U BIH ste proveli praznike i poželjeli ste doma ponijeti ukusan domaći sir ili kobasice? Savjet je, bolje nemojte, kontrole su pojačane, a kazne visoke.
Jer je preko granice u Europsku uniju zabranjeno unositi svježe meso, suhomesnate ili mliječne proizvode bez certifikata. Prtljažnike pri ulasku u Hrvatsku sve češće provjeravaju carinski službenici. Na meti su najčešće proizvodi životinjskog i biljnog podrijetla.
''Pa znamo da ne smije se mliječni proizvod, meso, ali mi to ne nosimo. Mi smo iz Austrije mi to znamo veoma dobro'', kazao je Marko Batrović iz Crne Gore.
''Nemamo potrebe za to'', rekao je Rajko Mirković iz Crne Gore za RTL.
I bolje. Jer za slaninu, pršut, kobasicu ili zelje bez certifikata kazna je od tri do sto tisuća kuna. Pa se tako ispod božićnog drvca za povratnike u Europsku uniju iz trećih zemalja ne smije naći neki domaći prehrambeni proizvod.
''I praksa je pokazala da je tada najveći pritisak i pokušaj unosa proizvoda životinjskog podrijetla u osobnoj prtljazi'', kazao je Jure Ursić, predstojnik Graničnog carinskog ureda Karasovići.
Carinska uprava u prvih devet mjeseci ove godine zaplijenila je gotovo 12 tona mesa i mesnih prerađevina. U Hrvatsku nije ušlo ni oko 10 tona mliječnih proizvoda, kao ni nešto više od 4 i pol tone masti i ulja životinjskog i biljnog podrijetla. Sve je češća zapljena voća i povrća pa je tako do rujna oduzeto gotovo 9 tona.
''U slučaju da je putnik prijavio robu, piše se službena bilješka, putniku se izdaje potvrda o oduzetoj robi, rješenje o oduzimaju evidentira se oduzeta količina, pohranjuje se u za to predviđene hladnjake'', izjavio je Ursić.
Hladnjače na Graničnom prijelazu Karasovići danas su prazne jer se zaplijenjena roba preselila u ove hermetičke kontejnere. U njima je otputovala do pogona u okolicu Zagreba, u kojem će biti sterilizirana i usitnjena na čestice od 5 milimetara.
''Pa tu vam bude sireva, mesa, suhomesnatih proizvoda. Od toga vam nastane mesno koštano brašno koje kasnije ide na paljenje u cementaru'', rekao je Zlatko Heruc, pomoćnik direktora za kontrolu HACCP-a i veterinarstvo.
Na godinu se tako uništi više od 40 tona proizvoda životinjskog podrijetla koji su nelegalnim putem ušli u Hrvatsku.
Jer je preko granice u Europsku uniju zabranjeno unositi svježe meso, suhomesnate ili mliječne proizvode bez certifikata. Prtljažnike pri ulasku u Hrvatsku sve češće provjeravaju carinski službenici. Na meti su najčešće proizvodi životinjskog i biljnog podrijetla.
''Pa znamo da ne smije se mliječni proizvod, meso, ali mi to ne nosimo. Mi smo iz Austrije mi to znamo veoma dobro'', kazao je Marko Batrović iz Crne Gore.
''Nemamo potrebe za to'', rekao je Rajko Mirković iz Crne Gore za RTL.
I bolje. Jer za slaninu, pršut, kobasicu ili zelje bez certifikata kazna je od tri do sto tisuća kuna. Pa se tako ispod božićnog drvca za povratnike u Europsku uniju iz trećih zemalja ne smije naći neki domaći prehrambeni proizvod.
''I praksa je pokazala da je tada najveći pritisak i pokušaj unosa proizvoda životinjskog podrijetla u osobnoj prtljazi'', kazao je Jure Ursić, predstojnik Graničnog carinskog ureda Karasovići.
Carinska uprava u prvih devet mjeseci ove godine zaplijenila je gotovo 12 tona mesa i mesnih prerađevina. U Hrvatsku nije ušlo ni oko 10 tona mliječnih proizvoda, kao ni nešto više od 4 i pol tone masti i ulja životinjskog i biljnog podrijetla. Sve je češća zapljena voća i povrća pa je tako do rujna oduzeto gotovo 9 tona.
''U slučaju da je putnik prijavio robu, piše se službena bilješka, putniku se izdaje potvrda o oduzetoj robi, rješenje o oduzimaju evidentira se oduzeta količina, pohranjuje se u za to predviđene hladnjake'', izjavio je Ursić.
Hladnjače na Graničnom prijelazu Karasovići danas su prazne jer se zaplijenjena roba preselila u ove hermetičke kontejnere. U njima je otputovala do pogona u okolicu Zagreba, u kojem će biti sterilizirana i usitnjena na čestice od 5 milimetara.
''Pa tu vam bude sireva, mesa, suhomesnatih proizvoda. Od toga vam nastane mesno koštano brašno koje kasnije ide na paljenje u cementaru'', rekao je Zlatko Heruc, pomoćnik direktora za kontrolu HACCP-a i veterinarstvo.
Na godinu se tako uništi više od 40 tona proizvoda životinjskog podrijetla koji su nelegalnim putem ušli u Hrvatsku.