Šumski požari odnijeli su 34 života u Alžiru i prinudlili na evakuaciju tisuća turista s grčkog otoka Rodos, jer je intenzivan ljetni toplotni val spalio velika područja mediteranske regije.
Još jedan požar izazvao je u utorak privremeno zatvaranje aerodroma u Palermu na južnom talijanskom otoku Siciliji, dok je oluja tijekom noći otkidala krovove i obarala stabla na sjeveru zemlje, pri čemu su dvije osobe poginule.
Ekstremno vrijeme tijekom srpnja izazvalo je pustoš širom planete, a temperature su oborile rekorde u Kini, Sjedinjenim Državama i južnoj Europi, izazvale šumske požare, nestašice vode i porast broja prijema u bolnice zbog vrućine.
Bez klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, događanja iz ovog mjeseca bila bi "izuzetno rijetka'' – navodi se u studiji World Weather Attribution, globalnog tima znanstvenika koji istražuje ulogu klimatskih promjena u ekstremnim vremenskim prilikama.
Vrućina, s temperaturama iznad 40 Celzijevih, znatno je veća od one koja obično privlači turiste koji hrle na južnoeuropske plaže.
U nekim dijelovima istočne Sicilije temperature su u ponedjeljak porasle na 47,6 Celzijevih stupnjeva, blizu rekordnog europskog maksimuma od 48,8 Celzijevih zabilježenog na otoku prije dvije godine.
U sjevernoj Africi je bilo još toplije, a u nekim gradovima Tunisa zabilježene su temperature od 49 Celzijevih stupnjeva.
Susjedni Alžir rasporedio je oko 8.000 vatrogasaca kako bi svoje smrtonosne požare stavio pod kontrolu, priopćile su vlasti.
Požari koji su gorjeli na otoku Rodos tijekom proteklog tjedna primorali su grčke vlasti da izvedu najveću evakuaciju ikada poduzetu u zemlji, pri čemu je više od 20.000 ljudi primorano da napusti domove i hotele.
''Reći ću očigledno: pred licem s kojim se suočava cijela planeta, posebno Mediteran koji je žarište klimatskih promjena, ne postoji magični obrambeni mehanizam, da postoji, mi bismo ga provodili'', izjavio je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis u utorak.
Požari će zadati udarac turističkoj industriji koja je glavni oslonac grčke ekonomije. Na njega otpada 18 posto grčkog BDP-a i jedno od pet radnih mjesta, a oslanjanje na turizam još je veće na otocima kao što je Rodos.
''Situacija je veoma, veoma loša. Potrebna nam je pomoć. Pošaljite nam pomoć sa svih strana'', kazao je Lanai Karpataki, mještanin Kiotarija na jugu Rodosa.
Malta, još jedna velika mediteranska destinacija za odmor, pretrpjela je nizove prekida snabdijevanja strujom širom zemlje, što je pogodilo njenu najveću bolnicu, nakon jednosedmičnog toplotnog vala.
Naučnici su ekstremnu vrućinu opisali kao "tihog ubicu" koji uzima težak danak za siromašne, starije i one s postojećim zdravstvenim problemima.
Istraživanje objavljeno ovog mjeseca navodi da je čak 61.000 ljudi možda preminulo u toplotnim valovima u Europi prošlog ljeta, što ukazuje na to da su napori zemalja u pripremi za suočavanje s vrućinom fatalno kratki.
Vrućina je izazvala veliku štetu na usjevima i gubitke među stkom, tvrde znanstvenici iz Svjetske atribucije za vremensku prognozu, a ozbiljno su pogođeni usjevi kukuruza i soje u Sjedinjenim Državama, meksička goveda, južnoeuropske masline, kao i kineski pamuk.
Komentirajući štetu koju je izazvala oluja u Milanu, gradonačelnik talijanske financijske prijestolnice kazao je da je uzrok jasan.
''Prošao sam kroz 65 ljeta u svom životu, i ovo što sada vidim nije normalno, to više ne možemo poricati, klimatske promjene mijenjaju naše živote", izjavio je gradonačelnik Giuseppe Sala na društvenim mrežama, prenosi Reuters.
Još jedan požar izazvao je u utorak privremeno zatvaranje aerodroma u Palermu na južnom talijanskom otoku Siciliji, dok je oluja tijekom noći otkidala krovove i obarala stabla na sjeveru zemlje, pri čemu su dvije osobe poginule.
Ekstremno vrijeme tijekom srpnja izazvalo je pustoš širom planete, a temperature su oborile rekorde u Kini, Sjedinjenim Državama i južnoj Europi, izazvale šumske požare, nestašice vode i porast broja prijema u bolnice zbog vrućine.
Bez klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, događanja iz ovog mjeseca bila bi "izuzetno rijetka'' – navodi se u studiji World Weather Attribution, globalnog tima znanstvenika koji istražuje ulogu klimatskih promjena u ekstremnim vremenskim prilikama.
Vrućina, s temperaturama iznad 40 Celzijevih, znatno je veća od one koja obično privlači turiste koji hrle na južnoeuropske plaže.
U nekim dijelovima istočne Sicilije temperature su u ponedjeljak porasle na 47,6 Celzijevih stupnjeva, blizu rekordnog europskog maksimuma od 48,8 Celzijevih zabilježenog na otoku prije dvije godine.
U sjevernoj Africi je bilo još toplije, a u nekim gradovima Tunisa zabilježene su temperature od 49 Celzijevih stupnjeva.
Susjedni Alžir rasporedio je oko 8.000 vatrogasaca kako bi svoje smrtonosne požare stavio pod kontrolu, priopćile su vlasti.
Požari koji su gorjeli na otoku Rodos tijekom proteklog tjedna primorali su grčke vlasti da izvedu najveću evakuaciju ikada poduzetu u zemlji, pri čemu je više od 20.000 ljudi primorano da napusti domove i hotele.
''Reći ću očigledno: pred licem s kojim se suočava cijela planeta, posebno Mediteran koji je žarište klimatskih promjena, ne postoji magični obrambeni mehanizam, da postoji, mi bismo ga provodili'', izjavio je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis u utorak.
Požari će zadati udarac turističkoj industriji koja je glavni oslonac grčke ekonomije. Na njega otpada 18 posto grčkog BDP-a i jedno od pet radnih mjesta, a oslanjanje na turizam još je veće na otocima kao što je Rodos.
''Situacija je veoma, veoma loša. Potrebna nam je pomoć. Pošaljite nam pomoć sa svih strana'', kazao je Lanai Karpataki, mještanin Kiotarija na jugu Rodosa.
Malta, još jedna velika mediteranska destinacija za odmor, pretrpjela je nizove prekida snabdijevanja strujom širom zemlje, što je pogodilo njenu najveću bolnicu, nakon jednosedmičnog toplotnog vala.
Naučnici su ekstremnu vrućinu opisali kao "tihog ubicu" koji uzima težak danak za siromašne, starije i one s postojećim zdravstvenim problemima.
Istraživanje objavljeno ovog mjeseca navodi da je čak 61.000 ljudi možda preminulo u toplotnim valovima u Europi prošlog ljeta, što ukazuje na to da su napori zemalja u pripremi za suočavanje s vrućinom fatalno kratki.
Vrućina je izazvala veliku štetu na usjevima i gubitke među stkom, tvrde znanstvenici iz Svjetske atribucije za vremensku prognozu, a ozbiljno su pogođeni usjevi kukuruza i soje u Sjedinjenim Državama, meksička goveda, južnoeuropske masline, kao i kineski pamuk.
Komentirajući štetu koju je izazvala oluja u Milanu, gradonačelnik talijanske financijske prijestolnice kazao je da je uzrok jasan.
''Prošao sam kroz 65 ljeta u svom životu, i ovo što sada vidim nije normalno, to više ne možemo poricati, klimatske promjene mijenjaju naše živote", izjavio je gradonačelnik Giuseppe Sala na društvenim mrežama, prenosi Reuters.
