Rezidba je jedna od najvažnijih radnji u voćarstvu. Ona određuje oblik krošnje, rodnost, zdravlje i dugovječnost stabla. Mnogi se početnici boje da ne pogriješe i "unište" stablo, ali uz nekoliko savjeta rezidbu možete obaviti sami, čak i ako to radite prvi put, piše Agroklub.

Najvažnije je ne žuriti. Rezidba se obavlja kad biljka miruje, obično krajem zime ili početkom proljeća, a može i u jesen.

Pripreme za rezidbu

Za jabuku, krušku i šljivu idealno vrijeme za rezidbu je od veljače do ožujka, ili u ranu jesen. Kod breskve i marelice, koje su osjetljivije, bolje je pričekati kraj zime kad prođe opasnost od jačih mrazeva. Nikad ne režite voćku dok su temperature ispod nule – rezovi tada sporo zacjeljuju.

Koristite oštar i čist alat:

Škare za grane

Pile za deblje grane

Nož (po mogućnosti) za zaglađivanje rezova

Alat mora biti oštar i dezinficiran (može alkoholom ili otopinom varikine) kako se ne bi prenosile bolesti. Imajte na umu da se tupim škarama grana cijepa, a rani treba dulje da zacijeli.

Prvi korak je sanitarna rezidba. Pregledajte stablo i uklonite sve suhe grane, one koje se križaju ili rastu prema unutra te one oštećene od mraza, bolesti ili štetnika. Time odmah poboljšavate cirkulaciju zraka i svjetlosti unutar krošnje.

Ostavite grane koje rastu pod dobrim kutom

Grane koje rastu pod oštrim kutom prema deblu često pucaju pod teretom plodova – njih treba ukloniti. Najbolje su one koje izlaze iz stabla pod kutom od 45 do 60 stupnjeva. Te su grane čvrste, dobro osvijetljene i daju kvalitetan rod.

Početnici često naprave grešku i previše orežu stablo, misleći da će tako "pomladiti" biljku. Međutim, previše skraćivanja izaziva burnu reakciju – izbijanje mnogo mladica ("vodopija") koje troše energiju. Zapamtite pravilo: bolje je svake godine pomalo, nego sve odjednom.

Zaštita rana

Rezove deblje od 2 cm treba premazati voćarskim voskom ili pastom od gline i bakra. Premaz će spriječiti ulazak bolesti i ubrzati zacjeljivanje rane. Ovo je posebno važno kod koštičavog voća (šljiva, breskva, trešnja).

Oblici krošnje

Kod većine voćaka u krošnji se najčešće formiraju:

Vaza (široko otvorena krošnja, pogodna za breskvu i šljivu),

Piramida (za jabuku, krušku, višnju),

Slobodni uzgojni oblik (za manja dvorišna stabla).

Važno je da svaka grana ima dovoljno svjetla, prostora i zraka, što je osnova za zdravu i rodnu voćku.

Rezidba nije komplicirana ako znate osnovna pravila: birajte suho vrijeme bez mraza, koristite čist alat, uklonite samo ono što smeta i smanjuje svjetlost te zaštitite rane nakon rezidbe. Ako postupite pažljivo i bez žurbe, voćke će vam se odužiti zdravim granama i obilnim rodom već sljedeće sezone.