Trenutno se nalazimo u Velikom tjednu, koji prethodi Uskrsu i obilježava kraj korizme, razdoblju koji u kršćanskoj tradiciji prethodi najvećem kršćanskom blagdanu Uskrsu.
Korizma je razdoblje unutar crkvene godine koje traje 40 dana, a počinje s Čistom srijedom, koja pada šest tjedana prije Uskrsa. Prakticira se u različitim kršćanskim crkvama, uključujući katoličku i pravoslavnu, no prema različitim kalendarima.
Cilj korizme je pripremiti vjernike za proslavu Uskrsa, koji označava Kristovo uskrsnuće i pruža temelje za nadu u vječni život. Prema kršćanskoj tradiciji, tih 40 dana simbolizira vrijeme koje je Isus proveo posteći u pustinji izdržavši i kušnju Sotone.
U tom razdoblju vjernici se pripremaju za Uskrs kroz molitvu, post, nemrs i druge duhovne prakse. Danas smo odlučili istražiti što točno podrazumijevaju post i nemrs, kako se prakticiraju i koja je točno njihova uloga u kršćanskom životu.
Post
Post je praksa koja podrazumijeva suzdržavanje od hrane tijekom određenog perioda, dok nemrs podrazumijeva suzdržavanje od određenih vrsta hrane, poput mesa ili mliječnih proizvoda. I dok su obje prakse usmjerene prema duhovnoj obnovi i produbljivanju odnosa s Bogom, u Katoličkoj crkvi imaju različite svrhe i prakticiraju se u različitim razdobljima.
U Katoličkoj crkvi postoje razni oblici posta, ovisno o stupnju žrtve koju je vjernik spreman podnijeti. Crkva uči da su svi ljudi od Boga obvezni izvršiti određenu pokoru za svoje grijehe te da su ta djela pokore i osobna i tjelesna. Tako se smatra da je tjelesni post besmislen ako nije spojen s duhovnim izbjegavanjem grijeha.
Svaki vjernik od navršene 18. do započete 60. godine dužan je održavati post dva dana u godini, odnosno na Pepelnicu ili Čistu srijedu i na Veliki petak.
Post podrazumijeva suzdržavanje od hrane, uz dopušten jedan obrok do sita i dva manja međuobroka ako je to potrebno za održavanje zdravlja. Trenutni crkveni zahtjevi odnose se samo na čvrstu hranu, a ne na pića, stoga ne ograničavaju količinu vode ili drugih napitaka koji se mogu konzumirati.
Nemrs
Tijekom korizme katolički vjernici su pozvani na intenzivniju praksu posta i nemrsa. Nemrs je praksa koja podrazumijeva suzdržavanje od nečega što je dobro i nije samo po sebi grešno.
Prema kanonskom pravu, svi katolici od svoje 14. godine dužni su petkom ne mrsiti, odnosno suzdržavati se od konzumiranja mesa toplokrvnih životinja i mesnih prerađevina. To uključuje sve petke u godini osim kada je taj dan svetkovina. Izvan korizme vjernici umjesto nemrsa mogu odabrati neki drugi način pokore ili učiniti kakvo dobro djelo.
Postoje dva dana u godini kada su obavezni i post i nemrs, a to su Pepelnica (prvi dan korizme) i Veliki petak (dan Isusove smrti na križu). Na te dane vjernici su pozvani na suzdržavanje od hrane, uz dopušten jedan obrok do sita i dva manja međuobroka ako je to potrebno za održavanje zdravlja, i na suzdržavanje od mesa, ali ne i jaja i mliječnih proizvoda.
Nemrs ne uključuje mesne sokove i tekuću hranu od mesa. Mesne juhe i umaci su dopušteni ako ne sadrže komadiće mesa, kao i korištenje životinjske masti.
Kroz povijest
Kroz povijest post i nemrs su bili predmet različitih tumačenja i primjene, a ljudi su pronalazili razne načine da se pridržavaju ili ne pridržavaju ovih praksi. Crkvena pravila su se mijenjala u skladu s društvenim, kulturnim i političkim promjenama te razvojem teologije i liturgije.
U ranim danima kršćanstva suzdržavanje od mesa prakticiralo se svakodnevno, osim nedjeljom i tijekom nekih praznika. Post se provodio veći dio godine i ova je praksa bila prisutna u kršćanskoj zajednici sve do srednjeg vijeka.
Međutim, u kasnom srednjem vijeku mnogi su svećenici i redovnici počeli tražiti iznimke od pravila o nemrsu, zbog čega je Crkva uvela određene propise kako bi se spriječile zlouporabe.
Tako su neki redovnici počeli tvrditi da su određene životinje koje dio svog života provode u vodi, poput dabrova i nekih ptica, zapravo ribe, što bi im omogućilo da ih jedu tijekom dana kada je bilo obvezno ne mrsiti.
U 20. stoljeću Crkva je ponovno revidirala pravila o postu i nemrsu. U skladu s modernim načinom života i medicinskim spoznajama, crkvena pravila su ublažena.
Tako su, primjerice, obvezni post i nemrs smanjeni na samo dva dana u godini, a ostatak se samo preporučuje te je dopušteno konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda.
(www.jabuka.tv)
Korizma je razdoblje unutar crkvene godine koje traje 40 dana, a počinje s Čistom srijedom, koja pada šest tjedana prije Uskrsa. Prakticira se u različitim kršćanskim crkvama, uključujući katoličku i pravoslavnu, no prema različitim kalendarima.
Cilj korizme je pripremiti vjernike za proslavu Uskrsa, koji označava Kristovo uskrsnuće i pruža temelje za nadu u vječni život. Prema kršćanskoj tradiciji, tih 40 dana simbolizira vrijeme koje je Isus proveo posteći u pustinji izdržavši i kušnju Sotone.
U tom razdoblju vjernici se pripremaju za Uskrs kroz molitvu, post, nemrs i druge duhovne prakse. Danas smo odlučili istražiti što točno podrazumijevaju post i nemrs, kako se prakticiraju i koja je točno njihova uloga u kršćanskom životu.
Post
Post je praksa koja podrazumijeva suzdržavanje od hrane tijekom određenog perioda, dok nemrs podrazumijeva suzdržavanje od određenih vrsta hrane, poput mesa ili mliječnih proizvoda. I dok su obje prakse usmjerene prema duhovnoj obnovi i produbljivanju odnosa s Bogom, u Katoličkoj crkvi imaju različite svrhe i prakticiraju se u različitim razdobljima.
U Katoličkoj crkvi postoje razni oblici posta, ovisno o stupnju žrtve koju je vjernik spreman podnijeti. Crkva uči da su svi ljudi od Boga obvezni izvršiti određenu pokoru za svoje grijehe te da su ta djela pokore i osobna i tjelesna. Tako se smatra da je tjelesni post besmislen ako nije spojen s duhovnim izbjegavanjem grijeha.
Svaki vjernik od navršene 18. do započete 60. godine dužan je održavati post dva dana u godini, odnosno na Pepelnicu ili Čistu srijedu i na Veliki petak.
Post podrazumijeva suzdržavanje od hrane, uz dopušten jedan obrok do sita i dva manja međuobroka ako je to potrebno za održavanje zdravlja. Trenutni crkveni zahtjevi odnose se samo na čvrstu hranu, a ne na pića, stoga ne ograničavaju količinu vode ili drugih napitaka koji se mogu konzumirati.
Nemrs
Tijekom korizme katolički vjernici su pozvani na intenzivniju praksu posta i nemrsa. Nemrs je praksa koja podrazumijeva suzdržavanje od nečega što je dobro i nije samo po sebi grešno.
Prema kanonskom pravu, svi katolici od svoje 14. godine dužni su petkom ne mrsiti, odnosno suzdržavati se od konzumiranja mesa toplokrvnih životinja i mesnih prerađevina. To uključuje sve petke u godini osim kada je taj dan svetkovina. Izvan korizme vjernici umjesto nemrsa mogu odabrati neki drugi način pokore ili učiniti kakvo dobro djelo.
Postoje dva dana u godini kada su obavezni i post i nemrs, a to su Pepelnica (prvi dan korizme) i Veliki petak (dan Isusove smrti na križu). Na te dane vjernici su pozvani na suzdržavanje od hrane, uz dopušten jedan obrok do sita i dva manja međuobroka ako je to potrebno za održavanje zdravlja, i na suzdržavanje od mesa, ali ne i jaja i mliječnih proizvoda.
Nemrs ne uključuje mesne sokove i tekuću hranu od mesa. Mesne juhe i umaci su dopušteni ako ne sadrže komadiće mesa, kao i korištenje životinjske masti.
Kroz povijest
Kroz povijest post i nemrs su bili predmet različitih tumačenja i primjene, a ljudi su pronalazili razne načine da se pridržavaju ili ne pridržavaju ovih praksi. Crkvena pravila su se mijenjala u skladu s društvenim, kulturnim i političkim promjenama te razvojem teologije i liturgije.
U ranim danima kršćanstva suzdržavanje od mesa prakticiralo se svakodnevno, osim nedjeljom i tijekom nekih praznika. Post se provodio veći dio godine i ova je praksa bila prisutna u kršćanskoj zajednici sve do srednjeg vijeka.
Međutim, u kasnom srednjem vijeku mnogi su svećenici i redovnici počeli tražiti iznimke od pravila o nemrsu, zbog čega je Crkva uvela određene propise kako bi se spriječile zlouporabe.
Tako su neki redovnici počeli tvrditi da su određene životinje koje dio svog života provode u vodi, poput dabrova i nekih ptica, zapravo ribe, što bi im omogućilo da ih jedu tijekom dana kada je bilo obvezno ne mrsiti.
U 20. stoljeću Crkva je ponovno revidirala pravila o postu i nemrsu. U skladu s modernim načinom života i medicinskim spoznajama, crkvena pravila su ublažena.
Tako su, primjerice, obvezni post i nemrs smanjeni na samo dva dana u godini, a ostatak se samo preporučuje te je dopušteno konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda.
(www.jabuka.tv)
