Prošli mjesec bio je najtopliji siječanj otkad postoje mjerenja, što je dodatno pojačalo zabrinutost oko brzine klimatskih promjena, upozoravaju znanstvenici.
Očekivalo se da će siječanj 2025. biti nešto hladniji od istog mjeseca 2024. godine zbog slabljenja prirodnog vremenskog fenomena El Niño u Tihom oceanu. No umjesto toga, prošli je mjesec nadmašio rekord iz siječnja 2024. za gotovo 0,1°C, prema podacima europske klimatske službe Copernicus, prenosi BBC.
Glavni razlog globalnog zagrijavanja su emisije stakleničkih plinova koje nastaju ljudskim djelovanjem, ponajviše sagorijevanjem fosilnih goriva. No znanstvenici priznaju da još uvijek ne mogu u potpunosti objasniti zašto je upravo ovaj siječanj bio toliko topao.
"Ne znamo zašto je bilo tako vruće"
Od sredine 2023. godine bilježimo niz iznenađujuće velikih temperaturnih rekorda, s vrijednostima oko 0,2°C iznad očekivanih.
"Osnovni razlog zbog kojeg rušimo rekorde i zašto imamo ovaj višedesetljetni trend zagrijavanja je to što povećavamo količinu stakleničkih plinova u atmosferi", izjavio je Gavin Schmidt, direktor NASA-inog Instituta za svemirske studije za BBC News.
"No specifično objašnjenje zašto su 2023., 2024. i početak 2025. bile toliko tople uključuje i druge čimbenike. Pokušavamo točno utvrditi koji su to elementi", dodao je.
Siječanj 2025. bio je 1,75°C topliji od prosječnih siječanjskih temperatura s kraja 19. stoljeća, prije nego što je ljudska aktivnost značajno utjecala na klimu.
La Niña je trebala donijeti zahlađenje, ali nije
Početkom prošle godine globalne temperature dodatno su podigle vremenske prilike povezane s El Niñom, kada se neuobičajeno tople površinske vode šire preko istočnog dijela tropskog Pacifika, ispuštajući dodatnu toplinu u atmosferu.
Ove godine, prema podacima američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA), razvijaju se uvjeti La Niñe, koji bi trebali imati suprotan učinak – hlađenje.
Iako je La Niña zasad slaba i obično joj treba nekoliko mjeseci da u potpunosti utječe na temperature, očekivalo se da će siječanj biti hladniji.
"Da ste me pitali prije nekoliko mjeseci kakav će biti siječanj 2025. u odnosu na siječanj 2024., rekao bih da će biti hladniji", priznao je Adam Scaife, voditelj odjela predviđanja u britanskom meteorološkom uredu.
"Sada znamo da nije, i zapravo ne znamo zašto", dodaje.
Oceani, aerosoli i moguće ubrzavanje zagrijavanja
Postoji nekoliko teorija zašto su posljednje dvije godine bile toplije od očekivanog.
Jedna od njih sugerira da oceani još uvijek reagiraju na El Niño iz 2023.-2024. Iako taj fenomen nije bio posebno jak, prethodio mu je neobično dug period La Niñe od 2020. do 2023., pa je moguće da je El Niño "oslobodio" toplinu koja se nakupila u oceanima. No znanstvenici nisu sigurni kako bi taj efekt još uvijek mogao tako snažno djelovati gotovo godinu dana nakon završetka El Niña.
"Prema povijesnim podacima, taj bi se učinak već trebao smanjiti, tako da ako se ovakvi rekordi nastave, ta teorija postaje sve manje vjerojatna", kaže profesor Scaife.
Druga mogućnost je da se ponašanje oceana mijenja, s obzirom na to da su temperature mora u mnogim dijelovima svijeta i dalje neuobičajeno visoke.
Treća teorija vezana je uz smanjenje sitnih čestica u atmosferi, poznatih kao aerosoli. Te su čestice dosad djelomično "maskirale" globalno zagrijavanje jer su reflektirale dio Sunčeve energije natrag u svemir. Međutim, zahvaljujući smanjenju emisija iz brodarstva i kineske industrije, broj aerosola je opao, što znači da je njihov efekt hlađenja sada slabiji.
Znanstvenik James Hansen, koji je još 1988. prvi upozorio američki Senat na klimatske promjene, tvrdi da je učinak aerosola dosad bio podcijenjen te da nas čeka još veće zagrijavanje nego što se predviđalo.
Većina znanstvenika nije uvjerena u tu teoriju, ali ako se pokaže točnom, klimatske promjene mogle bi biti još ozbiljnije nego što mislimo.
Hoće li temperature nastaviti rasti brže od predviđanja?
Najcrnji scenarij, upozorava profesor Scaife, bio bi dodatni efekt povezan s oblacima – zagrijavanje oceana moglo bi dovesti do raspadanja niskih reflektivnih oblaka, što bi dodatno zagrijalo planet. Ova teorija zasad nije dokazana, ali idući mjeseci trebali bi dati jasniju sliku o tome je li posljednjih nekoliko godina samo privremeni skok ili znak ubrzanog globalnog zagrijavanja.
Većina znanstvenika i dalje vjeruje da će 2025. završiti malo hladnija od 2023. i 2024., ali s obzirom na nedavna iznenađenja, nitko nije siguran. Jedno je ipak jasno: rekordi će se nastaviti rušiti sve dok čovječanstvo nastavlja zagrijavati planet.
"S vremenom će 2025. vjerojatno biti jedna od hladnijih godina koje ćemo doživjeti", rekla je dr. Samantha Burgess iz Copernicusa. "Ako ne zatvorimo slavinu emisija stakleničkih plinova, globalne temperature će nastaviti rast", zaključuje.
Očekivalo se da će siječanj 2025. biti nešto hladniji od istog mjeseca 2024. godine zbog slabljenja prirodnog vremenskog fenomena El Niño u Tihom oceanu. No umjesto toga, prošli je mjesec nadmašio rekord iz siječnja 2024. za gotovo 0,1°C, prema podacima europske klimatske službe Copernicus, prenosi BBC.
Glavni razlog globalnog zagrijavanja su emisije stakleničkih plinova koje nastaju ljudskim djelovanjem, ponajviše sagorijevanjem fosilnih goriva. No znanstvenici priznaju da još uvijek ne mogu u potpunosti objasniti zašto je upravo ovaj siječanj bio toliko topao.
"Ne znamo zašto je bilo tako vruće"
Od sredine 2023. godine bilježimo niz iznenađujuće velikih temperaturnih rekorda, s vrijednostima oko 0,2°C iznad očekivanih.
"Osnovni razlog zbog kojeg rušimo rekorde i zašto imamo ovaj višedesetljetni trend zagrijavanja je to što povećavamo količinu stakleničkih plinova u atmosferi", izjavio je Gavin Schmidt, direktor NASA-inog Instituta za svemirske studije za BBC News.
"No specifično objašnjenje zašto su 2023., 2024. i početak 2025. bile toliko tople uključuje i druge čimbenike. Pokušavamo točno utvrditi koji su to elementi", dodao je.
Siječanj 2025. bio je 1,75°C topliji od prosječnih siječanjskih temperatura s kraja 19. stoljeća, prije nego što je ljudska aktivnost značajno utjecala na klimu.
La Niña je trebala donijeti zahlađenje, ali nije
Početkom prošle godine globalne temperature dodatno su podigle vremenske prilike povezane s El Niñom, kada se neuobičajeno tople površinske vode šire preko istočnog dijela tropskog Pacifika, ispuštajući dodatnu toplinu u atmosferu.
Ove godine, prema podacima američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA), razvijaju se uvjeti La Niñe, koji bi trebali imati suprotan učinak – hlađenje.
Iako je La Niña zasad slaba i obično joj treba nekoliko mjeseci da u potpunosti utječe na temperature, očekivalo se da će siječanj biti hladniji.
"Da ste me pitali prije nekoliko mjeseci kakav će biti siječanj 2025. u odnosu na siječanj 2024., rekao bih da će biti hladniji", priznao je Adam Scaife, voditelj odjela predviđanja u britanskom meteorološkom uredu.
"Sada znamo da nije, i zapravo ne znamo zašto", dodaje.
Oceani, aerosoli i moguće ubrzavanje zagrijavanja
Postoji nekoliko teorija zašto su posljednje dvije godine bile toplije od očekivanog.
Jedna od njih sugerira da oceani još uvijek reagiraju na El Niño iz 2023.-2024. Iako taj fenomen nije bio posebno jak, prethodio mu je neobično dug period La Niñe od 2020. do 2023., pa je moguće da je El Niño "oslobodio" toplinu koja se nakupila u oceanima. No znanstvenici nisu sigurni kako bi taj efekt još uvijek mogao tako snažno djelovati gotovo godinu dana nakon završetka El Niña.
"Prema povijesnim podacima, taj bi se učinak već trebao smanjiti, tako da ako se ovakvi rekordi nastave, ta teorija postaje sve manje vjerojatna", kaže profesor Scaife.
Druga mogućnost je da se ponašanje oceana mijenja, s obzirom na to da su temperature mora u mnogim dijelovima svijeta i dalje neuobičajeno visoke.
Treća teorija vezana je uz smanjenje sitnih čestica u atmosferi, poznatih kao aerosoli. Te su čestice dosad djelomično "maskirale" globalno zagrijavanje jer su reflektirale dio Sunčeve energije natrag u svemir. Međutim, zahvaljujući smanjenju emisija iz brodarstva i kineske industrije, broj aerosola je opao, što znači da je njihov efekt hlađenja sada slabiji.
Znanstvenik James Hansen, koji je još 1988. prvi upozorio američki Senat na klimatske promjene, tvrdi da je učinak aerosola dosad bio podcijenjen te da nas čeka još veće zagrijavanje nego što se predviđalo.
Većina znanstvenika nije uvjerena u tu teoriju, ali ako se pokaže točnom, klimatske promjene mogle bi biti još ozbiljnije nego što mislimo.
Hoće li temperature nastaviti rasti brže od predviđanja?
Najcrnji scenarij, upozorava profesor Scaife, bio bi dodatni efekt povezan s oblacima – zagrijavanje oceana moglo bi dovesti do raspadanja niskih reflektivnih oblaka, što bi dodatno zagrijalo planet. Ova teorija zasad nije dokazana, ali idući mjeseci trebali bi dati jasniju sliku o tome je li posljednjih nekoliko godina samo privremeni skok ili znak ubrzanog globalnog zagrijavanja.
Većina znanstvenika i dalje vjeruje da će 2025. završiti malo hladnija od 2023. i 2024., ali s obzirom na nedavna iznenađenja, nitko nije siguran. Jedno je ipak jasno: rekordi će se nastaviti rušiti sve dok čovječanstvo nastavlja zagrijavati planet.
"S vremenom će 2025. vjerojatno biti jedna od hladnijih godina koje ćemo doživjeti", rekla je dr. Samantha Burgess iz Copernicusa. "Ako ne zatvorimo slavinu emisija stakleničkih plinova, globalne temperature će nastaviti rast", zaključuje.
