Institucije vlasti u BiH trebaju hitno obnoviti proces ostvarivanja nespornog prava države BiH na njezin dio proizvedene električne energije iz HE Zvornik i HE Bajina Bašta, koje djeluju u sastavu srbijanskog EPS-a, smatra konzultant za energiju i energetsku efikasnost Hilmo Šehović, prenosi Poslovni Dnevnik.
On tvrdi da je veliki dug Srbije za ''prisvojenu, otuđenu, ilegalno korištenu električnu energiju'' iz HE Zvornik i iz HE Bajina Bašta, zaključno sa 31. prosincem 2014. godine, desegnuo ukupni bruto iznos od oko 4,37 milijardi eura na temelju prosječne cijene električne energije.
HE Zvornik je puštena u rad 6. srpnja 1955. godine. Instalirana su četiri vertikalna agregata ukupne snage 92 megavata, a hidroelektrana godišnje u prosjeku proizvodi oko 500 gigavat sati električne energije.
Zanimljiva je povijest gradnje te hidroelektrane, piše Poslovni Dnevnik. U prvoj fazi gradnje na najvećem poslijeratnom gradilištu u tadašnjoj Jugoslaviji, uz radnike dovedene iz svih krajeva zemlje, prisilno su radili i ratni zarobljenici, politički osuđenici, ali i lokalno stanovništvo.
I uz tisuću do dvije tisuće radnika u smjeni, gradnja je sporo odmicala, da bi 18. siječnja 1953. godine rijeka bila savladana, tj. podignuta je brana. Nakon što je Drina pet puta rušila zid, prva brana na toj rijeci konačno je izgrađena.
HE Bajina Bašta u Perućcu najveći je objekt izgrađen na rijeci Drini. Rijeka je pregrađena branom visokom 90 i dugačkom 460 metara. Puštena je u rad 22. studenoga 1966. godine. Instalirana su četiri agregata ukupne snage 365 megavata. HE Bajina Bašta godišnje proizvede oko 1.500 gigavatsati struje.
On tvrdi da je veliki dug Srbije za ''prisvojenu, otuđenu, ilegalno korištenu električnu energiju'' iz HE Zvornik i iz HE Bajina Bašta, zaključno sa 31. prosincem 2014. godine, desegnuo ukupni bruto iznos od oko 4,37 milijardi eura na temelju prosječne cijene električne energije.
HE Zvornik je puštena u rad 6. srpnja 1955. godine. Instalirana su četiri vertikalna agregata ukupne snage 92 megavata, a hidroelektrana godišnje u prosjeku proizvodi oko 500 gigavat sati električne energije.
Zanimljiva je povijest gradnje te hidroelektrane, piše Poslovni Dnevnik. U prvoj fazi gradnje na najvećem poslijeratnom gradilištu u tadašnjoj Jugoslaviji, uz radnike dovedene iz svih krajeva zemlje, prisilno su radili i ratni zarobljenici, politički osuđenici, ali i lokalno stanovništvo.
I uz tisuću do dvije tisuće radnika u smjeni, gradnja je sporo odmicala, da bi 18. siječnja 1953. godine rijeka bila savladana, tj. podignuta je brana. Nakon što je Drina pet puta rušila zid, prva brana na toj rijeci konačno je izgrađena.
HE Bajina Bašta u Perućcu najveći je objekt izgrađen na rijeci Drini. Rijeka je pregrađena branom visokom 90 i dugačkom 460 metara. Puštena je u rad 22. studenoga 1966. godine. Instalirana su četiri agregata ukupne snage 365 megavata. HE Bajina Bašta godišnje proizvede oko 1.500 gigavatsati struje.
