Na pročelju taverne Karyatis, smještene na trgu među palmama ispod Akropole, stoji natpis: "Tražimo osoblje, kuhare, konobare, radnike u kuhinji". S obzirom na rekordni broj turista koji bi ovog ljeta trebali posjetiti Atenu, vlasnici restorana ne žele ništa prepustiti slučaju.
"Postaje sve teže pronaći zaposlenike", rekao je za The Guardian Dimitris Stathokostopoulos, koji restoran vodi sa svojim bratom: "Turizam definitivno raste, ali danas Grci radije biraju uredske poslove od 9 do 17 koji ne zahtijevaju rad noću ili vikendom."
S obzirom na to da je puna turistička sezona pred vratima, potraga za osobljem koje će održati ovaj sektor u plusu poprimila je neočekivanu hitnost. Grčka možda jest među najpopularnijim europskim destinacijama, ali radnika nedostaje.
Turistički sektor čini 25 posto BDP-a
Nestašica je tolika da se procjenjuje kako u sektoru restorana i hotela - okosnici turističke industrije koja s udjelom od 25 % u BDP-u pokreće grčko gospodarstvo - i dalje nedostaje oko 80.000 radnika.
Stathokostopoulos nije jedini poduzetnik koji se muči pronaći osoblje za potrebe svoje popularne taverne u razdoblju koje će vjerojatno biti najprometnije u godini. Širom zemlje hotelijeri se natječu u potrazi za recepcionerima, čistačima, spasiocima, vratarima, konobarima i kuharima.
S popularnih otoka poput Krete i Rodosa stižu izvještaji da hotelijeri preotimaju radnike konkurenciji nudeći bolje plaće i uvjete rada. "Djelomično je to posljedica pandemije koju je osjetila cijela Europa, ali u Grčkoj je problem posebno izražen", izjavio je Giorgos Hotzoglou, predsjednik Grčke asocijacije radnika u ugostiteljstvu i turizmu (POEET).
"Svjedočimo dosad neviđenom nedostatku kvalificiranih i iskusnih radnika, posebice u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, nakon egzodusa zaposlenika tijekom lockdowna. Mnogi se nikada nisu vratili. Rezultat toga je potreba za otprilike 80.000 novih radnika", objašnjava Hotzoglou.
Tvrdi da je sezonski karakter sektora glavni uzrok problema: "Kad sezona završi, radnici imaju pravo na samo tri mjeseca naknade za nezaposlene. U vrijeme krize životnih troškova kako da prežive ostatak godine?"
Legalizacija statusa 30.000 migranata
Turizam nije jedini sektor pogođen nedostatkom radnika. Građevinarstvo i poljoprivreda također pate od nedostatka radne snage u zemlji koja se suočava s dramatičnim demografskim padom, ali i dalje osjeća posljedice egzodusa više od 500.000 većinom visokokvalificiranih studenata i radnika tijekom gotovo desetljeća duge ekonomske krize.
Kako bi riješila taj problem, desnocentristička vlada nastoji legalizirati status oko 30.000 neprijavljenih migranata. Vlada je također potpisala niz bilateralnih sporazuma "o mobilnosti radne snage" s trećim zemljama poput Egipta, Vijetnama, Bangladeša, Gruzije, Indije i Moldavije.
"Upravo sam dobio dopis jedne tvrtke iz Dubaija koja mi nudi radnike", rekao je Stathokostopoulos: "Jedan Bangladešanin radi u našoj kuhinji i odličan je. Ljudi iz Azije i drugih dijelova svijeta sada se prijavljuju za ovakve poslove."
Azilanti koji su donedavno bili besposleni u izbjegličkim centrima zaposlit će se na sjeveru Grčke krajem svibnja nakon edukacije koju im pruža POEET. To je revolucionaran korak u zemlji koja trpi kritike zbog ilegalnog potiskivanja migranata.
Od kada je u ožujku preuzeo ministarstvo migracija, bivši studentski aktivist ekstremne desnice Makis Voridis obećao je protjerati "ilegalne migrante", zaoštravajući vladinu politiku koja prema migracijama ima "strog, ali pravedan" pristup.
"Nevjerojatno je da razgovaramo o povećanom broju deportacija kada statistika pokazuje da će u Grčkoj do 2050. trebati popuniti 750.000 radnih mjesta. Više od 1400 djece prošlo je kroz naša skloništa, a stotine njih uspjele su se zaposliti kada im se pružila prilika, često na visoko kvalificiranim radnim mjestima", rekla je Sofia Kouvelaki, čelnica Home Projecta, organizacije koja podržava djecu izbjeglice i migrante u Ateni.
Grčki dužnosnici svjesni su da je dilema dijelom izazvana vlastitim uspjehom: u ekonomiji koja se oporavlja i među najbrže rastućima je u Europi, stopa nezaposlenosti prepolovljena je s 18 % na 9 % u posljednjih šest godina.
Turistička sezona je sve duža zbog klimatskih promjena
"Stvoreno je 500.000 novih radnih mjesta u sektorima od građevinarstva do logistike, maloprodaje i zdravstva", rekao je Spiros Protopsaltis, ravnatelj Grčke javne službe za zapošljavanje (DYPA): "Mislim da je retorika oko slobodnih radnih mjesta malo pretjerana, ali još uvijek postoje neiskorišteni izvori radne snage, prije svega žene."
Ministarstvo turizma predviđa 40 milijuna posjetitelja do 2028. godine - gotovo četiri puta više od stanovništva Grčke - uglavnom iz Indije i Kine. Turistička sezona također se produljuje zbog promjena u navikama turista potaknutim klimatskim promjenama.
Grčka je počela aktivno regrutirati radnike u inozemstvu, održavajući sajmove poslova u Njemačkoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji. Osim stranaca, nadaju se da će se vratiti i Grci koji su otišli tijekom financijske krize, ističe Protopsaltis: "Govorimo ljudima da se vrate. Grčko gospodarstvo više nije kakvo je bilo kad su odlazili. Sad odlično posluje."
"Postaje sve teže pronaći zaposlenike", rekao je za The Guardian Dimitris Stathokostopoulos, koji restoran vodi sa svojim bratom: "Turizam definitivno raste, ali danas Grci radije biraju uredske poslove od 9 do 17 koji ne zahtijevaju rad noću ili vikendom."
S obzirom na to da je puna turistička sezona pred vratima, potraga za osobljem koje će održati ovaj sektor u plusu poprimila je neočekivanu hitnost. Grčka možda jest među najpopularnijim europskim destinacijama, ali radnika nedostaje.
Turistički sektor čini 25 posto BDP-a
Nestašica je tolika da se procjenjuje kako u sektoru restorana i hotela - okosnici turističke industrije koja s udjelom od 25 % u BDP-u pokreće grčko gospodarstvo - i dalje nedostaje oko 80.000 radnika.
Stathokostopoulos nije jedini poduzetnik koji se muči pronaći osoblje za potrebe svoje popularne taverne u razdoblju koje će vjerojatno biti najprometnije u godini. Širom zemlje hotelijeri se natječu u potrazi za recepcionerima, čistačima, spasiocima, vratarima, konobarima i kuharima.
S popularnih otoka poput Krete i Rodosa stižu izvještaji da hotelijeri preotimaju radnike konkurenciji nudeći bolje plaće i uvjete rada. "Djelomično je to posljedica pandemije koju je osjetila cijela Europa, ali u Grčkoj je problem posebno izražen", izjavio je Giorgos Hotzoglou, predsjednik Grčke asocijacije radnika u ugostiteljstvu i turizmu (POEET).
"Svjedočimo dosad neviđenom nedostatku kvalificiranih i iskusnih radnika, posebice u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, nakon egzodusa zaposlenika tijekom lockdowna. Mnogi se nikada nisu vratili. Rezultat toga je potreba za otprilike 80.000 novih radnika", objašnjava Hotzoglou.
Tvrdi da je sezonski karakter sektora glavni uzrok problema: "Kad sezona završi, radnici imaju pravo na samo tri mjeseca naknade za nezaposlene. U vrijeme krize životnih troškova kako da prežive ostatak godine?"
Legalizacija statusa 30.000 migranata
Turizam nije jedini sektor pogođen nedostatkom radnika. Građevinarstvo i poljoprivreda također pate od nedostatka radne snage u zemlji koja se suočava s dramatičnim demografskim padom, ali i dalje osjeća posljedice egzodusa više od 500.000 većinom visokokvalificiranih studenata i radnika tijekom gotovo desetljeća duge ekonomske krize.
Kako bi riješila taj problem, desnocentristička vlada nastoji legalizirati status oko 30.000 neprijavljenih migranata. Vlada je također potpisala niz bilateralnih sporazuma "o mobilnosti radne snage" s trećim zemljama poput Egipta, Vijetnama, Bangladeša, Gruzije, Indije i Moldavije.
"Upravo sam dobio dopis jedne tvrtke iz Dubaija koja mi nudi radnike", rekao je Stathokostopoulos: "Jedan Bangladešanin radi u našoj kuhinji i odličan je. Ljudi iz Azije i drugih dijelova svijeta sada se prijavljuju za ovakve poslove."
Azilanti koji su donedavno bili besposleni u izbjegličkim centrima zaposlit će se na sjeveru Grčke krajem svibnja nakon edukacije koju im pruža POEET. To je revolucionaran korak u zemlji koja trpi kritike zbog ilegalnog potiskivanja migranata.
Od kada je u ožujku preuzeo ministarstvo migracija, bivši studentski aktivist ekstremne desnice Makis Voridis obećao je protjerati "ilegalne migrante", zaoštravajući vladinu politiku koja prema migracijama ima "strog, ali pravedan" pristup.
"Nevjerojatno je da razgovaramo o povećanom broju deportacija kada statistika pokazuje da će u Grčkoj do 2050. trebati popuniti 750.000 radnih mjesta. Više od 1400 djece prošlo je kroz naša skloništa, a stotine njih uspjele su se zaposliti kada im se pružila prilika, često na visoko kvalificiranim radnim mjestima", rekla je Sofia Kouvelaki, čelnica Home Projecta, organizacije koja podržava djecu izbjeglice i migrante u Ateni.
Grčki dužnosnici svjesni su da je dilema dijelom izazvana vlastitim uspjehom: u ekonomiji koja se oporavlja i među najbrže rastućima je u Europi, stopa nezaposlenosti prepolovljena je s 18 % na 9 % u posljednjih šest godina.
Turistička sezona je sve duža zbog klimatskih promjena
"Stvoreno je 500.000 novih radnih mjesta u sektorima od građevinarstva do logistike, maloprodaje i zdravstva", rekao je Spiros Protopsaltis, ravnatelj Grčke javne službe za zapošljavanje (DYPA): "Mislim da je retorika oko slobodnih radnih mjesta malo pretjerana, ali još uvijek postoje neiskorišteni izvori radne snage, prije svega žene."
Ministarstvo turizma predviđa 40 milijuna posjetitelja do 2028. godine - gotovo četiri puta više od stanovništva Grčke - uglavnom iz Indije i Kine. Turistička sezona također se produljuje zbog promjena u navikama turista potaknutim klimatskim promjenama.
Grčka je počela aktivno regrutirati radnike u inozemstvu, održavajući sajmove poslova u Njemačkoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji. Osim stranaca, nadaju se da će se vratiti i Grci koji su otišli tijekom financijske krize, ističe Protopsaltis: "Govorimo ljudima da se vrate. Grčko gospodarstvo više nije kakvo je bilo kad su odlazili. Sad odlično posluje."
