BiH ne odustaje od nabavke 12 novih helikoptera za koje bi trebalo izdvojiti oko 300 milijuna maraka, iako je prvobitno bilo planirano da se oni nabave iz Ruske Federacije na ime dijela dugovanja bivšeg Sovjetskog Saveza prema bivšoj Jugoslaviji, koji pripada BiH u iznosu od oko 125 milijuna dolara, pišu Nezavisne novine.
Naime, Ministarstvo obrane se već duže vrijeme žali da, od četrdesetak letjelica, u funkciji ih je svega nekoliko, a remontni zahvati se ili ne održavaju ili su preskupi da bi bili isplativi.
Primjera radi, u izvještaju Ministarstva obrane za 2014. godinu bilo je navedeno da je postotak operativnosti zrakoplovstva u 2013. bio svega 25 posto, dok je u izvještaju za prošlu godinu navedeno da je postotak operativnosti u 2014. pao na 20 posto.
U 2015. godini postotak operativnosti je, kako je navedeno, pao na 13 posto, dok će u ovoj godini ona biti daleko ispod 10 posto. S obzirom na to da će klirinški dug biti najvjerojatnije isplaćen u gotovom novcu, Ministarstvo obrane i Vijeće ministara BiH moraju naći nove izvore financiranja za nabavku helikoptera.
Boris Jerinić, zamjenik ministra obrane BiH, ističe da će helikopteri biti nabavljeni iz sredstava dodijeljenih Ministarstvu proteklih godina, a koja su ostala neiskorištena, i to u fazama u više sljedećih godina.
"Očigledno da u proteklih 10 godina Ministarstvo iz godine u godinu nije trošilo planirana sredstva za nabavke u iznosu od pet do 13 milijuna maraka. Ta sredstva će sad ići za te kapitalne projekte, tako da ćemo za tri-četiri godine kupiti dva helikoptera, pa onda opet nakon nekoliko godina opet dva. Cilj je da se sva neutrošena sredstva usmjere za dugoročne projekte na ovaj način", rekao je Jerinić.
On smatra da je prvobitni plan prebijanja duga Rusije bio bolji i da su na sličan način vojnu opremu nabavljale zemlje u regiji.
"Očigledno je BiH malo drugačija i složenija država pa će taj novac, ako ga dobiju, iskoristiti za neke druge namjere. Meni se čini da je sve to još golub na grani nego neka realna priča", rekao je Jerinić.
S obzirom na to da je otpao plan da se vojna oprema nabavlja izravno od Ruske Federacije, Jerinić je rekao da će se ići na međunarodni natječaj na kojem će se tražiti specifikacije za helikoptere u skladu sa potrebama OS BiH.
"Tu se radi o transportnim helikopterima za opće namjene, tako da ćemo se fokusirati na taj vid opreme", rekao je Jerinić.
U izvještaju MO BiH za prošlu godinu je vidljivo da OS nisu potrošile 7,8 milijuna maraka planiranih za remont helikoptera.
U 2015. helikopteri su pomagali gašenje požara na 10 lokacija, a imali su četiri zračne evakuacije i pet operacija traganja i spašavanja građana.
Iako se u javnosti pojavila informacija da bi OHR mogao poništiti eventualni sporazum entiteta o raspodjeli sredstava iz klirinškog duga Rusije, oni su napomenuli da je to stvar bilateralnih odnosa BiH i Rusije.
"Na tim dvjema državama je da se dogovore o modalitetima na koji način žele pristupiti ovom pitanju. OHR očekuje da to bude riješeno profesionalno i u interesu građana BiH", naveli su.
Podsjećamo, visoki predstavnik je 2009. godine donio odluku po kojoj se sva sredstva iz sukcesije bivše Jugoslavije imaju podijeliti u odnosu 10 posto za BiH, tri posto za Brčko, za BiH 58 posto, a za RS 29 posto.
Naime, Ministarstvo obrane se već duže vrijeme žali da, od četrdesetak letjelica, u funkciji ih je svega nekoliko, a remontni zahvati se ili ne održavaju ili su preskupi da bi bili isplativi.
Primjera radi, u izvještaju Ministarstva obrane za 2014. godinu bilo je navedeno da je postotak operativnosti zrakoplovstva u 2013. bio svega 25 posto, dok je u izvještaju za prošlu godinu navedeno da je postotak operativnosti u 2014. pao na 20 posto.
U 2015. godini postotak operativnosti je, kako je navedeno, pao na 13 posto, dok će u ovoj godini ona biti daleko ispod 10 posto. S obzirom na to da će klirinški dug biti najvjerojatnije isplaćen u gotovom novcu, Ministarstvo obrane i Vijeće ministara BiH moraju naći nove izvore financiranja za nabavku helikoptera.
Boris Jerinić, zamjenik ministra obrane BiH, ističe da će helikopteri biti nabavljeni iz sredstava dodijeljenih Ministarstvu proteklih godina, a koja su ostala neiskorištena, i to u fazama u više sljedećih godina.
"Očigledno da u proteklih 10 godina Ministarstvo iz godine u godinu nije trošilo planirana sredstva za nabavke u iznosu od pet do 13 milijuna maraka. Ta sredstva će sad ići za te kapitalne projekte, tako da ćemo za tri-četiri godine kupiti dva helikoptera, pa onda opet nakon nekoliko godina opet dva. Cilj je da se sva neutrošena sredstva usmjere za dugoročne projekte na ovaj način", rekao je Jerinić.
On smatra da je prvobitni plan prebijanja duga Rusije bio bolji i da su na sličan način vojnu opremu nabavljale zemlje u regiji.
"Očigledno je BiH malo drugačija i složenija država pa će taj novac, ako ga dobiju, iskoristiti za neke druge namjere. Meni se čini da je sve to još golub na grani nego neka realna priča", rekao je Jerinić.
S obzirom na to da je otpao plan da se vojna oprema nabavlja izravno od Ruske Federacije, Jerinić je rekao da će se ići na međunarodni natječaj na kojem će se tražiti specifikacije za helikoptere u skladu sa potrebama OS BiH.
"Tu se radi o transportnim helikopterima za opće namjene, tako da ćemo se fokusirati na taj vid opreme", rekao je Jerinić.
U izvještaju MO BiH za prošlu godinu je vidljivo da OS nisu potrošile 7,8 milijuna maraka planiranih za remont helikoptera.
U 2015. helikopteri su pomagali gašenje požara na 10 lokacija, a imali su četiri zračne evakuacije i pet operacija traganja i spašavanja građana.
Iako se u javnosti pojavila informacija da bi OHR mogao poništiti eventualni sporazum entiteta o raspodjeli sredstava iz klirinškog duga Rusije, oni su napomenuli da je to stvar bilateralnih odnosa BiH i Rusije.
"Na tim dvjema državama je da se dogovore o modalitetima na koji način žele pristupiti ovom pitanju. OHR očekuje da to bude riješeno profesionalno i u interesu građana BiH", naveli su.
Podsjećamo, visoki predstavnik je 2009. godine donio odluku po kojoj se sva sredstva iz sukcesije bivše Jugoslavije imaju podijeliti u odnosu 10 posto za BiH, tri posto za Brčko, za BiH 58 posto, a za RS 29 posto.
