstava stranim štedišama na isti način na koji je prije dvadesetak godina obeštetila štediše u Sloveniji, isplativši im u obrocima glavnicu i pripadajuće kamate, javlja Hina.
Prema izračunima slovenske vlade, oko 230.000 štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH trebali bi ukupno dobiti 258 milijuna eura.
Dug bi trebao biti podmiren u roku od dvije godine, ako uz zahtjev podnesu sve potrebne dokumente koji se u Ljubljani verificiraju.
Zahtjevi za verifikaciju računa i isplatu štednje podnose se na posebnom obrascu Fonda za sukcesiju u Ljubljani, a vlasniici štednjih knjižica i njihovi pravni nasljednici mogu ih uložiti najkasnije do kraja prosinca 2017. godine.
