Tijekom 2015. godine, sukobi i progon doveli su širom svijeta do nagle eskalacije prinudnog raseljavanja, koje je pritom dostiglo najveći nivo ikad zabilježen i koje predstavlja neizmjernu ljudsku patnju, navodi se u izvještaju koji je danas objavila Agencija UN za izbjeglice (UNHCR).
U godišnjem izvještaju UNHCR-a pod nazivom Globalni trendovi, piše da je 65,3 milijuna ljudi bilo raseljeno na kraju 2015. godine, u usporedbi sa 59,5 milijuna samo 12 mjeseci ranije. Time je po prvi put pređena granica od 60 milijuna raseljenih.
Ukupna brojka od 65,3 milijuna raseljenih obuhvaća 3,2 milijuna ljudi u razvijenim zemljama koji su na kraju 2015. godine čekali na odluke po zahtjevima za azil (najveći broj koji je UNHCR ikad zabilježio), zatim 21,3 milijuna izbjeglica širom svijeta (što predstavlja 1,8 milijuna više u odnosu na 2014. godinu i najveći broj izbjeglica od ranih devedesetih godina 20. stoljeća), te 40,8 milijuna onih koji su bili prinuđeni napustiti svoje domove, ali su ostali u okvirima granica svoje zemlje (što je povećanje od 2,6 milijuna u odnosu na 2014. i najveći broj interno raseljenih ikad zabilježen).
Kada se ove brojke usporede sa populacijom na Zemlji od 7.349 milijardi stanovnika , to znači da je svaki 113. čovjek na svijetu tražitelj azila, interno raseljena osoba ili izbjeglica – što je nivo ugroženosti koji je bez presedana otkad UNHCR postoji. Ukupno gledano, na svijetu danas ima više raseljenih nego što imaju stanovnika Francuska, Ujedinjeno kraljevstvo ili Italija.
Raseljavanje u minutama
Prinudno raseljavanje je u porastu u svim regijama od bar sredine devedesetih godina prošlog stoljeća, ali se tijekom zadnjih pet godina stopa rasta povećala. Tri su razloga za to. Prvo, okolnosti uslijed kojih dolazi do velikih kretanja izbjeglica traju duže (na primjer, sukobi u Somaliji i Afganistanu već ulaze u svoju treću odnosno četvrto desetljeće). Drugo, dramatična nova ili ponovno aktivirana žarišta se često pojavljuju (danas je najveće ono u Siriji, ali tijekom posljednjih pet godina i ona u Južnom Sudanu, Jemenu, Burundiju, Ukrajini, Centralnoj Afričkoj Republici itd). Treće, tempo kojim se pronalaze rješenja za izbjeglice i interno raseljene je u padu još od kraja Hladnog rata. Samo prije 10 godina, na kraju 2005. godine, UNHCR je izračunao da 6 ljudi biva raseljeno svake minute. Danas je taj broj 24 po minuti, dvaput vise od uobičajene frekvencija disanja kod odraslih.
"Sve više ljudi biva raseljeno uslijed rata i progona i to je samo po sebi zabrinjavajuće, ali se i faktori koji ugrožavaju izbjeglice također umnožavaju", rekao je Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi. "Na moru, zastrašujući broj izbjeglica i migranata umire svake godine; na kopnu, ljudima koji su u bijegu od rata zatvorene granice blokiraju put. Politika u nekim zemljama sve je vise usmjerena protiv azila. Spremnost država da surađuju, ne samo radi izbjeglica, već i za kolektivni ljudski interes, je upravo ono što se testira danas. A upravo taj duh jedinstva očajnički treba da prevlada".
Iz tri zemlje dolazi polovica izbjeglica na planeti, navodi UNHCR.
Među zemljama koje su obuhvaćene izvještajem Globalni trendovi ističe se nekoliko: Sirija sa 4,9 milijuna, Afganistan sa 2,7 milijuna i Somalija sa 1,1 milijunom, što ukupno čini više od polovicu izbjeglica koje su pod zaštitom UNHCR-a širom svijeta. S druge strane, Kolumbija sa 6,9, Sirija sa 6,6 i Irak sa 4,4 milijuna imaju najveći broj interno raseljenih osoba. U Jemenu je tijekom 2015. godine bilo najviše novih interno raseljenih – 2,5 milijuna, ili 9 posto ukupnog stanovništva.
Muke Europe da izađe na kraj sa nešto više od milijun izbjeglica i miganata koji su stigli preko Sredozemnog mora bila je dominantna tema kod mnogih tijekom 2015. godine. Međutim, izvještaj pokazuje da se većina izbjeglica na planeti zapravo nalazi u drugim područjima. Ukupno gledano, 86 posto izbjeglica pod zaštitom UNHCR-a tijekom 2015. godine boravilo je u zemljama sa niskim ili srednjim dohotkom koje se nalaze u blizini žarišta sukoba. Ova brojka ide i do preko 90 posto ukupne izbjegličke populacije na svijetu ukoliko se uračunaju i izbjeglice iz Palestine koje su pod zaštitom UNRWA, sestrinske agencije UNHCR-a.
Na globalnom nivou, Turska je sa 2,5 milijuna država u kojoj boravi najveći broj izbjeglica. Liban je, s druge strane, primio najviše izbjeglica po glavi stanovnika (183 izbjeglice na 1.000 stanovnika). U odnosu na ekonomsku razvijenost, Demokratska Republika Kongo prihvatila je najviše izbjeglica (471 izbjeglica na svaki dolar bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika, mjereno u odnosu na paritet kupovne moći).
Azili i Njemačka
Među razvijenim zemljama, 2015. je bila rekordna kada su u pitanju novi zahtjevi za azil, sa dva milijuna prijava (što čini dio ukupnog broja od 3,2 milijuna slučajeva koji su bili u postupku na kraju godine). Njemačka je primila više zahtjeva za azil nego ijedna druga zemlja (441.900), što oslikava spremnost te države da primi ljude koji su izbjegli u Europu preko Sredozemlja. SAD su na drugom mjestu po broju primljenih zahtjeva za azil (172.700), a mnoge od ovih osoba su pobjegla od nasilja organiziranih bandi u Srednjoj Americi. Veliki broj podnijetih zahtjeva za azil zabilježen je i u Švedskoj (156.000) i Rusiji (152.500).
Prema podacima koje je UNHCR uspio sakupiti, djeca su činila 51 posto izbjeglica na svijetu u 2015. godini. Ono što je zabrinjavajuće jeste da su mnogi maloljetnici bili odvojeni od roditelja ili putovali sami. Ukupno je registrirano 98.400 zahtjeva za azil koje su podnijeli maloljetnici bez pratnje odraslih i djeca odvojena od obitelji. Ovo je najveći broj koji je UNHCR ikad zabilježio i on na tragičan način pokazuje kako prinudno raseljavanje širom svijeta nerazmjerno pogađa mlade živote.
Dok su ukupne brojke globalnog raseljavanja veće nego ikad, broj ljudi koji su bili u mogućnosti da se vrate kući ili nađu neko drugo rješenje (lokalna integracija u prvoj zemlji u koju su izbjegli ili preseljenje na neko drugo područje) bio je mali. Svega 201.400 izbjeglica bilo je u mogućnosti da se vrati u zemlju porijekla tijekom prošle godine (najčešće su u pitanju Afganistan, Sudan i Somalija). Ovo je više od ukupnog broja povratnika tijekom 2014. godine (126.800), ali i dalje značajno manje u odnosu na vrhunac tijekom ranih devedesetih godina prošlog stoljeća. Oko 107.100 izbjeglica primljeno je u sklopu programa za preseljenje u 30 zemalja tijekom 2015. godine, što predstavlja svega 0,66 posto izbjeglica pod zaštitom UNHCR-a (usporedbe radi, 26 zemalja prihvatilo je 105.200 izbjeglica u okviru programa za preseljenje tijekom 2014. godine, što je 0.73 posto ukupne izbjegličke populacije o kojoj se brine UNHCR). Najmanje 32.000 izbjeglica dobilo je državljanstvo tijekom prošle godine – najviše njih u Kanadi, a manji broj u Francuskoj, Belgiji, Austriji i drugim zemljama.
Rat u Siriji ostao je vodeći uzrok raseljavanja i patnje koja iz njega proističe. Do kraja 2015. godine, 4,9 milijuna ljudi potražilo je utočište van Sirije kao izbjeglice, a 6,5 milijuna su bili interno raseljeni, koji su i dalje unutar zemlje. To predstavlja polovinu ukupnog broja stanovnika Sirije prije rata. Sukob u Iraku je do kraja godine raselio 4,4 milijuna unutar zemlje, i proizveo skoro četvrt milijuna izbjeglica. Građanski rat u Jemenu, koji je počeo 2015. godine, do kraja prosinca raselio je 2,5 milijuna ljudi.
Sub-saharska Afrika imala je najveće brojke raseljenih u 2015. godini nakon Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike. Kontinuirani žestoki sukob u Južnom Sudanu tijekom 2015. godine, kao i oni u Centralnoj Africi, Somaliji, Nigeriji, Sudanu, Burundiju, Demokratskoj Republici Kongo, Mozambiku i drugim zemljama zajedno su generirali 18,4 milijuna izbjeglica i interno raseljenih na kraju godine.
Azija i regija Pacifika treća po redu regija po broju izbjeglica. Svaki šesti izbjeglica pod mandatom UNHCR-a je iz Afganistana (2,7 milijuna uz 1,2 milijuna interno raseljenih), a u vrhu su još i Mijanmar/Burma sa 451.800 izbjeglica i 451.000 interno raseljenih osoba, te Pakistan (1,5 milijuna) i Islamska Republika Iran sa (979.000).
Sve je veći broj ljudi koji bježe od organiziranih bandi i drugih vrsta nasilja u Centralnoj Americi. Ukupan broj izbjeglica i tražitelja azila iz El Salvadora, Gvatemale i Hondurasa je preko 109.800, od kojih većina bježi u Meksiko i SAD, dok je Kolumbija i dalje zemlja sa najvećim brojem interno raseljenih osoba (6,9 milijuna)
Situacija u Ukrajini, blizina Europe Siriji i Iraku, kao i dolazak više od milijun izbjeglica i migranata raznih nacionalnosti preko Sredozemlja dominirali su izbjegličkom slikom Starog kontinenta tijekom 2015. godine. Iz europskih zemalja ukupno je izbjeglo oko 593.000 ljudi, od kojih većina iz Ukrajine. Europa je, s druge strane, primila 4,4 milijuna, od čega 2,5 milijuna u Turskoj. Prema podacima ukrajinske Vlade, 1,6 milijuna Ukrajinaca raseljeno je unutar zemlje.
UNHCR-ov izvještaj Globalni trendovi objavljuje se na Svjetski dan izbjeglica, 20.lipnja, zajedno s peticijom za podršku izbjeglicama u okviru kampanje #WithRefugees. (bljesak.info)
U godišnjem izvještaju UNHCR-a pod nazivom Globalni trendovi, piše da je 65,3 milijuna ljudi bilo raseljeno na kraju 2015. godine, u usporedbi sa 59,5 milijuna samo 12 mjeseci ranije. Time je po prvi put pređena granica od 60 milijuna raseljenih.
Ukupna brojka od 65,3 milijuna raseljenih obuhvaća 3,2 milijuna ljudi u razvijenim zemljama koji su na kraju 2015. godine čekali na odluke po zahtjevima za azil (najveći broj koji je UNHCR ikad zabilježio), zatim 21,3 milijuna izbjeglica širom svijeta (što predstavlja 1,8 milijuna više u odnosu na 2014. godinu i najveći broj izbjeglica od ranih devedesetih godina 20. stoljeća), te 40,8 milijuna onih koji su bili prinuđeni napustiti svoje domove, ali su ostali u okvirima granica svoje zemlje (što je povećanje od 2,6 milijuna u odnosu na 2014. i najveći broj interno raseljenih ikad zabilježen).
Kada se ove brojke usporede sa populacijom na Zemlji od 7.349 milijardi stanovnika , to znači da je svaki 113. čovjek na svijetu tražitelj azila, interno raseljena osoba ili izbjeglica – što je nivo ugroženosti koji je bez presedana otkad UNHCR postoji. Ukupno gledano, na svijetu danas ima više raseljenih nego što imaju stanovnika Francuska, Ujedinjeno kraljevstvo ili Italija.
Raseljavanje u minutama
Prinudno raseljavanje je u porastu u svim regijama od bar sredine devedesetih godina prošlog stoljeća, ali se tijekom zadnjih pet godina stopa rasta povećala. Tri su razloga za to. Prvo, okolnosti uslijed kojih dolazi do velikih kretanja izbjeglica traju duže (na primjer, sukobi u Somaliji i Afganistanu već ulaze u svoju treću odnosno četvrto desetljeće). Drugo, dramatična nova ili ponovno aktivirana žarišta se često pojavljuju (danas je najveće ono u Siriji, ali tijekom posljednjih pet godina i ona u Južnom Sudanu, Jemenu, Burundiju, Ukrajini, Centralnoj Afričkoj Republici itd). Treće, tempo kojim se pronalaze rješenja za izbjeglice i interno raseljene je u padu još od kraja Hladnog rata. Samo prije 10 godina, na kraju 2005. godine, UNHCR je izračunao da 6 ljudi biva raseljeno svake minute. Danas je taj broj 24 po minuti, dvaput vise od uobičajene frekvencija disanja kod odraslih.
"Sve više ljudi biva raseljeno uslijed rata i progona i to je samo po sebi zabrinjavajuće, ali se i faktori koji ugrožavaju izbjeglice također umnožavaju", rekao je Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi. "Na moru, zastrašujući broj izbjeglica i migranata umire svake godine; na kopnu, ljudima koji su u bijegu od rata zatvorene granice blokiraju put. Politika u nekim zemljama sve je vise usmjerena protiv azila. Spremnost država da surađuju, ne samo radi izbjeglica, već i za kolektivni ljudski interes, je upravo ono što se testira danas. A upravo taj duh jedinstva očajnički treba da prevlada".
Iz tri zemlje dolazi polovica izbjeglica na planeti, navodi UNHCR.
Među zemljama koje su obuhvaćene izvještajem Globalni trendovi ističe se nekoliko: Sirija sa 4,9 milijuna, Afganistan sa 2,7 milijuna i Somalija sa 1,1 milijunom, što ukupno čini više od polovicu izbjeglica koje su pod zaštitom UNHCR-a širom svijeta. S druge strane, Kolumbija sa 6,9, Sirija sa 6,6 i Irak sa 4,4 milijuna imaju najveći broj interno raseljenih osoba. U Jemenu je tijekom 2015. godine bilo najviše novih interno raseljenih – 2,5 milijuna, ili 9 posto ukupnog stanovništva.
Muke Europe da izađe na kraj sa nešto više od milijun izbjeglica i miganata koji su stigli preko Sredozemnog mora bila je dominantna tema kod mnogih tijekom 2015. godine. Međutim, izvještaj pokazuje da se većina izbjeglica na planeti zapravo nalazi u drugim područjima. Ukupno gledano, 86 posto izbjeglica pod zaštitom UNHCR-a tijekom 2015. godine boravilo je u zemljama sa niskim ili srednjim dohotkom koje se nalaze u blizini žarišta sukoba. Ova brojka ide i do preko 90 posto ukupne izbjegličke populacije na svijetu ukoliko se uračunaju i izbjeglice iz Palestine koje su pod zaštitom UNRWA, sestrinske agencije UNHCR-a.
Na globalnom nivou, Turska je sa 2,5 milijuna država u kojoj boravi najveći broj izbjeglica. Liban je, s druge strane, primio najviše izbjeglica po glavi stanovnika (183 izbjeglice na 1.000 stanovnika). U odnosu na ekonomsku razvijenost, Demokratska Republika Kongo prihvatila je najviše izbjeglica (471 izbjeglica na svaki dolar bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika, mjereno u odnosu na paritet kupovne moći).
Azili i Njemačka
Među razvijenim zemljama, 2015. je bila rekordna kada su u pitanju novi zahtjevi za azil, sa dva milijuna prijava (što čini dio ukupnog broja od 3,2 milijuna slučajeva koji su bili u postupku na kraju godine). Njemačka je primila više zahtjeva za azil nego ijedna druga zemlja (441.900), što oslikava spremnost te države da primi ljude koji su izbjegli u Europu preko Sredozemlja. SAD su na drugom mjestu po broju primljenih zahtjeva za azil (172.700), a mnoge od ovih osoba su pobjegla od nasilja organiziranih bandi u Srednjoj Americi. Veliki broj podnijetih zahtjeva za azil zabilježen je i u Švedskoj (156.000) i Rusiji (152.500).
Prema podacima koje je UNHCR uspio sakupiti, djeca su činila 51 posto izbjeglica na svijetu u 2015. godini. Ono što je zabrinjavajuće jeste da su mnogi maloljetnici bili odvojeni od roditelja ili putovali sami. Ukupno je registrirano 98.400 zahtjeva za azil koje su podnijeli maloljetnici bez pratnje odraslih i djeca odvojena od obitelji. Ovo je najveći broj koji je UNHCR ikad zabilježio i on na tragičan način pokazuje kako prinudno raseljavanje širom svijeta nerazmjerno pogađa mlade živote.
Dok su ukupne brojke globalnog raseljavanja veće nego ikad, broj ljudi koji su bili u mogućnosti da se vrate kući ili nađu neko drugo rješenje (lokalna integracija u prvoj zemlji u koju su izbjegli ili preseljenje na neko drugo područje) bio je mali. Svega 201.400 izbjeglica bilo je u mogućnosti da se vrati u zemlju porijekla tijekom prošle godine (najčešće su u pitanju Afganistan, Sudan i Somalija). Ovo je više od ukupnog broja povratnika tijekom 2014. godine (126.800), ali i dalje značajno manje u odnosu na vrhunac tijekom ranih devedesetih godina prošlog stoljeća. Oko 107.100 izbjeglica primljeno je u sklopu programa za preseljenje u 30 zemalja tijekom 2015. godine, što predstavlja svega 0,66 posto izbjeglica pod zaštitom UNHCR-a (usporedbe radi, 26 zemalja prihvatilo je 105.200 izbjeglica u okviru programa za preseljenje tijekom 2014. godine, što je 0.73 posto ukupne izbjegličke populacije o kojoj se brine UNHCR). Najmanje 32.000 izbjeglica dobilo je državljanstvo tijekom prošle godine – najviše njih u Kanadi, a manji broj u Francuskoj, Belgiji, Austriji i drugim zemljama.
Rat u Siriji ostao je vodeći uzrok raseljavanja i patnje koja iz njega proističe. Do kraja 2015. godine, 4,9 milijuna ljudi potražilo je utočište van Sirije kao izbjeglice, a 6,5 milijuna su bili interno raseljeni, koji su i dalje unutar zemlje. To predstavlja polovinu ukupnog broja stanovnika Sirije prije rata. Sukob u Iraku je do kraja godine raselio 4,4 milijuna unutar zemlje, i proizveo skoro četvrt milijuna izbjeglica. Građanski rat u Jemenu, koji je počeo 2015. godine, do kraja prosinca raselio je 2,5 milijuna ljudi.
Sub-saharska Afrika imala je najveće brojke raseljenih u 2015. godini nakon Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike. Kontinuirani žestoki sukob u Južnom Sudanu tijekom 2015. godine, kao i oni u Centralnoj Africi, Somaliji, Nigeriji, Sudanu, Burundiju, Demokratskoj Republici Kongo, Mozambiku i drugim zemljama zajedno su generirali 18,4 milijuna izbjeglica i interno raseljenih na kraju godine.
Azija i regija Pacifika treća po redu regija po broju izbjeglica. Svaki šesti izbjeglica pod mandatom UNHCR-a je iz Afganistana (2,7 milijuna uz 1,2 milijuna interno raseljenih), a u vrhu su još i Mijanmar/Burma sa 451.800 izbjeglica i 451.000 interno raseljenih osoba, te Pakistan (1,5 milijuna) i Islamska Republika Iran sa (979.000).
Sve je veći broj ljudi koji bježe od organiziranih bandi i drugih vrsta nasilja u Centralnoj Americi. Ukupan broj izbjeglica i tražitelja azila iz El Salvadora, Gvatemale i Hondurasa je preko 109.800, od kojih većina bježi u Meksiko i SAD, dok je Kolumbija i dalje zemlja sa najvećim brojem interno raseljenih osoba (6,9 milijuna)
Situacija u Ukrajini, blizina Europe Siriji i Iraku, kao i dolazak više od milijun izbjeglica i migranata raznih nacionalnosti preko Sredozemlja dominirali su izbjegličkom slikom Starog kontinenta tijekom 2015. godine. Iz europskih zemalja ukupno je izbjeglo oko 593.000 ljudi, od kojih većina iz Ukrajine. Europa je, s druge strane, primila 4,4 milijuna, od čega 2,5 milijuna u Turskoj. Prema podacima ukrajinske Vlade, 1,6 milijuna Ukrajinaca raseljeno je unutar zemlje.
UNHCR-ov izvještaj Globalni trendovi objavljuje se na Svjetski dan izbjeglica, 20.lipnja, zajedno s peticijom za podršku izbjeglicama u okviru kampanje #WithRefugees. (bljesak.info)
