Pozivajući se na pouzdane izvore list piše da su se u istragu nedavno uključili i istražitelji Federalne uprave policije i Financijska policija.
Zatezne kamate
Sarajevski list došao je i do dokumenata iz istrage, odnosno sheme po kojoj Lijanovići već godinama izbjegavaju plaćanje PDV-a. No, zbog rupa u zakonu koje Lijanovići vješto koriste, državi se onemogućava naplata dugovanja. Primjer prevare koja se istražuje jeste poslovanje kompanije MI-MO, koju su Lijanovići 16. prosinca 2002. registrirali u Mostaru preko svog bivšeg komercijalnog predstavnika Alije Ćurića.
Ova tvrtka, kako je to "Avaz" već dokumentirao, iznajmljivala je proizvodne kapacitete i upošljavala radnike kompanije "Lijanovići", a u sudskom registru u Mostaru zavedena je s osnivačkim ulogom od 2.000 maraka. No, samo tri godine kasnije tvrtka prestaje s radom. Državi ostaje dužna milijunske iznose za porez, oštećuje i brojne proizvođače.
Poslovanje tvrtke MI-MO, nakon propasti, preuzima "Farmer", koji zakupljuje kapacitete "Lijanovića" i upošljava iste radnike, ali ne preuzima i dugove. Sjedište nove tvrtke je u Širokom Brijegu. Tvrtka je registrirana na Venku Ivanković iz uže obitelji Lijanovića, za koju mjenicama bez pokrića jamči upravo Lijanovići. I ova tvrtka prestaje s radom nakon dvije godine te ostaje također dužna oko milijun KM.
No, Lijanovići tu ne staju te prema istom receptu osnivaju treću tvrtku, pod nazivom "Farmko" iz Širokog Brijega, koja po istom sustavu preuzima radnike i kapacitete mesne industrije "Lijanovići", ali ne i dugove.
Ovaj recept, kako saznaje Avaz, ponovljen je nekoliko puta, tvrtke su gašene, a sva imovina, po običaju, na osnovnoj je tvrtki, koja je, ustvari, samo iznajmljivala kapacitete drugim kompanijama, te ih službenici UNO, jednostavno, ne mogu oduzeti. Ali, zato dug za PDV svake od tih kompanija, po običaju, iznosi više od milijun maraka. S obzirom na zatezne kamate, posljednji podaci iz UNO govore da se radi o iznosima od nekoliko milijuna maraka.
Prinudna naplata
Iz izvora u UNO list saznaje da službenici Uprave, nakon što se steknu zakonski uvjeti da bude pokrenuta procedura prinudne naplate, na terenu, u pravilu, zatječu 2.000 maraka osnivačkog kapitala. Osim toga, u pravilu, sporna tvrtka kao ni odgovorna osoba nemaju u svoje vlasništvo upisane imovine te je dugove nemoguće naplatiti. Novinari Avaza komentar su jučer pokušavali dobiti od najutjecajnijeg člana ove obitelji, Jerka Ivankovića Lijanovića, nezakonmitog ministra poljoprivrede u Vladi FBiH. No, on se nije javljao na pozive.
I Bahilj u igri
U shemi utaje poreza koju Lijanovići godinama koriste, u pravilu se pojavljuju isti ljudi. Direktor tvrtke "Farmko" bio je akteulni ministar u Vladi FBiH Milorad Bahilj, koji se pojavljuje i kao direktor u prvoj tvrtki MI-MO, a vlasnik je također jedan od članova obitelji Ivanković. Tu je i Jozo Slišković, bivši direktor tvrtke "Farmer", te još nekolicina odanih suradnika obitelji Lijanović. (dnevnik.ba)
