Jedan je davni eksperiment kojeg je provela NASA pokazao kako su biljke jako učinkovite u uklanjanju opasnih sastojaka iz zraka.
Testiranje su proveli kako bi otkrili mogućnosti detoksikacije zraka u svemirskim letjelicama, a test im je pomogao da potvrde ideju kako kućne biljke mogu očistiti zrak u domu. No sljedeća istraživanja pokazala su kako ti benefiti zapravo nisu toliko važni.
Pročišćivač zraka
Sada bi se uz pomoć nove tehnologije uređivanja gena takve biljke mogle pretvoriti u učinkovite pročišćivače zraka. Tim istraživača sa Sveučilišta Washington genetski je modificirao vražji bršljan, čestu i snažnu kućnu biljku, kako bi mogla iz zraka izvlačiti kloroform i benzen, vjerojatne kancerogene, piše Big Think.
Transferirali su sintetički gen koji je omogućio biljkama proizvodnju proteina citokroma P450 2E1, ili 2E1, koji je prisutan u organizmu svih sisavaca. Kod ljudi ovaj protein pretvara benzen u kemikaliju fenol i kloroform pa zatim u ugljični dioksid i kloridne ione. Taj se protein nalazi samo u jetri, tako da nam ne može pomoći u procesu pročišćavanja zraka.
"Odlučili smo ovu reakciju postići izvan tijela u biljci, kao primjer tog "koncepta zelene jetre". Taj protein je dobar i važan za biljku, koja upotrebljava ugljični dioksid i kloridne ione u procesu izrade hrane", objašnjava Stuart Strand iz odjela za civilno i ekološko inženjerstvo.
Usporedba GMO i 'normalnih' boljki
Uspoređivali su genetski modificirane i one 'normalne' biljke kojima su dodali velike količine benzena ili kloroforma, i pratili njihovo stanje tijekom 11 dana. Na kraju istraživanja ne modificirane biljke nisu pokazale nikakve promjene u koncentraciji tih spojeva.
No genetski modificirane biljke pokazale su značajna smanjivanja, pa je tako razina kloroforma nakon tri dana opala za 82 posto, a nakon šest dana bila je gotovo nevidljiva, dok su se razine benzena nakon osam dana smanjile za 75 posto. Ovi su rezultati poticaj daljnjim istraživanjima i razvoju biljaka koje bi nam mogle pomoći u smanjivanju onečišćenja, zagađivača koji su najčešće toliko maleni da ih mehanički pročišćivači ne mogu uopće ni detektirati. Važno je naglasiti kako biljke mogu ukloniti onečišćenje samo uz dovoljno strujanje zraka.
"Ako imate biljku u kutu sobe, ona će imati efekta u toj sobi. No ako nema strujanja zraka, bit će potrebno dugo vremena da molekule s druge strane kuće ili stana stignu do te biljke", naglašava Strand.
Apsorpcija formaldehida
Istraživači se nadaju kako će u modificirani bršljan dodati još jedan protein koji može apsorbirati formaldehid "vjerojatni kancerogeni spoj" koji se može pronaći u duhanskim proizvodima i u nekim proizvodima o drveta.
"Sve su to stabilne tvari, pa ih se i jako teško riješiti. Bez proteina je jako teško slomiti ove molekule, pa zato moramo upotrijebiti procese s viskom energijom. Zato nam je jednostavnije i održivije ove proteine jednostavno staviti u biljku", pojašnjava Strand.
Testiranje su proveli kako bi otkrili mogućnosti detoksikacije zraka u svemirskim letjelicama, a test im je pomogao da potvrde ideju kako kućne biljke mogu očistiti zrak u domu. No sljedeća istraživanja pokazala su kako ti benefiti zapravo nisu toliko važni.
Pročišćivač zraka
Sada bi se uz pomoć nove tehnologije uređivanja gena takve biljke mogle pretvoriti u učinkovite pročišćivače zraka. Tim istraživača sa Sveučilišta Washington genetski je modificirao vražji bršljan, čestu i snažnu kućnu biljku, kako bi mogla iz zraka izvlačiti kloroform i benzen, vjerojatne kancerogene, piše Big Think.
Transferirali su sintetički gen koji je omogućio biljkama proizvodnju proteina citokroma P450 2E1, ili 2E1, koji je prisutan u organizmu svih sisavaca. Kod ljudi ovaj protein pretvara benzen u kemikaliju fenol i kloroform pa zatim u ugljični dioksid i kloridne ione. Taj se protein nalazi samo u jetri, tako da nam ne može pomoći u procesu pročišćavanja zraka.
"Odlučili smo ovu reakciju postići izvan tijela u biljci, kao primjer tog "koncepta zelene jetre". Taj protein je dobar i važan za biljku, koja upotrebljava ugljični dioksid i kloridne ione u procesu izrade hrane", objašnjava Stuart Strand iz odjela za civilno i ekološko inženjerstvo.
Usporedba GMO i 'normalnih' boljki
Uspoređivali su genetski modificirane i one 'normalne' biljke kojima su dodali velike količine benzena ili kloroforma, i pratili njihovo stanje tijekom 11 dana. Na kraju istraživanja ne modificirane biljke nisu pokazale nikakve promjene u koncentraciji tih spojeva.
No genetski modificirane biljke pokazale su značajna smanjivanja, pa je tako razina kloroforma nakon tri dana opala za 82 posto, a nakon šest dana bila je gotovo nevidljiva, dok su se razine benzena nakon osam dana smanjile za 75 posto. Ovi su rezultati poticaj daljnjim istraživanjima i razvoju biljaka koje bi nam mogle pomoći u smanjivanju onečišćenja, zagađivača koji su najčešće toliko maleni da ih mehanički pročišćivači ne mogu uopće ni detektirati. Važno je naglasiti kako biljke mogu ukloniti onečišćenje samo uz dovoljno strujanje zraka.
"Ako imate biljku u kutu sobe, ona će imati efekta u toj sobi. No ako nema strujanja zraka, bit će potrebno dugo vremena da molekule s druge strane kuće ili stana stignu do te biljke", naglašava Strand.
Apsorpcija formaldehida
Istraživači se nadaju kako će u modificirani bršljan dodati još jedan protein koji može apsorbirati formaldehid "vjerojatni kancerogeni spoj" koji se može pronaći u duhanskim proizvodima i u nekim proizvodima o drveta.
"Sve su to stabilne tvari, pa ih se i jako teško riješiti. Bez proteina je jako teško slomiti ove molekule, pa zato moramo upotrijebiti procese s viskom energijom. Zato nam je jednostavnije i održivije ove proteine jednostavno staviti u biljku", pojašnjava Strand.
