U ponedjeljak će djeca u BiH, u većem broju škola sjesti u svoje školske klupe. Prvog dana upoznat će se s godinom koja im predstoji, a ako su prvašići, upoznavat će se i međusobno, dok će već u nastavku tjedna početi nositi bilježnice, a u drugom tjednu i udžbenike, vježbenice, pernice… torbe djece izuzetno su teške i godinama se ta priča u BiH problematizira, no promjene se nikako ne događaju kako bi se djeci barem malo olakšalo, piše Večernji list BiH.
Udžbenici, vježbenice…
Ekipa Večernjeg lista razgovarala je s ortopedom i stručnjakom Makijem Grlom koji je objasnio ovu problematiku. Radi se o uvijek aktualnoj temi kad počinje nova školska godina. I mi smo kao djeca nosili jako teške torbe, opterećujuće za učenike. U torbama je velik broj udžbenika, bilježnica, vježbenica, a sad mi se čini da su te torbe sve teže, unatoč tome što su i nama nekad bile teške. Razvijene države imaju takvo načelo da knjige i sve ostalo djeca ne nose kući, nego ostavljaju u školama. Međutim, kod nas su načela uvijek ista, ništa se ne mijenja. Trebalo bi onima koji odlučuju skrenuti pozornost na utjecaj težine na učenike i navesti ih da rade na tome da način rada približe zapadnim zemljama, govori nam liječnik Grle. Također, objasnio je i važnost zdrave kralješnice. – Zdrava kralješnica je zdrava i teško se može deformirati. A sama skolioza nije nešto na što utječe samo težina, nego i genetika, tako da bi djetetu koje ima predispozicije za nastanak skolioze, ako se ona ustanovi, bilo poželjno da ono ne nosi teške stvari, pogotvo ne jednostrano. Kod takve djece je važno pogoditi fizikalnu terapiju, funkcionalni kapacitet kralješnice i tu deformaciju liječiti na vrijeme smanjenjem težine i vježbama kako bi se spriječila daljnja progresija, kazao je ovaj stručnjak. Specijalist pedijatrije dr. Izet Hočko ističe da su školske torbe ono što stvara problem. – Kako bi se sačuvao koštani sustav školske djece, treba voditi računa o težini torbe koja treba biti manja od 10 posto od težine djeteta, kazao je dr. Hočko. U savjetima liječnika, osim činjenica da težina torbe s knjigama mora biti 5 do 10 posto od težine djeteta, ne više, savjetuje se i da se knjige u torbu slažu od težih prema lakšima.
Torba na oba ramena
To stoji i u savjetima specijalistice školske medicine Vesne Jureše. – Torba se nosi na leđima. Naramenice trebaju biti dovoljno široke kako se ne bi utisnule u ramena, ali ne preširoke kako ne bi pritiskale pazušne jame i na taj način sprečavale uredan krvni protok kroz velike krvne žile koje prolaze ramenima i nadlakticom. Veličina i oblik torbe trebaju biti takvi da torba ne “sjedi” na debelom mesu djeteta i da ih pri hodu ne udara po leđima. Torba treba biti napravljena od nepromočivog materijala i imati “mačje oči” ili svjetleće trake, kako bi dijete u sumrak ili navečer bilo uočljivo. Pri kupnji torbe potrebno je torbu isprobati i procijeniti odgovara li vašem djetetu. Roditeljima se preporučuje da, uz pravilnu prehranu, potiču djecu na boravak u prirodi i na tjelesnu aktivnost koja odgovara dobi, razvoju i snazi djeteta, kako bi mu ojačali muskulaturu i opće tjelesno zdravlje. Time će i lakše udovoljiti svim zahtjevima škole, pa tako i nošenju školske torbe.
Udžbenici, vježbenice…
Ekipa Večernjeg lista razgovarala je s ortopedom i stručnjakom Makijem Grlom koji je objasnio ovu problematiku. Radi se o uvijek aktualnoj temi kad počinje nova školska godina. I mi smo kao djeca nosili jako teške torbe, opterećujuće za učenike. U torbama je velik broj udžbenika, bilježnica, vježbenica, a sad mi se čini da su te torbe sve teže, unatoč tome što su i nama nekad bile teške. Razvijene države imaju takvo načelo da knjige i sve ostalo djeca ne nose kući, nego ostavljaju u školama. Međutim, kod nas su načela uvijek ista, ništa se ne mijenja. Trebalo bi onima koji odlučuju skrenuti pozornost na utjecaj težine na učenike i navesti ih da rade na tome da način rada približe zapadnim zemljama, govori nam liječnik Grle. Također, objasnio je i važnost zdrave kralješnice. – Zdrava kralješnica je zdrava i teško se može deformirati. A sama skolioza nije nešto na što utječe samo težina, nego i genetika, tako da bi djetetu koje ima predispozicije za nastanak skolioze, ako se ona ustanovi, bilo poželjno da ono ne nosi teške stvari, pogotvo ne jednostrano. Kod takve djece je važno pogoditi fizikalnu terapiju, funkcionalni kapacitet kralješnice i tu deformaciju liječiti na vrijeme smanjenjem težine i vježbama kako bi se spriječila daljnja progresija, kazao je ovaj stručnjak. Specijalist pedijatrije dr. Izet Hočko ističe da su školske torbe ono što stvara problem. – Kako bi se sačuvao koštani sustav školske djece, treba voditi računa o težini torbe koja treba biti manja od 10 posto od težine djeteta, kazao je dr. Hočko. U savjetima liječnika, osim činjenica da težina torbe s knjigama mora biti 5 do 10 posto od težine djeteta, ne više, savjetuje se i da se knjige u torbu slažu od težih prema lakšima.
Torba na oba ramena
To stoji i u savjetima specijalistice školske medicine Vesne Jureše. – Torba se nosi na leđima. Naramenice trebaju biti dovoljno široke kako se ne bi utisnule u ramena, ali ne preširoke kako ne bi pritiskale pazušne jame i na taj način sprečavale uredan krvni protok kroz velike krvne žile koje prolaze ramenima i nadlakticom. Veličina i oblik torbe trebaju biti takvi da torba ne “sjedi” na debelom mesu djeteta i da ih pri hodu ne udara po leđima. Torba treba biti napravljena od nepromočivog materijala i imati “mačje oči” ili svjetleće trake, kako bi dijete u sumrak ili navečer bilo uočljivo. Pri kupnji torbe potrebno je torbu isprobati i procijeniti odgovara li vašem djetetu. Roditeljima se preporučuje da, uz pravilnu prehranu, potiču djecu na boravak u prirodi i na tjelesnu aktivnost koja odgovara dobi, razvoju i snazi djeteta, kako bi mu ojačali muskulaturu i opće tjelesno zdravlje. Time će i lakše udovoljiti svim zahtjevima škole, pa tako i nošenju školske torbe.
