Krumpir se vadi kada nadzemna masa bude potpuno suha. Zašto je to važno? Zbog toga što biljka povuče sve hranljive materije iz nadzemnog dijela u donje, podzemne krtole. To je u stvari trenutak kad je pokožica na krumpiru potpuno sazrela i dovoljno je jaka i debela da ne mogu da se gube vlaga i hranljive materije iz same krtole, tako da se ona i bolje čuva. Tada su i okca na krumpirima, na pokožici, potpuno zrela.
„Termin vađenja krumpira zavisi od nadmorske visine. U rujnu se vadi onaj na nadmorskoj visini preko 600 metara, ali u ravnici to je od polovine kolovoza. Ovo također zavisi i od sorte“.
Nema ozbiljne proizvodnje krumpira bez navodnjavanja
Za isplativu proizvodnju krumpira potrebno je osigurati mu dovoljno vode.
„Proizvođači koji se ozbiljno bave proizvodnjom krumpira uvijek imaju zalivni susav. Krumpir nikada ne ide na nekoj većoj površini van zalivnog sustava, bar u našem kraju. On jeste planinska biljka i bolji su uvjeti na planini. Na planini ima i onih koji rade bez zalivnog sustava, pa to može i da prođe kod njih. U našem kraju krumpir bez navodnjavanja ne može da da neke ozbiljne rezultate, pogotovo kad je riječ o ovom ljetu kada je bilo vrlo malo padavina. Oni koji nisu zalijevali, imaju vrlo sitan krumpir“, objašnjava Dragomir Radić.
Krumpir izvaditi prije kiše
On dalje u razgovoru naglašava da se krumpir vadi u fiziološkoj zrelosti, kada biljka potpuno sazri. Ako se zakasni s vađenjem, pod uvjetom naravno da je zemlja suha, krumpir može da stoji u zemlji vrlo dugo, ali čim padne prva kiša, odnosno zemlja postane vlažna, klice kreću znači krumpir jednostavno klija, kreće ponovo vegetacija.
„Na manjim površinama se vadi ručno, i pri tome često dolazi do mehaničkih oštećenja. Ako se krumpir vadi motikom lako se zasiječe jer se dolje u zemlji ne vidi gdje se baš točno nalazi krumpir, dakle treba da se zahvati veliki sloj ispod krumpira. Naravno mašine to mnogo bolje rade“, navodi sugovornik.
On dodaje da kroz te rane ulaze paraziti, takve krumpire treba odmah da se upotrebe, nisu za čuvanje.
Skladište mora biti suho i s nižom temperaturom
Krumpir naon vađenja
„Bitno je da skladište bude suho jer ako je zračna vlaga velika, recimo kada se čuva u podrumima, opet može da dođe do klijanja, znači bitno je da skladište bude suho, također važno je da temperatura bude dosta niža recimo 4 do 8 supnjeva, jer ispod te temperature neće opet krenuti klica“.
Ističe još jednu bitnu stvar za kraj – prilikom skladištenja ne smije da bude veliki sloj krumpira nabacan jedan na drugi. Razlog leži u tome što to može dovesti do samozagrijavanja, a i dogodi se da neki krumpir truli iz određenog razloga te to onda zahvati i ostale. Dakle, zaključuje, mora da bude tanji sloj krumpira, dobro provjetravanje i naravno niža temperatura u skladištu, prenosi Agrosavjet.com
„Termin vađenja krumpira zavisi od nadmorske visine. U rujnu se vadi onaj na nadmorskoj visini preko 600 metara, ali u ravnici to je od polovine kolovoza. Ovo također zavisi i od sorte“.
Nema ozbiljne proizvodnje krumpira bez navodnjavanja
Za isplativu proizvodnju krumpira potrebno je osigurati mu dovoljno vode.
„Proizvođači koji se ozbiljno bave proizvodnjom krumpira uvijek imaju zalivni susav. Krumpir nikada ne ide na nekoj većoj površini van zalivnog sustava, bar u našem kraju. On jeste planinska biljka i bolji su uvjeti na planini. Na planini ima i onih koji rade bez zalivnog sustava, pa to može i da prođe kod njih. U našem kraju krumpir bez navodnjavanja ne može da da neke ozbiljne rezultate, pogotovo kad je riječ o ovom ljetu kada je bilo vrlo malo padavina. Oni koji nisu zalijevali, imaju vrlo sitan krumpir“, objašnjava Dragomir Radić.
Krumpir izvaditi prije kiše
On dalje u razgovoru naglašava da se krumpir vadi u fiziološkoj zrelosti, kada biljka potpuno sazri. Ako se zakasni s vađenjem, pod uvjetom naravno da je zemlja suha, krumpir može da stoji u zemlji vrlo dugo, ali čim padne prva kiša, odnosno zemlja postane vlažna, klice kreću znači krumpir jednostavno klija, kreće ponovo vegetacija.
„Na manjim površinama se vadi ručno, i pri tome često dolazi do mehaničkih oštećenja. Ako se krumpir vadi motikom lako se zasiječe jer se dolje u zemlji ne vidi gdje se baš točno nalazi krumpir, dakle treba da se zahvati veliki sloj ispod krumpira. Naravno mašine to mnogo bolje rade“, navodi sugovornik.
On dodaje da kroz te rane ulaze paraziti, takve krumpire treba odmah da se upotrebe, nisu za čuvanje.
Skladište mora biti suho i s nižom temperaturom
Krumpir naon vađenja
„Bitno je da skladište bude suho jer ako je zračna vlaga velika, recimo kada se čuva u podrumima, opet može da dođe do klijanja, znači bitno je da skladište bude suho, također važno je da temperatura bude dosta niža recimo 4 do 8 supnjeva, jer ispod te temperature neće opet krenuti klica“.
Ističe još jednu bitnu stvar za kraj – prilikom skladištenja ne smije da bude veliki sloj krumpira nabacan jedan na drugi. Razlog leži u tome što to može dovesti do samozagrijavanja, a i dogodi se da neki krumpir truli iz određenog razloga te to onda zahvati i ostale. Dakle, zaključuje, mora da bude tanji sloj krumpira, dobro provjetravanje i naravno niža temperatura u skladištu, prenosi Agrosavjet.com
