U četvrtak ujutro duvanjskim selom Stipanjići šeta divlja svinja-vepar.
Kako je objavljeno na društvenim mrežama portala Tomislavnews, mještani tvrde da je baš pitom: niti se on boji ljudi, niti se ljudi boje njega!
Wikipedija kaže kako je divlja svinja (lat. Sus scrofa), bliski rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma. To je krupna divlja životinja koja se dosta lovi jer je u nekim zemljama (npr. Srbiji) jako brojna. Za tu brojnost je zaslužan veći broj mladih i vrlo malo prirodnih neprijatelja. Izuzetno brzo trči, ali dobar je i plivač. Odrasli primjerci mogu biti visoki od 90-100 cm, a dugački od 120-160 cm.
Masa im varira ovisno koje je godišnje doba i može prijeći 300 kg kod mužjaka - vepra, dok ženke mogu biti teže od 150 kg. Ženke postaju spolno zrele s 10 mjeseci, a mužjaci nekoliko mjeseci kasnije. Međutim, ne pare se prije navršenih 18 mjeseci, osim ako nije došlo do poremećaja prirodne ravnoteže. Zubi, očnjaci, su tako postavljeni u vilici da se donji, očnjaci, uvijek preklapaju s gornjim zubima. Na taj način zubi se oštre. Dugi su 28cm, nazivaju se brusači i sjekači. Kod mužjaka se nazivaju kljove, i znatno su veći, a kod ženke klice, i manje su nego kod mužjaka. Veličina kljova mužjaka ovisi o njegovoj starosti, što je svinja starija ima veće i oštrije kljove. Divlja svinja ima boju krzna smeđe boje, tako da se uklapa u okolinu. Ženka oprasi 6 do 12 mladih. Mladi, kada se tek oprase, imaju karakteristične uzdužne bijele pruge koje im ostaju do drugog mjeseca starosti.
Često žive u šumama u blizini vodotoka. Vole kaljuže i često se valjaju u njima. Na taj način se osvježavaju i rješavaju se kožnih parazita. Za odmor koriste brlog, ali prije nego što legnu u njega prvo neko vrijeme sjede. Način pridizanja je takav što prvo sjednu promatrajući okolinu, pa tek zatim ustaju. Za veprove je karakteristično da žive usamljeničkim životom, a čoporu se priključuju samo u vrijeme parenja. Razdoblje parenja divljih svinja naziva se bucanje.
Mladi veprovi se često nalaze u blizini čopora, ali nikada kao njegov dio. Kada se promatra kretanje krda, uoči se kako se na čelu kreće najstarija ženka. Po načinu ishrane spada u svejede, što znači da će pored hrane biljnog porijekla pojesti životinje koje može savladati, pa će čak jesti i strvine.
Kako je objavljeno na društvenim mrežama portala Tomislavnews, mještani tvrde da je baš pitom: niti se on boji ljudi, niti se ljudi boje njega!
Wikipedija kaže kako je divlja svinja (lat. Sus scrofa), bliski rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma. To je krupna divlja životinja koja se dosta lovi jer je u nekim zemljama (npr. Srbiji) jako brojna. Za tu brojnost je zaslužan veći broj mladih i vrlo malo prirodnih neprijatelja. Izuzetno brzo trči, ali dobar je i plivač. Odrasli primjerci mogu biti visoki od 90-100 cm, a dugački od 120-160 cm.
Masa im varira ovisno koje je godišnje doba i može prijeći 300 kg kod mužjaka - vepra, dok ženke mogu biti teže od 150 kg. Ženke postaju spolno zrele s 10 mjeseci, a mužjaci nekoliko mjeseci kasnije. Međutim, ne pare se prije navršenih 18 mjeseci, osim ako nije došlo do poremećaja prirodne ravnoteže. Zubi, očnjaci, su tako postavljeni u vilici da se donji, očnjaci, uvijek preklapaju s gornjim zubima. Na taj način zubi se oštre. Dugi su 28cm, nazivaju se brusači i sjekači. Kod mužjaka se nazivaju kljove, i znatno su veći, a kod ženke klice, i manje su nego kod mužjaka. Veličina kljova mužjaka ovisi o njegovoj starosti, što je svinja starija ima veće i oštrije kljove. Divlja svinja ima boju krzna smeđe boje, tako da se uklapa u okolinu. Ženka oprasi 6 do 12 mladih. Mladi, kada se tek oprase, imaju karakteristične uzdužne bijele pruge koje im ostaju do drugog mjeseca starosti.
Često žive u šumama u blizini vodotoka. Vole kaljuže i često se valjaju u njima. Na taj način se osvježavaju i rješavaju se kožnih parazita. Za odmor koriste brlog, ali prije nego što legnu u njega prvo neko vrijeme sjede. Način pridizanja je takav što prvo sjednu promatrajući okolinu, pa tek zatim ustaju. Za veprove je karakteristično da žive usamljeničkim životom, a čoporu se priključuju samo u vrijeme parenja. Razdoblje parenja divljih svinja naziva se bucanje.
Mladi veprovi se često nalaze u blizini čopora, ali nikada kao njegov dio. Kada se promatra kretanje krda, uoči se kako se na čelu kreće najstarija ženka. Po načinu ishrane spada u svejede, što znači da će pored hrane biljnog porijekla pojesti životinje koje može savladati, pa će čak jesti i strvine.
