Prema prognostičkim modelima, početkom travnja nad sjeverom Europe očekuje se jačanje anticiklone, što bi moglo uzrokovati prodor hladnog zraka sa sjeveroistoka Europe.
Istramet upozorava da bi u tom slučaju temperature mogle pasti i do 15°C ispod prosjeka za početak proljeća. Ako se anticiklona proširi prema našem području, hladni val mogao bi zaobići Hrvatsku i pogoditi središnji i istočni Balkan, ali prognoza je još podložna promjenama.
Na Facebook stranici Istrameta objavljena je simulacija mogućeg dolaska hladnoće sa Sjevernog pola na Balkan.
Meteorolog HRT-a Zoran Vakula objavio je analizu vremena u ožujku, kao i dugoročnu prognozu za proljeće i ljeto. I Vakula najavljuje promjenu vremena krajem ovog i tijekom idućeg tjedna.
U nastavku je prenosimo u cijelosti:
Ožujak
"Vjetrovit kraj ožujka i početak travnja vjerojatno mnoge više podsjeća na u narodu poznate, ali u znanosti ne i potvrđene tri "marčane" bure - nego na analizu srednje mjesečne temperature zraka i ukupne mjesečne količine oborine dojučerašnjeg ožujka. No, za one koji traže "zrnca uz kavu" - evo nekih mogućih zanimljivosti iz preliminarne analize ožujka i prvog tromjesečja, u očekivanju detaljne, koju će uskoro objaviti klimatolozi DHMZ-a.
Stara izreka iz pučkog vremenoslovlja, koja je u naslovu ovog odlomka, ove se godine djelomično ostvarila. U istom smo mjesecu, u razmaku od desetak dana, imali vrijednosti temperature zraka blizu rekordno i visokih i niskih za doba godine, posebice u hrvatskim kontinentalnim krajevima. To zamjetnije višednevno zahladnjenje sredinom mjeseca, kao i manja negativna odstupanja od prosječnih vrijednosti - početkom mjeseca najniže dnevne temperature zraka te potkraj mjeseca najviše dnevne - pridonijela su da srednja mjesečna temperatura zraka ovogodišnjeg ožujka ne bude ekstremno visoka. Stoga je ožujak u većini Hrvatske "samo" između 8. i 15. mjesta na popisu najtoplijih, uz odstupanje od prosječnih vrijednosti između 1 i 3 °C.
No, po ukupnoj mjesečnoj količini oborine ponegdje je čak i rekordan! Primjerice, u Slavonskome Brodu, te u Sisku i na Pargu iznad Čabra, gdje su postignuti novi rekordi i u dnevnoj količini oborine - 15. ožujka ujutro u Sisku je izmjereno 43,5 mm oborine, a na Pargu čak 98 mm.
Istog je jutra novi dnevnik rekord za ožujak izmjeren i na Zavižanu - 91,9 mm! No, rekordna ukupna mjesečna količina oborine na toj najvišoj glavnom meteorološkoj postaji DHMZ-a ostala je ona iz 2013. godine.
Ne treba čuditi ako kasnije detaljnije analize podataka "otkriju" još ekstremnih vrijednosti, posebice u poplavljenim područjima. Zanimljivo je spomenuti kako je s 356,3 mm Parg za ožujak vodeći i na trenutačnom popisu meteoroloških postaja DHMZ-a, dok je Zadar na tom popisu posljednji - sa samo 44,9 litara kiše po četvornome metru.
I prvo tromjesečje razmjerno toplo, većinom i kišovito
Zbog te ekstremnosti u ožujku, kao i viška oborine u veljači i osobito siječnju - Parg je vodeći na trenutačnom popisu meteopostaja DHMZ-a i za ukupnu količinu oborine u prvom tromjesečju 2025. "Prate" ga Zavižan pa Dubrovnik, gdje je ovo 9. u nizu najkišovitijih prvih tromjesečja u godini. I ne samo što je u vrhu po kišovitosti, nego je Dubrovnik u dosadašnjem dijelu 2025. u vrhu i po toplini. Srednja temperatura zraka od 1. siječnja do 31. ožujka u Dubrovniku je 3. u nizu najviših, odmah iza 2014. i najtoplije 2024. godine.
U Splitu je prvo tromjesečje 4. u nizu najtoplijih, ali je ukupna tromjesečna količina oborine manja od prosjeka. Još manje ekstremno je u, primjerice, Gospiću - i po temperaturi i po oborini, koje je također malo manje od prosjeka za dosadašnji dio godine.
U Rijeci, pak, razdoblje od početka siječnja do kraja ožujka 6. je na popisu najtoplijih, te 14. na popisu najkišovitijih, a u zagrebačkom Maksimiru 7. najtoplije i 15. najkišovitije. U Osijeku, gdje postoji najdulji niz podataka od spomenutih postaja - za prvo tromjesečje još od 1900. godine - ovogodišnje je 12. u nizu najtoplijih te "tek" 43. najkišovitije.
"Zmotan kak' travanjsko vreme"
Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije dugoročne prognoze - u nastavku proljetnih mjeseci - travnju i svibnju - valja nam se prilagoditi podjednakom "meteoritmu" kao i prošlih mjeseci - razmjerno toplom te u većini krajeva kišovitom vremenu, barem u smislu ukupne mjesečne količine oborine, što nužno ne znači da će biti puno dana s oborinom. Iznadprosječnost se može dogoditi padne li obilnija kiša u samo nekoliko dana, a većina ih ostane suho.
Pouzdanije prognoze po danima, osobito oborine, moguće su samo u kratkoročnijem razdoblju!
Prema svima njima do vikenda nam slijede stabilniji i sunčaniji dani od prošlih - manje vjetroviti, s rjeđim i manje obilnim oborinama. Jutarnje vrijednosti temperature zraka bit će malo niže, a poslijepodnevne više - sve češće blizu 20 °C.
Promjena vremena
I pritom do četvrtka porast tlaka i poboljšanje biometeoroloških uvjeta, zatim njihovo ponovno pogoršanje zbog pada tlaka prije nove promjene vremena, čiji je intenzitet još upitan. No, sve je vjerojatnije kako će prema kraju subote u većini Hrvatske biti kiše, najprije u unutrašnjosti, zatim i na Jadranu.
Ponegdje su mogući i izraženiji pljuskovi s grmljavinom, a zbog naglog i osjetnog pada temperature zraka - mjestimice i snijeg, osobito u gorju. Stoga će nedjelja vjerojatno gotovo posvuda biti hladnija od subote, u unutrašnjosti i znatno. Nevolje bi nekima mogla prouzročiti i opet jaka i olujna bura, osobito na sjevernom Jadranu.
Hladnije, osobito na Jadranu i vjetrovitije vrijeme, vjerojatno će se zadržati u većem dijelu sljedećeg tjedna, tijekom kojeg u kontinentalnim krajevima "prijeti" jutarnji mraz. Nadajmo se "samo" slab, i pri tlu. No, promjene su još moguće, kao i za trenutačno vjerojatno toplije razdoblje u nastavku travnja, koje bi trebalo pridonijeti diljem Hrvatske barem malo pozitivnom odstupanju srednje travanjske temperature zraka.
Ljeto 2025.
Razmjerno toplo vjerojatno će biti i u svibnju, ali se još ne može pouzdanije prognozirati hoće li i ako da - kada - doći do hladnijih razdoblja. Stoga nam se, za sada, samo valja nadati da neće biti jačih zahladnjenje i mraza ni tijekom mnogima poznatim "ledenim svecima", ni kasnije.
Dugoročne prognoze nastavljaju dosadašnju "meteopriču" te daju ne samo povećanu, nego i razmjerno veliku vjerojatnost, veću od 80 % za pozitivno odstupanje od prosječne srednje sezonske temperature zraka. Naravno, to nužno ne znači da će biti toplinskih valova koji mogu djelovati na zdravlje, pa čak ni da će biti puno vrućih dana - onih s najvišom temperaturom zraka 30,0 °C i višom - ali ne treba čuditi dogode li se. Unatoč silnom napretku u prognoziranju, umjetnoj inteligenciji i dr. - prognoze takvih pojava nisu dovoljno pouzdane za dugoročna razdoblja.
Ni prognoze ukupne sezonske količine oborine nisu od velike pomoći jer ne samo što ne upućuju na znatnija odstupanja od prosjeka, nego je i poznata znatno manja pouzdanost prognoza oborine u usporedbi s temperaturom, pogotovo kod mogućih intenzivnih ljetnih pljuskova, tijekom kojih u samo nekoliko sati može pasti velika količina oborine"
Istramet upozorava da bi u tom slučaju temperature mogle pasti i do 15°C ispod prosjeka za početak proljeća. Ako se anticiklona proširi prema našem području, hladni val mogao bi zaobići Hrvatsku i pogoditi središnji i istočni Balkan, ali prognoza je još podložna promjenama.
Na Facebook stranici Istrameta objavljena je simulacija mogućeg dolaska hladnoće sa Sjevernog pola na Balkan.
Meteorolog HRT-a Zoran Vakula objavio je analizu vremena u ožujku, kao i dugoročnu prognozu za proljeće i ljeto. I Vakula najavljuje promjenu vremena krajem ovog i tijekom idućeg tjedna.
U nastavku je prenosimo u cijelosti:
Ožujak
"Vjetrovit kraj ožujka i početak travnja vjerojatno mnoge više podsjeća na u narodu poznate, ali u znanosti ne i potvrđene tri "marčane" bure - nego na analizu srednje mjesečne temperature zraka i ukupne mjesečne količine oborine dojučerašnjeg ožujka. No, za one koji traže "zrnca uz kavu" - evo nekih mogućih zanimljivosti iz preliminarne analize ožujka i prvog tromjesečja, u očekivanju detaljne, koju će uskoro objaviti klimatolozi DHMZ-a.
Stara izreka iz pučkog vremenoslovlja, koja je u naslovu ovog odlomka, ove se godine djelomično ostvarila. U istom smo mjesecu, u razmaku od desetak dana, imali vrijednosti temperature zraka blizu rekordno i visokih i niskih za doba godine, posebice u hrvatskim kontinentalnim krajevima. To zamjetnije višednevno zahladnjenje sredinom mjeseca, kao i manja negativna odstupanja od prosječnih vrijednosti - početkom mjeseca najniže dnevne temperature zraka te potkraj mjeseca najviše dnevne - pridonijela su da srednja mjesečna temperatura zraka ovogodišnjeg ožujka ne bude ekstremno visoka. Stoga je ožujak u većini Hrvatske "samo" između 8. i 15. mjesta na popisu najtoplijih, uz odstupanje od prosječnih vrijednosti između 1 i 3 °C.
No, po ukupnoj mjesečnoj količini oborine ponegdje je čak i rekordan! Primjerice, u Slavonskome Brodu, te u Sisku i na Pargu iznad Čabra, gdje su postignuti novi rekordi i u dnevnoj količini oborine - 15. ožujka ujutro u Sisku je izmjereno 43,5 mm oborine, a na Pargu čak 98 mm.
Istog je jutra novi dnevnik rekord za ožujak izmjeren i na Zavižanu - 91,9 mm! No, rekordna ukupna mjesečna količina oborine na toj najvišoj glavnom meteorološkoj postaji DHMZ-a ostala je ona iz 2013. godine.
Ne treba čuditi ako kasnije detaljnije analize podataka "otkriju" još ekstremnih vrijednosti, posebice u poplavljenim područjima. Zanimljivo je spomenuti kako je s 356,3 mm Parg za ožujak vodeći i na trenutačnom popisu meteoroloških postaja DHMZ-a, dok je Zadar na tom popisu posljednji - sa samo 44,9 litara kiše po četvornome metru.
I prvo tromjesečje razmjerno toplo, većinom i kišovito
Zbog te ekstremnosti u ožujku, kao i viška oborine u veljači i osobito siječnju - Parg je vodeći na trenutačnom popisu meteopostaja DHMZ-a i za ukupnu količinu oborine u prvom tromjesečju 2025. "Prate" ga Zavižan pa Dubrovnik, gdje je ovo 9. u nizu najkišovitijih prvih tromjesečja u godini. I ne samo što je u vrhu po kišovitosti, nego je Dubrovnik u dosadašnjem dijelu 2025. u vrhu i po toplini. Srednja temperatura zraka od 1. siječnja do 31. ožujka u Dubrovniku je 3. u nizu najviših, odmah iza 2014. i najtoplije 2024. godine.
U Splitu je prvo tromjesečje 4. u nizu najtoplijih, ali je ukupna tromjesečna količina oborine manja od prosjeka. Još manje ekstremno je u, primjerice, Gospiću - i po temperaturi i po oborini, koje je također malo manje od prosjeka za dosadašnji dio godine.
U Rijeci, pak, razdoblje od početka siječnja do kraja ožujka 6. je na popisu najtoplijih, te 14. na popisu najkišovitijih, a u zagrebačkom Maksimiru 7. najtoplije i 15. najkišovitije. U Osijeku, gdje postoji najdulji niz podataka od spomenutih postaja - za prvo tromjesečje još od 1900. godine - ovogodišnje je 12. u nizu najtoplijih te "tek" 43. najkišovitije.
"Zmotan kak' travanjsko vreme"
Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije dugoročne prognoze - u nastavku proljetnih mjeseci - travnju i svibnju - valja nam se prilagoditi podjednakom "meteoritmu" kao i prošlih mjeseci - razmjerno toplom te u većini krajeva kišovitom vremenu, barem u smislu ukupne mjesečne količine oborine, što nužno ne znači da će biti puno dana s oborinom. Iznadprosječnost se može dogoditi padne li obilnija kiša u samo nekoliko dana, a većina ih ostane suho.
Pouzdanije prognoze po danima, osobito oborine, moguće su samo u kratkoročnijem razdoblju!
Prema svima njima do vikenda nam slijede stabilniji i sunčaniji dani od prošlih - manje vjetroviti, s rjeđim i manje obilnim oborinama. Jutarnje vrijednosti temperature zraka bit će malo niže, a poslijepodnevne više - sve češće blizu 20 °C.
Promjena vremena
I pritom do četvrtka porast tlaka i poboljšanje biometeoroloških uvjeta, zatim njihovo ponovno pogoršanje zbog pada tlaka prije nove promjene vremena, čiji je intenzitet još upitan. No, sve je vjerojatnije kako će prema kraju subote u većini Hrvatske biti kiše, najprije u unutrašnjosti, zatim i na Jadranu.
Ponegdje su mogući i izraženiji pljuskovi s grmljavinom, a zbog naglog i osjetnog pada temperature zraka - mjestimice i snijeg, osobito u gorju. Stoga će nedjelja vjerojatno gotovo posvuda biti hladnija od subote, u unutrašnjosti i znatno. Nevolje bi nekima mogla prouzročiti i opet jaka i olujna bura, osobito na sjevernom Jadranu.
Hladnije, osobito na Jadranu i vjetrovitije vrijeme, vjerojatno će se zadržati u većem dijelu sljedećeg tjedna, tijekom kojeg u kontinentalnim krajevima "prijeti" jutarnji mraz. Nadajmo se "samo" slab, i pri tlu. No, promjene su još moguće, kao i za trenutačno vjerojatno toplije razdoblje u nastavku travnja, koje bi trebalo pridonijeti diljem Hrvatske barem malo pozitivnom odstupanju srednje travanjske temperature zraka.
Ljeto 2025.
Razmjerno toplo vjerojatno će biti i u svibnju, ali se još ne može pouzdanije prognozirati hoće li i ako da - kada - doći do hladnijih razdoblja. Stoga nam se, za sada, samo valja nadati da neće biti jačih zahladnjenje i mraza ni tijekom mnogima poznatim "ledenim svecima", ni kasnije.
Dugoročne prognoze nastavljaju dosadašnju "meteopriču" te daju ne samo povećanu, nego i razmjerno veliku vjerojatnost, veću od 80 % za pozitivno odstupanje od prosječne srednje sezonske temperature zraka. Naravno, to nužno ne znači da će biti toplinskih valova koji mogu djelovati na zdravlje, pa čak ni da će biti puno vrućih dana - onih s najvišom temperaturom zraka 30,0 °C i višom - ali ne treba čuditi dogode li se. Unatoč silnom napretku u prognoziranju, umjetnoj inteligenciji i dr. - prognoze takvih pojava nisu dovoljno pouzdane za dugoročna razdoblja.
Ni prognoze ukupne sezonske količine oborine nisu od velike pomoći jer ne samo što ne upućuju na znatnija odstupanja od prosjeka, nego je i poznata znatno manja pouzdanost prognoza oborine u usporedbi s temperaturom, pogotovo kod mogućih intenzivnih ljetnih pljuskova, tijekom kojih u samo nekoliko sati može pasti velika količina oborine"
