Nije tajna da Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal za proizvodnju solarne energije, ali je on našoj zemlji još uvijek nije u potpunosti iskorišten. Službene procjene raspoloživog potencijala ne postoje, no stručnjaci ističu da su kapaciteti daleko veći od trenutno realiziranih projekata.
Neke procjene ukazuju da je od postojećih kapaciteta, 200 MW pripada velikim elektranama priključenima na prijenosnu mrežu, 200 MW komercijalnim distribuiranim elektranama, dok 200 MW dolazi iz solarnih sustava za vlastitu potrošnju na komercijalnim objektima.
Gospodarstvo i tvrtke u BiH dobrim su djelom već prepoznale potencijal solarne energije, što je rezultiralo velikim brojem projekata postavljanja solarnih elektrana na krovove tamo gdje ima dovoljno fizičkog prostora.
Trgovački centri, industrijski pogoni, skladišta i druge velike građevine sve češće koriste prednosti solarne energije kako bi smanjile troškove električne energije, ali i doprinijele očuvanju okoliša. Ulaganje u solarne elektrane postaje sve atraktivnija poslovna prilika, a brojni primjeri iz regije pokazuju da povrat ulaganja može biti izrazito brz, osobito uz sve dostupnije tehnologije i povoljne kreditne linije za obnovljive izvore energije. Takav pristup ne samo da povećava energetsku neovisnost poduzeća, već i doprinosi ukupnoj stabilnosti energetskog sustava.
Međutim, sustavno prikupljeni podaci o ukupnim instaliranim kapacitetima i potencijalima još uvijek nisu javno dostupni.
Nacionalni ciljevi do 2030.
Prema Nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NEKP) BiH, do 2030. godine planirano je:
• 900 MW velikih fotonaponskih elektrana,
• 92 MW industrijskih solarnih sustava,
• 500 MW malih sustava za potrošače-proizvođače, poznatih kao prosumeri.
Dok se razvoj velikih solarnih elektrana odvija prema planu, a industrijski sustavi već nadmašuju zacrtane ciljeve, prosumeri – mala postrojenja za vlastitu potrošnju – daleko zaostaju.
Što usporava razvoj prosumera?
Glavni izazov leži u nedovršenoj regulativi. Iako su tehničke mogućnosti priključenja ovih sustava na niskonaponsku mrežu već dokazano moguće – do čak 500 MW bez većih intervencija – izrada ključnih podzakonskih akata kasni više od godinu dana.
Zanimljivo, usporedba s Crnom Gorom, koja ima četvrtinu potrošnje električne energije u odnosu na BiH, pokazuje da je u njihov sustav već priključeno preko 7000 prosumera ukupne snage veće od 70 MW – i to bez značajnijih prepreka.
Vrijeme za solarni zaokret
Bosna i Hercegovina ima neosporne prednosti kada je riječ o razvoju solarne energije. Sunčani potencijal, tehnička podrška i iskustva drugih zemalja jasno pokazuju da BiH može značajno unaprijediti svoju energetsku neovisnost i doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena.
Razvoj prosumerskih sustava predstavlja ne samo energetsku, već i financijsku priliku za građane i poduzeća. Možda je upravo sada pravo vrijeme za razmišljanje o solarnim rješenjima – za vaš dom ili posao.
Pridružite se globalnom trendu korištenja obnovljivih izvora energije i postanite dio promjene. Sunce je na vašoj strani – iskoristimo ga zajedno!
Neke procjene ukazuju da je od postojećih kapaciteta, 200 MW pripada velikim elektranama priključenima na prijenosnu mrežu, 200 MW komercijalnim distribuiranim elektranama, dok 200 MW dolazi iz solarnih sustava za vlastitu potrošnju na komercijalnim objektima.
Gospodarstvo i tvrtke u BiH dobrim su djelom već prepoznale potencijal solarne energije, što je rezultiralo velikim brojem projekata postavljanja solarnih elektrana na krovove tamo gdje ima dovoljno fizičkog prostora.
Trgovački centri, industrijski pogoni, skladišta i druge velike građevine sve češće koriste prednosti solarne energije kako bi smanjile troškove električne energije, ali i doprinijele očuvanju okoliša. Ulaganje u solarne elektrane postaje sve atraktivnija poslovna prilika, a brojni primjeri iz regije pokazuju da povrat ulaganja može biti izrazito brz, osobito uz sve dostupnije tehnologije i povoljne kreditne linije za obnovljive izvore energije. Takav pristup ne samo da povećava energetsku neovisnost poduzeća, već i doprinosi ukupnoj stabilnosti energetskog sustava.
Međutim, sustavno prikupljeni podaci o ukupnim instaliranim kapacitetima i potencijalima još uvijek nisu javno dostupni.
Nacionalni ciljevi do 2030.
Prema Nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NEKP) BiH, do 2030. godine planirano je:
• 900 MW velikih fotonaponskih elektrana,
• 92 MW industrijskih solarnih sustava,
• 500 MW malih sustava za potrošače-proizvođače, poznatih kao prosumeri.
Dok se razvoj velikih solarnih elektrana odvija prema planu, a industrijski sustavi već nadmašuju zacrtane ciljeve, prosumeri – mala postrojenja za vlastitu potrošnju – daleko zaostaju.
Što usporava razvoj prosumera?
Glavni izazov leži u nedovršenoj regulativi. Iako su tehničke mogućnosti priključenja ovih sustava na niskonaponsku mrežu već dokazano moguće – do čak 500 MW bez većih intervencija – izrada ključnih podzakonskih akata kasni više od godinu dana.
Zanimljivo, usporedba s Crnom Gorom, koja ima četvrtinu potrošnje električne energije u odnosu na BiH, pokazuje da je u njihov sustav već priključeno preko 7000 prosumera ukupne snage veće od 70 MW – i to bez značajnijih prepreka.
Vrijeme za solarni zaokret
Bosna i Hercegovina ima neosporne prednosti kada je riječ o razvoju solarne energije. Sunčani potencijal, tehnička podrška i iskustva drugih zemalja jasno pokazuju da BiH može značajno unaprijediti svoju energetsku neovisnost i doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena.
Razvoj prosumerskih sustava predstavlja ne samo energetsku, već i financijsku priliku za građane i poduzeća. Možda je upravo sada pravo vrijeme za razmišljanje o solarnim rješenjima – za vaš dom ili posao.
Pridružite se globalnom trendu korištenja obnovljivih izvora energije i postanite dio promjene. Sunce je na vašoj strani – iskoristimo ga zajedno!
