Globalno zagrijavanje mora i nedavna iskopavanja u Venecijanskoj laguni znače da su ovotjedne iznimno visoke plime u grad donijele i više soli, što je dodatna prijetnja tamošnjem arhitektonskom blagu.
Situacija je u Veneciji u subotu bila nešto bolja kada se voda povukla i iz najnižih točaka u gradu, ali za nedjelju je najavljen novi plimni val i voda se u jutarnjim satima u nedjelju već počela prelijevati iz lagune na područje trga sv. Marka i na obale kanala uz most Rialto.
Vlasti su unaprijed proglasile izvanredno stanje. Ovo su najgore poplave u Veneciji u više od 50 godina, javlja Hina.
Kada se voda povuče s popločenih ulica, iz mramornih palača i drevnih crkava, nastalih iz močvare prije 15 stoljeća, ostavit će za sobom slane kristale koji će polako korodirati i izjedati opeku.
"Što je voda slanija, to nam je teže", rekao je gradonačelnk Luigi Brugnaro.
Voda u laguni uvijek je bila kombinacija rijeka koje u nju utječu i kroz otvore u laguni ulijevaju se u more. Podizanje razine mora zbog klimatskih promjena i kopanje novih kanala donijeli su više slane vode iz Jadrana.
Šezdesetih godina prošlog stoljeća u laguni je za naftne tankere prokopan kanal do petrokemijskog postrojenja u Margheri, luci udaljenoj manje od pet kilometra od centra Venecije.
Lukobrani u obliku mjeseca koji su u novije vrijeme izgrađeni kako bi štitili lagunu stvorili su velike depresije na morskom dnu, što također omogućava pritjecanje više slane vode.
"Kopanje kanala, posebice onog za tankere, otvorili su 'autocestu' do mora", kaže Gianfranco Bettin, bivši gradonačelnik i vođa Stranke zelenih u pokrajini Veneto.
"Globalno zagrijavanje pridonijelo je povećanju razine mora i jačanju vjetrova koji 'guraju' slanu vodu prema gradu", dodao je.
Stručnjaci su najviše zabrinuti za bizantsku baziliku svetog Marka, koja je sa svojim drevnim mozaicima i mramornim stupovima osobito krhka, javlja Hina.
Lađa crkve ovaj je tjedan bila poplavljena šesti put u svojoj 1.200 godina dugoj povijesti, ali drugi put u samo 13 mjeseci. Slana voda gotovo je ispunila kriptu čiji mramorni stupovi podupiru crkvu.
"Voda ne bi trebala prodrijeti u kriptu jer je radovima 90-ih godina zabrtvljena. Ali plima je bila toliko visoka da je voda ulazila kroz prozor", kazao je Pierpaolo Campostini, kustos svetog Marka.
"Ako kripta postane bazen, ne znamo kakve će to imati posljedice", nastavio je Campostini dok su vodu ispumpavali iz bazilike.
"Sol bi mogla uzrokovati urušavanje svoda, a taj rizik nitko ne želi".
U nedjelju se ponovo očekuje razina vode 160 centimetara iznad normalne, treći put ovaj tjedan. A to znači da će ponovno veći dio grada biti pod vodom.
Gradonačelnik Luigi Brugnaro kazao je u subotu da će štete biti u milijardama eura i pozvao je međunarodnu zajednicu da pomogne donacijama.
Situacija je u Veneciji u subotu bila nešto bolja kada se voda povukla i iz najnižih točaka u gradu, ali za nedjelju je najavljen novi plimni val i voda se u jutarnjim satima u nedjelju već počela prelijevati iz lagune na područje trga sv. Marka i na obale kanala uz most Rialto.
Vlasti su unaprijed proglasile izvanredno stanje. Ovo su najgore poplave u Veneciji u više od 50 godina, javlja Hina.
Kada se voda povuče s popločenih ulica, iz mramornih palača i drevnih crkava, nastalih iz močvare prije 15 stoljeća, ostavit će za sobom slane kristale koji će polako korodirati i izjedati opeku.
"Što je voda slanija, to nam je teže", rekao je gradonačelnk Luigi Brugnaro.
Voda u laguni uvijek je bila kombinacija rijeka koje u nju utječu i kroz otvore u laguni ulijevaju se u more. Podizanje razine mora zbog klimatskih promjena i kopanje novih kanala donijeli su više slane vode iz Jadrana.
Šezdesetih godina prošlog stoljeća u laguni je za naftne tankere prokopan kanal do petrokemijskog postrojenja u Margheri, luci udaljenoj manje od pet kilometra od centra Venecije.
Lukobrani u obliku mjeseca koji su u novije vrijeme izgrađeni kako bi štitili lagunu stvorili su velike depresije na morskom dnu, što također omogućava pritjecanje više slane vode.
"Kopanje kanala, posebice onog za tankere, otvorili su 'autocestu' do mora", kaže Gianfranco Bettin, bivši gradonačelnik i vođa Stranke zelenih u pokrajini Veneto.
"Globalno zagrijavanje pridonijelo je povećanju razine mora i jačanju vjetrova koji 'guraju' slanu vodu prema gradu", dodao je.
Stručnjaci su najviše zabrinuti za bizantsku baziliku svetog Marka, koja je sa svojim drevnim mozaicima i mramornim stupovima osobito krhka, javlja Hina.
Lađa crkve ovaj je tjedan bila poplavljena šesti put u svojoj 1.200 godina dugoj povijesti, ali drugi put u samo 13 mjeseci. Slana voda gotovo je ispunila kriptu čiji mramorni stupovi podupiru crkvu.
"Voda ne bi trebala prodrijeti u kriptu jer je radovima 90-ih godina zabrtvljena. Ali plima je bila toliko visoka da je voda ulazila kroz prozor", kazao je Pierpaolo Campostini, kustos svetog Marka.
"Ako kripta postane bazen, ne znamo kakve će to imati posljedice", nastavio je Campostini dok su vodu ispumpavali iz bazilike.
"Sol bi mogla uzrokovati urušavanje svoda, a taj rizik nitko ne želi".
U nedjelju se ponovo očekuje razina vode 160 centimetara iznad normalne, treći put ovaj tjedan. A to znači da će ponovno veći dio grada biti pod vodom.
Gradonačelnik Luigi Brugnaro kazao je u subotu da će štete biti u milijardama eura i pozvao je međunarodnu zajednicu da pomogne donacijama.
