Iznenadni srčani zastoj ne mora uvijek biti veliko iznenađenje. Naime, najnovije istraživanje pokazalo je da mnogi ljudi ignoriraju signale koje im tijelo upućuje danima, pa čak i tjednima prije zastoja.
Oko 350.000 ljudi, samo u SAD-u, godišnje umire od srčanog zastoja, kojeg ne treba brkati sa srčanim udarom. Zastoj srca predstavlja puno ružniji scenarij jer srce odjednom prestane kucati, budući da njegova električna aktivnost "ispadne" iz ritma. Reanimacijom se može kupiti malo vremena, ali činjenica je da rijetki pacijenti prežive. Nedavno je provedeno nevjerojatno istraživanje u Portlandu kojim se više od desetljeća pratilo osobe oboljele od iznenadnog srčanog zastoja.
Tijekom tog vremena se razgovaralo s mnoštvom ljudi koji su bili bliski žrtvama, kao i s preživjelima, te su se detaljno pregledali njihovi zdravstveni kartoni. Otkriveno je da je polovica sredovječnih pacijenta doživjela znakove upozorenja prije zastoja, i to najčešće u obliku bolova u prsima i nedostatka daha, što je počelo oko mjesec dana prije zastoja. "Do trenutka kad bi netko nazvao hitnu pomoć, za 90 posto osoba bi nažalost bilo prekasno. No postoji šansa da se to promijeni, za koju dosad nismo znali", objašnjava dr. Sumeet Chugh s Instituta za srce iz Los Angelesa, koji je ujedno i autor istraživanja.
Zanimljivo je da je nekolicina pacijenata shvatila da su njihovi simptomi dovoljno zabrinjavajući da su pozvali hitnu pomoć prije nego su kolapsirali. Oni su ujedno imali i najviše šanse da prežive zastoj. To je pokazatelj da ne treba ignorirati signale koje nam šalje tijelo. S tim da su na prvom mjestu bolovi u prsima i nedostatak daha - koji bi vas odmah trebali "potjerati" u bolnicu. Prethodni srčani udar, koronarne bolesti srca, te neki nasljedni poremećaji koji utječu na rad srca povećavaju rizik od iznenadnog zastoja srca, a ljudi koji znaju da im prijeti povećan rizik će možda trebati ugradnju defibrilatora kako bi vratili srce natrag u pravilan ritam.
Iako četvrtina osoba koje je pogodio srčani zastoj nije iskusila nikakve simptome, više od pola ih je doživjelo bar jedan, s tim da su se kod većine simptomi pojavili unutar 24 sata prije zastoja, premda su se kod nekih počeli očitovati i do mjesec dana ranije. Kod muškaraca se najčešće javljaju bolovi u prsima, dok žene češće ostaju bez daha. Drugi simptomi na koje treba obratiti pozornost su nesvjestica i neravnomjerni otkucaji srca, piše Hamilton Spectator.
Oko 350.000 ljudi, samo u SAD-u, godišnje umire od srčanog zastoja, kojeg ne treba brkati sa srčanim udarom. Zastoj srca predstavlja puno ružniji scenarij jer srce odjednom prestane kucati, budući da njegova električna aktivnost "ispadne" iz ritma. Reanimacijom se može kupiti malo vremena, ali činjenica je da rijetki pacijenti prežive. Nedavno je provedeno nevjerojatno istraživanje u Portlandu kojim se više od desetljeća pratilo osobe oboljele od iznenadnog srčanog zastoja.
Tijekom tog vremena se razgovaralo s mnoštvom ljudi koji su bili bliski žrtvama, kao i s preživjelima, te su se detaljno pregledali njihovi zdravstveni kartoni. Otkriveno je da je polovica sredovječnih pacijenta doživjela znakove upozorenja prije zastoja, i to najčešće u obliku bolova u prsima i nedostatka daha, što je počelo oko mjesec dana prije zastoja. "Do trenutka kad bi netko nazvao hitnu pomoć, za 90 posto osoba bi nažalost bilo prekasno. No postoji šansa da se to promijeni, za koju dosad nismo znali", objašnjava dr. Sumeet Chugh s Instituta za srce iz Los Angelesa, koji je ujedno i autor istraživanja.
Zanimljivo je da je nekolicina pacijenata shvatila da su njihovi simptomi dovoljno zabrinjavajući da su pozvali hitnu pomoć prije nego su kolapsirali. Oni su ujedno imali i najviše šanse da prežive zastoj. To je pokazatelj da ne treba ignorirati signale koje nam šalje tijelo. S tim da su na prvom mjestu bolovi u prsima i nedostatak daha - koji bi vas odmah trebali "potjerati" u bolnicu. Prethodni srčani udar, koronarne bolesti srca, te neki nasljedni poremećaji koji utječu na rad srca povećavaju rizik od iznenadnog zastoja srca, a ljudi koji znaju da im prijeti povećan rizik će možda trebati ugradnju defibrilatora kako bi vratili srce natrag u pravilan ritam.
Iako četvrtina osoba koje je pogodio srčani zastoj nije iskusila nikakve simptome, više od pola ih je doživjelo bar jedan, s tim da su se kod većine simptomi pojavili unutar 24 sata prije zastoja, premda su se kod nekih počeli očitovati i do mjesec dana ranije. Kod muškaraca se najčešće javljaju bolovi u prsima, dok žene češće ostaju bez daha. Drugi simptomi na koje treba obratiti pozornost su nesvjestica i neravnomjerni otkucaji srca, piše Hamilton Spectator.
