Vladajuća koalicija u Njemačkoj raspala se, između ostalog, zbog pitanja podrške Ukrajini. Oporbeni demokršćani, međutim, mogli bi osigurati kontinuitet, piše Deutsche Welle.
Tzv. "semaforska koalicija", koju čine socijaldemokrati (SPD), Zeleni i liberali (FDP), raspala se nakon izbora Donalda Trumpa, u trenutku velike međunarodne nesigurnosti, kada se postavlja pitanje kako će izgledati situacija kada Trump preuzme vlast.
Socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz otpustio je ministra financija Christiana Lindnera (FDP) zbog nepomirljivih stavova po pitanjima proračuna i gospodarstva. Spor ima snažnu vanjskopolitičku dimenziju izravno povezanu s predsjedničkim izborima u SAD-u.
Konkretno, Scholz želi dodatno zadužiti njemačku državu kako bi podržao Ukrajinu, očekujući da će Trump, kao predsjednik, značajno smanjiti ili potpuno obustaviti američku pomoć Kijevu. Kancelar zato želi proglasiti izvanredno stanje kako bi zaobišao "kočnicu zaduživanja", pravilo zapisano u njemačkom Ustavu koje zabranjuje novo zaduživanje. Lindner nije želio sudjelovati u tome.
Veliki konsenzus u vanjskoj politici
Vicekancelar i ministar gospodarstva i zaštite okoliša Robert Habeck te ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, oboje iz stranke Zeleni, izrazili su žaljenje zbog neuspjeha koalicije, posebno s obzirom na pobjedu Donalda Trumpa i situaciju u Ukrajini. "Potrebno je mobilizirati veću podršku za Ukrajinu," izjavila je Baerbock u srijedu (6. studenog) navečer i dodala: "Ulaganja u Ukrajinu, dodatne milijarde koje bi bile potrebne, također su ulaganje u našu vlastitu sigurnost."
Za sada će socijaldemokratski kancelar nastaviti vladati u suradnji sa Zelenima, ali bez FDP-a. U siječnju planira postaviti pitanje povjerenja vladi u Bundestagu. Najkasnije do kraja ožujka vjerojatno će se održati prijevremeni izbori. To znači da bi moglo proći do šest mjeseci prije nego što Njemačka dobije novu, funkcionalnu vladu.
Kršćansko-demokratska unija (CDU) smatra da je to predugo. Stručnjak CDU-a za vanjsku politiku Johann Wadephul za DW piše: "Pozivamo kancelara da sljedeći tjedan postavi pitanje povjerenja u Bundestagu i time omogući nove izbore. To je njegova posljednja prilika da pokaže odgovornost prema Njemačkoj. Ne možemo si priuštiti nesposobnost za djelovanje."
Do tada će Scholz morati, od slučaja do slučaja, tražiti većinu u Bundestagu za vanjsku politiku. To vrijedi i za daljnju podršku Ukrajini. "Sada će mnogo toga ovisiti o oporbenim strankama Unije CDU/CSU," rekao je za DW Henning Hoff iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP). "Mislim da bi uz pomoć tih glasova trebalo biti moguće poslati signal i povećati njemačku pomoć Ukrajini."
Hoff također ne vidi velike razlike u stavovima CDU/CSU kada su u pitanju drugi veliki međunarodni problemi poput bliskoistočnog sukoba. "To pokazuje veliki konsenzus koji imamo u Njemačkoj o vanjskopolitičkim pitanjima. To je faktor stabilnosti u ovim kriznim vremenima."
Mnogo kriza istovremeno
Međunarodna situacija djeluje turbulentnije nego ikad prije: u SAD-u je izabran nepredvidljivi Donald Trump, koji će dužnost preuzeti tek u siječnju. U Njemačkoj, trećem gospodarstvu svijeta i najvažnijoj zemlji u EU-u, vlada je pala. U Francuskoj, najbližem njemačkom partneru, predsjednik Emmanuel Macron suočava se s ozbiljnim unutarnjim problemima i zemlja je izrazito polarizirana. Sve se to događa u kontekstu rata u Ukrajini, bliskoistočnog sukoba i agresivnog djelovanja Kine.
"Situacija je vrlo ozbiljna, ne treba se zavaravati," upozorava Henning Hoff. "S druge strane, sada postoji prilika za Europljane da poduzmu konkretne korake i odluče kako se žele postaviti prema Trumpovoj vladi. To uključuje jasnu poruku da je Europa spremna učiniti više za Ukrajinu, ali i za vlastitu obranu."
U tome može pomoći i Scholzova vlada, iako privremena, "jer može biti sigurna da će stranke CDU/CSU, koje prema anketama imaju dobre izglede za pobjedu na budućim izborima, podržati tu inicijativu."
Suradnja uz uvjet
Raspad njemačke vladajuće koalicije izazvao je zabrinutost u Europi zbog moguće političke paralize u EU-u. "Europa nije jaka bez jake Njemačke," izjavila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola uoči summita Europske političke zajednice u Budimpešti. Finski premijer Petteri Orpo rekao je da su prijevremeni izbori u Njemačkoj "vrlo važni." "Bez jake Njemačke EU ne može donositi važne odluke."
Ipak, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte nije zabrinut. "Njemačka i dalje može ispunjavati svoje obveze na području obrane i vanjske politike," rekao je Rutte. "Kancelar će se u narednim mjesecima pobrinuti da Njemačka ispuni svoju ulogu na svjetskoj sceni."
U ovoj situaciji Njemačka si ne može priuštiti višemjesečnu političku stagnaciju, upozorava stručnjak CDU-a za vanjsku politiku Johann Wadephul: "Njemačkoj je potrebna stabilna vlada što je prije moguće. Zato smo spremni razgovarati o djelomičnoj suradnji u parlamentu tek kada Scholz postavi pitanje povjerenja."
Tzv. "semaforska koalicija", koju čine socijaldemokrati (SPD), Zeleni i liberali (FDP), raspala se nakon izbora Donalda Trumpa, u trenutku velike međunarodne nesigurnosti, kada se postavlja pitanje kako će izgledati situacija kada Trump preuzme vlast.
Socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz otpustio je ministra financija Christiana Lindnera (FDP) zbog nepomirljivih stavova po pitanjima proračuna i gospodarstva. Spor ima snažnu vanjskopolitičku dimenziju izravno povezanu s predsjedničkim izborima u SAD-u.
Konkretno, Scholz želi dodatno zadužiti njemačku državu kako bi podržao Ukrajinu, očekujući da će Trump, kao predsjednik, značajno smanjiti ili potpuno obustaviti američku pomoć Kijevu. Kancelar zato želi proglasiti izvanredno stanje kako bi zaobišao "kočnicu zaduživanja", pravilo zapisano u njemačkom Ustavu koje zabranjuje novo zaduživanje. Lindner nije želio sudjelovati u tome.
Veliki konsenzus u vanjskoj politici
Vicekancelar i ministar gospodarstva i zaštite okoliša Robert Habeck te ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, oboje iz stranke Zeleni, izrazili su žaljenje zbog neuspjeha koalicije, posebno s obzirom na pobjedu Donalda Trumpa i situaciju u Ukrajini. "Potrebno je mobilizirati veću podršku za Ukrajinu," izjavila je Baerbock u srijedu (6. studenog) navečer i dodala: "Ulaganja u Ukrajinu, dodatne milijarde koje bi bile potrebne, također su ulaganje u našu vlastitu sigurnost."
Za sada će socijaldemokratski kancelar nastaviti vladati u suradnji sa Zelenima, ali bez FDP-a. U siječnju planira postaviti pitanje povjerenja vladi u Bundestagu. Najkasnije do kraja ožujka vjerojatno će se održati prijevremeni izbori. To znači da bi moglo proći do šest mjeseci prije nego što Njemačka dobije novu, funkcionalnu vladu.
Kršćansko-demokratska unija (CDU) smatra da je to predugo. Stručnjak CDU-a za vanjsku politiku Johann Wadephul za DW piše: "Pozivamo kancelara da sljedeći tjedan postavi pitanje povjerenja u Bundestagu i time omogući nove izbore. To je njegova posljednja prilika da pokaže odgovornost prema Njemačkoj. Ne možemo si priuštiti nesposobnost za djelovanje."
Do tada će Scholz morati, od slučaja do slučaja, tražiti većinu u Bundestagu za vanjsku politiku. To vrijedi i za daljnju podršku Ukrajini. "Sada će mnogo toga ovisiti o oporbenim strankama Unije CDU/CSU," rekao je za DW Henning Hoff iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP). "Mislim da bi uz pomoć tih glasova trebalo biti moguće poslati signal i povećati njemačku pomoć Ukrajini."
Hoff također ne vidi velike razlike u stavovima CDU/CSU kada su u pitanju drugi veliki međunarodni problemi poput bliskoistočnog sukoba. "To pokazuje veliki konsenzus koji imamo u Njemačkoj o vanjskopolitičkim pitanjima. To je faktor stabilnosti u ovim kriznim vremenima."
Mnogo kriza istovremeno
Međunarodna situacija djeluje turbulentnije nego ikad prije: u SAD-u je izabran nepredvidljivi Donald Trump, koji će dužnost preuzeti tek u siječnju. U Njemačkoj, trećem gospodarstvu svijeta i najvažnijoj zemlji u EU-u, vlada je pala. U Francuskoj, najbližem njemačkom partneru, predsjednik Emmanuel Macron suočava se s ozbiljnim unutarnjim problemima i zemlja je izrazito polarizirana. Sve se to događa u kontekstu rata u Ukrajini, bliskoistočnog sukoba i agresivnog djelovanja Kine.
"Situacija je vrlo ozbiljna, ne treba se zavaravati," upozorava Henning Hoff. "S druge strane, sada postoji prilika za Europljane da poduzmu konkretne korake i odluče kako se žele postaviti prema Trumpovoj vladi. To uključuje jasnu poruku da je Europa spremna učiniti više za Ukrajinu, ali i za vlastitu obranu."
U tome može pomoći i Scholzova vlada, iako privremena, "jer može biti sigurna da će stranke CDU/CSU, koje prema anketama imaju dobre izglede za pobjedu na budućim izborima, podržati tu inicijativu."
Suradnja uz uvjet
Raspad njemačke vladajuće koalicije izazvao je zabrinutost u Europi zbog moguće političke paralize u EU-u. "Europa nije jaka bez jake Njemačke," izjavila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola uoči summita Europske političke zajednice u Budimpešti. Finski premijer Petteri Orpo rekao je da su prijevremeni izbori u Njemačkoj "vrlo važni." "Bez jake Njemačke EU ne može donositi važne odluke."
Ipak, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte nije zabrinut. "Njemačka i dalje može ispunjavati svoje obveze na području obrane i vanjske politike," rekao je Rutte. "Kancelar će se u narednim mjesecima pobrinuti da Njemačka ispuni svoju ulogu na svjetskoj sceni."
U ovoj situaciji Njemačka si ne može priuštiti višemjesečnu političku stagnaciju, upozorava stručnjak CDU-a za vanjsku politiku Johann Wadephul: "Njemačkoj je potrebna stabilna vlada što je prije moguće. Zato smo spremni razgovarati o djelomičnoj suradnji u parlamentu tek kada Scholz postavi pitanje povjerenja."
