U subotu je Hezbolah potvrdio da je njegov vođa Hasan Nasralah mrtav, nakon što je Izrael u petak objavio da je ubijen u zračnom napadu u Bejrutu. Njegova smrt označava velik trenutak u novijoj povijesti Bliskog istoka, ali su dugoročne posljedice neizvjesne. Ključno je pitanje: onemogućava li likvidacija vođa djelovanje terorističkih skupina? Kratak odgovor glasi - zapravo ne.
Izrael bi iz vlastite povijesti trebao znati da takvi udari ne uspijevaju uvijek osakatiti militantnu skupinu. Izrael je 2008. u Damasku ubio vojnog vođu Hezbolaha Imada Mughniyeha, no organizacija je u sljedećim godinama samo jačala. Četiri godine ranije Izrael je u zračnom napadu usmrtio osnivača Hamasa, šeika Ahmeda Jasina. Ipak, Hamas nije nestao i gotovo dva desetljeća kasnije izveo je napade u Izraelu, ubivši oko 1200 Izraelaca u jednom danu, piše CNN.
Povijest ubijanja terorističkih vođa
U srpnju je Izrael objavio da je usmrtio jednog od idejnih vođa napada 7. listopada prošle godine, Mohammeda Deifa, ključnog vojnog zapovjednika Hamasa, ali se ova militantna skupina i dalje bori u Gazi.
SAD ima povijest ubijanja terorističkih vođa u nadi da će tako onemogućiti svoje neprijatelje. Kada je Abu Musab Al-Zarqawi, vođa Al-Kaide u Iraku, ubijen u američkom bombaškom napadu 2006. godine, smatralo se to velikim iskorakom jer je Al-Kaida značajno pridonijela građanskom ratu koji je tada razdirao zemlju.
Ipak, osam godina kasnije Al-Kaida u Iraku konačno se pretvorila u ISIS, koji je preuzeo teritorij veličine Portugala i upravljao populacijom od osam milijuna ljudi u Iraku i Siriji. ISIS je također izveo razorne terorističke napade na Zapadu, primjerice u Parizu 2015. u kojima je ubijeno 130 ljudi.
Islamsku državu nisu dokrajčila ubojstva vođa, nego kopnena operacija
Ono što je zapravo okončalo "kalifat" ISIS-a nije bio napad na njegovo vodstvo, već kopnena kampanja protiv terorističke organizacije od 2014. do 2019. koju su vodile iračka vojska i snage sirijskih Kurda uz potporu tisuća američkih vojnika i američkih zračnih snaga. ISIS-ova baza Mosul, drugi najveći grad u Iraku, uvelike je uništen tijekom tog rata.
U svibnju 2016. tadašnji američki predsjednik Barack Obama odobrio je napad dronom u Pakistanu u kojem je ubijen glavni vođa talibana Akhtar Mohammad Mansour. Ipak, danas talibani kontroliraju cijeli Afganistan.
Potom je predsjednik Donald Trump početkom siječnja 2020. naredio napad u Bagdadu u kojem je ubijen Kasem Sulejmani, zapovjednik iranske Islamske revolucionarne garde Kuds, koji je bio ključan za odnose Irana s njegovim savezničkim snagama u regiji kao što su Hezbolah, Hamas, Huti u Jemenu i šijitske milicije u Iraku.
Ni smrt Sulejmanija nije imala značajan utjecaj na iransku moć
Nakon što je Sulejmani ubijen, Trump je rekao: "Sulejmani je planirao neposredne napade na američke diplomate i vojno osoblje, ali smo ga uhvatili na djelu i likvidirali."
Ipak, njegova smrt nije imala trajni utjecaj na iransku regionalnu moć i ambicije. Hezbolah, Hamas i Huti nastavili su svoje napade na izraelske ciljeve, a šijitske milicije nastavile su napadati američke ciljeve u Iraku.
SAD je označio talibane, Hute, Hamas, ISIS i Hezbolah kao terorističke skupine.
Ono što može onemogućiti terorističku skupinu je kontinuirana kampanja za uklanjanje što je više moguće njezinih lidera i središnjih zapovjednika. CIA-ina kampanja dronovima, koja je pokrenuta 2008. u pakistanskim plemenskim regijama koje graniče s Afganistanom, ubila je mnoge vođe Al-Kaide.
Ubojstvo bin Ladena
Dokumenti koje su otkrili pripadnici američke specijalne mornaričke postrojbe SEAL koji su 2011. ubili Osamu bin Ladena u njegovom imanju u Abbottabadu, u Pakistanu, pokazuju da je vođa Al-Kaide redovito pisao svojim sljedbenicima koji žive u plemenskim regijama u zemlji, pozivajući ih da se kreću samo za oblačnih dana, kada su dronovi manje učinkoviti. Kao rezultat toga bin Laden je planirao povući sve svoje sljedbenike iz plemenske regije i preseliti ih u druge dijelove Pakistana.
Bin Ladenova smrt sigurno je znatno pridonijela smanjenju privlačnosti Al-Kaide teroristima i opadanju njezine sposobnosti da izvede napade budući da je bin Laden osnovao skupinu, upravljao njezinim najsmrtonosnijim operacijama, a članovi su se osobno zaklinjali njemu na vjernost.
Bin Ladenov nasljednik Ayman Al-Zawahiri nije imao karizmu ni organizacijske sposobnosti da oživi Al-Kaidu, a ubijen je u napadu američke bespilotne letjelice u Afganistanu prije dvije godine. UN procjenjuje da danas u Afganistanu živi oko četiri stotine pripadnika Al-Kaide.
Al-Kaida je relativno mala teroristička skupina, ali Hezbolah postoji već četiri desetljeća i podupire ga Iran. Hezbolah ima vojsku od oko 30.000 ljudi naoružanih bogatim arsenalom koji uključuje oko 150.000 raketa.
Ubojstvo Nasralaha ključna je nagrada za Izrael u seriji napada na Hezbolah koji su se intenzivirali u rujnu, nakon eksplozije tisuća pagera i voki-tokija. Uslijedili su zračni napadi koji su uništili infrastrukturu i usmrtili visoke čelnike organizacije.
Ali, prerano je otpisivati ovu militantnu skupinu iako je očito u neredu. Povijest sugerira da će se reorganizirati i postaviti druge vođe koji će nastaviti borbu protiv Izraela.
Izrael bi iz vlastite povijesti trebao znati da takvi udari ne uspijevaju uvijek osakatiti militantnu skupinu. Izrael je 2008. u Damasku ubio vojnog vođu Hezbolaha Imada Mughniyeha, no organizacija je u sljedećim godinama samo jačala. Četiri godine ranije Izrael je u zračnom napadu usmrtio osnivača Hamasa, šeika Ahmeda Jasina. Ipak, Hamas nije nestao i gotovo dva desetljeća kasnije izveo je napade u Izraelu, ubivši oko 1200 Izraelaca u jednom danu, piše CNN.
Povijest ubijanja terorističkih vođa
U srpnju je Izrael objavio da je usmrtio jednog od idejnih vođa napada 7. listopada prošle godine, Mohammeda Deifa, ključnog vojnog zapovjednika Hamasa, ali se ova militantna skupina i dalje bori u Gazi.
SAD ima povijest ubijanja terorističkih vođa u nadi da će tako onemogućiti svoje neprijatelje. Kada je Abu Musab Al-Zarqawi, vođa Al-Kaide u Iraku, ubijen u američkom bombaškom napadu 2006. godine, smatralo se to velikim iskorakom jer je Al-Kaida značajno pridonijela građanskom ratu koji je tada razdirao zemlju.
Ipak, osam godina kasnije Al-Kaida u Iraku konačno se pretvorila u ISIS, koji je preuzeo teritorij veličine Portugala i upravljao populacijom od osam milijuna ljudi u Iraku i Siriji. ISIS je također izveo razorne terorističke napade na Zapadu, primjerice u Parizu 2015. u kojima je ubijeno 130 ljudi.
Islamsku državu nisu dokrajčila ubojstva vođa, nego kopnena operacija
Ono što je zapravo okončalo "kalifat" ISIS-a nije bio napad na njegovo vodstvo, već kopnena kampanja protiv terorističke organizacije od 2014. do 2019. koju su vodile iračka vojska i snage sirijskih Kurda uz potporu tisuća američkih vojnika i američkih zračnih snaga. ISIS-ova baza Mosul, drugi najveći grad u Iraku, uvelike je uništen tijekom tog rata.
U svibnju 2016. tadašnji američki predsjednik Barack Obama odobrio je napad dronom u Pakistanu u kojem je ubijen glavni vođa talibana Akhtar Mohammad Mansour. Ipak, danas talibani kontroliraju cijeli Afganistan.
Potom je predsjednik Donald Trump početkom siječnja 2020. naredio napad u Bagdadu u kojem je ubijen Kasem Sulejmani, zapovjednik iranske Islamske revolucionarne garde Kuds, koji je bio ključan za odnose Irana s njegovim savezničkim snagama u regiji kao što su Hezbolah, Hamas, Huti u Jemenu i šijitske milicije u Iraku.
Ni smrt Sulejmanija nije imala značajan utjecaj na iransku moć
Nakon što je Sulejmani ubijen, Trump je rekao: "Sulejmani je planirao neposredne napade na američke diplomate i vojno osoblje, ali smo ga uhvatili na djelu i likvidirali."
Ipak, njegova smrt nije imala trajni utjecaj na iransku regionalnu moć i ambicije. Hezbolah, Hamas i Huti nastavili su svoje napade na izraelske ciljeve, a šijitske milicije nastavile su napadati američke ciljeve u Iraku.
SAD je označio talibane, Hute, Hamas, ISIS i Hezbolah kao terorističke skupine.
Ono što može onemogućiti terorističku skupinu je kontinuirana kampanja za uklanjanje što je više moguće njezinih lidera i središnjih zapovjednika. CIA-ina kampanja dronovima, koja je pokrenuta 2008. u pakistanskim plemenskim regijama koje graniče s Afganistanom, ubila je mnoge vođe Al-Kaide.
Ubojstvo bin Ladena
Dokumenti koje su otkrili pripadnici američke specijalne mornaričke postrojbe SEAL koji su 2011. ubili Osamu bin Ladena u njegovom imanju u Abbottabadu, u Pakistanu, pokazuju da je vođa Al-Kaide redovito pisao svojim sljedbenicima koji žive u plemenskim regijama u zemlji, pozivajući ih da se kreću samo za oblačnih dana, kada su dronovi manje učinkoviti. Kao rezultat toga bin Laden je planirao povući sve svoje sljedbenike iz plemenske regije i preseliti ih u druge dijelove Pakistana.
Bin Ladenova smrt sigurno je znatno pridonijela smanjenju privlačnosti Al-Kaide teroristima i opadanju njezine sposobnosti da izvede napade budući da je bin Laden osnovao skupinu, upravljao njezinim najsmrtonosnijim operacijama, a članovi su se osobno zaklinjali njemu na vjernost.
Bin Ladenov nasljednik Ayman Al-Zawahiri nije imao karizmu ni organizacijske sposobnosti da oživi Al-Kaidu, a ubijen je u napadu američke bespilotne letjelice u Afganistanu prije dvije godine. UN procjenjuje da danas u Afganistanu živi oko četiri stotine pripadnika Al-Kaide.
Al-Kaida je relativno mala teroristička skupina, ali Hezbolah postoji već četiri desetljeća i podupire ga Iran. Hezbolah ima vojsku od oko 30.000 ljudi naoružanih bogatim arsenalom koji uključuje oko 150.000 raketa.
Ubojstvo Nasralaha ključna je nagrada za Izrael u seriji napada na Hezbolah koji su se intenzivirali u rujnu, nakon eksplozije tisuća pagera i voki-tokija. Uslijedili su zračni napadi koji su uništili infrastrukturu i usmrtili visoke čelnike organizacije.
Ali, prerano je otpisivati ovu militantnu skupinu iako je očito u neredu. Povijest sugerira da će se reorganizirati i postaviti druge vođe koji će nastaviti borbu protiv Izraela.
