Kina je sve dublji spor s Japanom iznijela pred Ujedinjene narode, optužujući Tokio da prijeti "oružanom intervencijom" zbog Tajvana i obećavajući da će se braniti u svojoj najjače formuliranoj izjavi u dva tjedna starom sporu.
Japanska premijerka Sanae Takaichi počinila je "teško kršenje međunarodnog prava" i diplomatskih normi kada je rekla da bi kineski napad na Tajvan mogao izazvati vojni odgovor Tokija, napisao je kineski veleposlanik pri UN-u Fu Cong u pismu glavnom tajniku UN-a Antoniju Guterresu u petak.
"Ako se Japan usudi pokušati oružanu intervenciju u situaciji koja se razvija preko tjesnaca, to bi bio čin agresije", napisao je Fu, prema izjavi kineske misije pri UN-u. "Kina će odlučno iskoristiti svoje pravo na samoobranu prema Povelji UN-a i međunarodnom pravu te čvrsto braniti svoj suverenitet i teritorijalni integritet."
Najveća bilateralna kriza u dugo vremena
Peking smatra demokratski Tajvan svojim teritorijem i nije isključio upotrebu sile za preuzimanje kontrole nad otokom. Tajvanska vlada odbacuje takve poruke Pekinga i kaže da samo narod otoka može odlučivati o svojoj budućnosti.
Japansko ministarstvo vanjskih poslova i Ured premijera nisu bili dostupni u subotu za komentar o Fuovom pismu, najjačoj kritici Takaichi do sada od strane visokog kineskog dužnosnika u najvećoj bilateralnoj krizi u mnogo godina.
Takaichi, konzervativna političarka koja je preuzela dužnost prošli mjesec, odbacila je namjernu dvosmislenost koju Japan i SAD dugo koriste u vezi s Tajvanom, kada je 7. studenog u parlamentu rekla da bi se hipotetski kineski napad na Tajvan, koji se nalazi nešto više od 100 km od japanskog teritorija, mogao smatrati "situacijom koja prijeti opstanku Japana". To je pravna oznaka koja japanskom premijeru omogućuje angažiranje vojske.
Njezina izjava izazvala je razmjenu sve žešćih poruka s Kinom koja se posljednjih dana proširila izvan diplomatskih okvira, a Kina je izjavila da je "ozbiljno ugrozila" trgovinsku suradnju, dok su koncerti japanskih glazbenika u Kini naglo otkazani.
Vadi se i Drugi svjetski rat
Fu je zatražio da Japan "prestane s provokacijama i prelaskom granica te da povuče svoje pogrešne izjave", za koje je rekao da "otvoreno ugrožavaju temeljne interese Kine".
Uoči ovogodišnje 80. godišnjice japanskog poraza u Drugom svjetskom ratu, Peking sve više spominje ratne zločine Tokija i poslijeratnu ulogu Kine u osnivanju UN-a dok kritizira svog azijskog susjeda i nastoji preoblikovati međunarodni sustav upravljanja.
Kina, stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, više je puta podsjetila na dvije poslijeratne deklaracije koje predviđaju da se Tajvan i drugi teritoriji, koje je okupirao Japan, "vrate" pod kinesku vlast.
Potsdamska i Kairska deklaracija čine osnovu za kineske pravne zahtjeve za suverenitetom nad Tajvanom, iako ih mnoge vlade smatraju izjavama o namjeri, a ne pravno obvezujućim sporazumima.
Štoviše, deklaracije je potpisala vlada Republike Kine, koja je pobjegla na Tajvan 1949. nakon što je izgubila građanski rat s Mao Zedongovim komunistima. Tajvan je imao kinesko mjesto u UN-u do 1971., kada je predano vladi Narodne Republike Kine u Pekingu.
Japanska premijerka Sanae Takaichi počinila je "teško kršenje međunarodnog prava" i diplomatskih normi kada je rekla da bi kineski napad na Tajvan mogao izazvati vojni odgovor Tokija, napisao je kineski veleposlanik pri UN-u Fu Cong u pismu glavnom tajniku UN-a Antoniju Guterresu u petak.
"Ako se Japan usudi pokušati oružanu intervenciju u situaciji koja se razvija preko tjesnaca, to bi bio čin agresije", napisao je Fu, prema izjavi kineske misije pri UN-u. "Kina će odlučno iskoristiti svoje pravo na samoobranu prema Povelji UN-a i međunarodnom pravu te čvrsto braniti svoj suverenitet i teritorijalni integritet."
Najveća bilateralna kriza u dugo vremena
Peking smatra demokratski Tajvan svojim teritorijem i nije isključio upotrebu sile za preuzimanje kontrole nad otokom. Tajvanska vlada odbacuje takve poruke Pekinga i kaže da samo narod otoka može odlučivati o svojoj budućnosti.
Japansko ministarstvo vanjskih poslova i Ured premijera nisu bili dostupni u subotu za komentar o Fuovom pismu, najjačoj kritici Takaichi do sada od strane visokog kineskog dužnosnika u najvećoj bilateralnoj krizi u mnogo godina.
Takaichi, konzervativna političarka koja je preuzela dužnost prošli mjesec, odbacila je namjernu dvosmislenost koju Japan i SAD dugo koriste u vezi s Tajvanom, kada je 7. studenog u parlamentu rekla da bi se hipotetski kineski napad na Tajvan, koji se nalazi nešto više od 100 km od japanskog teritorija, mogao smatrati "situacijom koja prijeti opstanku Japana". To je pravna oznaka koja japanskom premijeru omogućuje angažiranje vojske.
Njezina izjava izazvala je razmjenu sve žešćih poruka s Kinom koja se posljednjih dana proširila izvan diplomatskih okvira, a Kina je izjavila da je "ozbiljno ugrozila" trgovinsku suradnju, dok su koncerti japanskih glazbenika u Kini naglo otkazani.
Vadi se i Drugi svjetski rat
Fu je zatražio da Japan "prestane s provokacijama i prelaskom granica te da povuče svoje pogrešne izjave", za koje je rekao da "otvoreno ugrožavaju temeljne interese Kine".
Uoči ovogodišnje 80. godišnjice japanskog poraza u Drugom svjetskom ratu, Peking sve više spominje ratne zločine Tokija i poslijeratnu ulogu Kine u osnivanju UN-a dok kritizira svog azijskog susjeda i nastoji preoblikovati međunarodni sustav upravljanja.
Kina, stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, više je puta podsjetila na dvije poslijeratne deklaracije koje predviđaju da se Tajvan i drugi teritoriji, koje je okupirao Japan, "vrate" pod kinesku vlast.
Potsdamska i Kairska deklaracija čine osnovu za kineske pravne zahtjeve za suverenitetom nad Tajvanom, iako ih mnoge vlade smatraju izjavama o namjeri, a ne pravno obvezujućim sporazumima.
Štoviše, deklaracije je potpisala vlada Republike Kine, koja je pobjegla na Tajvan 1949. nakon što je izgubila građanski rat s Mao Zedongovim komunistima. Tajvan je imao kinesko mjesto u UN-u do 1971., kada je predano vladi Narodne Republike Kine u Pekingu.
