Ruska središnja banka u utorak je podigla kamate sa 10,5 na rekordnih 17 posto kako bi zaustavila urušavanje rublje. Nije uspjelo i do kraja dana rublja je pala 8,2 posto, na 70,22 za dolara. Bio je to najstrmiji pad rublje u posljednjih 16 godina, a valuta je ove godine izgubila čak 54 posto vrijednosti.
Kako je za Bloomberg izjavio Per Hammarlund, glavni strateg za rastuća tržišta u švedskoj financijskoj grupaciji Skandinaviska Enskilda, “naši traderi javljaju da više nitko ni ne pokušava kupiti rublju. Mislim da će im 17 posto dati barem mjesec dana da uhvate dah, ali svi ovo promatramo u svjetlu događaja iz 1998. i 1999.”, kad je Rusija bankrotirala. Prinosi na desetogodišnje državne obveznice skočili su i prvi put prešli granicu od 15 posto, a dolarski indeks vrijednosnica RTS potonuo je najniže od ožuka 2009.
U najvećem problemu je ruski privatni sektor. Ruski dnevnik Vedomosti u utorak je prenio upravo panične komentare ruskih financijaša uoči sjednice ruske vlade o stanju financijskog sustava koju je najavio premijer Dmitrij Medvedev. Oni smatraju da je središnja banka posljednim intervencijama samo dolila ulje na vatru i pridonijela urušavanju tržišta.
“Uskoro ćemo vidjeti korekciju na burzama, nakon kratke rasprodaje dionica u idućih šest mjeseci tržište će svečano umrijeti, a likvidnost konačno nestati”, najavio je predsjednik investicijske tvrtke Moscow partners Eugene Kogan. Panika na ruskom financijskom tržištu počela se odražavati u istočnoj i srednjoj Europi, dionice austrijske Raiffeisen banke pale su 8 posto zbog njezine izloženosti u Rusiji. “Ovo je kraj ruskog bankarskog sustava”, izjavio je za Vedomosti neimenovani direktor ruske banke.
“Banke će i do 20 posto dignuti kamate na kredite poduzećima, a to je kraj realnog sektora. Jedna od najvećih ruskih banaka danas je najavila da će najvećem energetskom holdingu dignuti kamate za kredit na 19 posto.” Isti sugovornik najavljuje da će banke u 2015. “padati jedna po jedna”, a tvrtke odlaziti u bankrot. Njegova je banka, tvrdi, već prešla na krizni scenarij. Zbog velikih iznosa kredita u dolarima i otežanog pristupa globalnim tržištima kapitala nakon sankcija mnoge su tvrtke stvarale dolarske rezerve, ali se u posljednje vrijeme suočavaju sa sve višom cijenom dolara. No, jučerašnji Wall Street Journal tvrdi da nije sve tako crno.
Prema podacima ruske središnje banke, ruska poduzeća u prosincu moraju platiti oko 22,7 milijardi dolara kredita. Analitičari, pak, tvrde da dospjele rate iznose tek 60 posto od toga. Prema službenim brojkama, poduzeća u prvoj polovici 2015. moraju platiti 40 milijardi dolara kredita, a do kraja godine 77 milijuna, dok analitičari tvrde da su iznosi od 24 milijarde, odnosno 46 milijardi bliže istini, a prosinačke rate ukupno iznose oko 14 milijardi.
Službeni izračuni, naime, ne uzimaju u obzir offshore kompanije koje kreditiraju ruske ili niskorizične transakcije među tvrtkama. Gotovo polovica vanjskog duga ruskih poduzeća uopće se ne mora vraćati u dolarima. “Prema našim podacima, čak 40 do 45 posto ruskog vanjskog duga može se pripisati ovoj vrsti transakcija pa na njega sankcije ne utječu”, citira Wall Street Journal ekonomista Renaissance Capitala Olega Kuzmina.
Rezerve se stanjuju, a prijeti i recesija
Rusija više ne bi trebala braniti rublju, već čuvati rezerve koje su na 416 milijardi dolara i najniže u posljednjih pet godina. Ove godine u rublju su upucali 80 milijardi, a samo od OPEC-ove studenačke odluke da ne smanjuje proizvodnju nafte unatoč padu cijene, morali su je financirati s još 6 milijardi dolara. Kako bi ipak održala povjerenje u financijski sustav, guvernerica središnje banke Elvira Nabjuljina u listopadu je najavila plutajući tečaj rublje. Iz Rusije će se 2014. izvući 134 milijarde dolara kapitala, dvostruko više nego lani i najviše unatrag šest godina. Zemlju bi, ostane li cijena nafte oko 60 dolara, mogla pogoditi najteža recesija od 2009. Rast ruskog BDP-a mogao bi sa 4,7 posto iduće godine pasti na 4,5 posto.
jutarnji.hr
Kako je za Bloomberg izjavio Per Hammarlund, glavni strateg za rastuća tržišta u švedskoj financijskoj grupaciji Skandinaviska Enskilda, “naši traderi javljaju da više nitko ni ne pokušava kupiti rublju. Mislim da će im 17 posto dati barem mjesec dana da uhvate dah, ali svi ovo promatramo u svjetlu događaja iz 1998. i 1999.”, kad je Rusija bankrotirala. Prinosi na desetogodišnje državne obveznice skočili su i prvi put prešli granicu od 15 posto, a dolarski indeks vrijednosnica RTS potonuo je najniže od ožuka 2009.
U najvećem problemu je ruski privatni sektor. Ruski dnevnik Vedomosti u utorak je prenio upravo panične komentare ruskih financijaša uoči sjednice ruske vlade o stanju financijskog sustava koju je najavio premijer Dmitrij Medvedev. Oni smatraju da je središnja banka posljednim intervencijama samo dolila ulje na vatru i pridonijela urušavanju tržišta.
“Uskoro ćemo vidjeti korekciju na burzama, nakon kratke rasprodaje dionica u idućih šest mjeseci tržište će svečano umrijeti, a likvidnost konačno nestati”, najavio je predsjednik investicijske tvrtke Moscow partners Eugene Kogan. Panika na ruskom financijskom tržištu počela se odražavati u istočnoj i srednjoj Europi, dionice austrijske Raiffeisen banke pale su 8 posto zbog njezine izloženosti u Rusiji. “Ovo je kraj ruskog bankarskog sustava”, izjavio je za Vedomosti neimenovani direktor ruske banke.
“Banke će i do 20 posto dignuti kamate na kredite poduzećima, a to je kraj realnog sektora. Jedna od najvećih ruskih banaka danas je najavila da će najvećem energetskom holdingu dignuti kamate za kredit na 19 posto.” Isti sugovornik najavljuje da će banke u 2015. “padati jedna po jedna”, a tvrtke odlaziti u bankrot. Njegova je banka, tvrdi, već prešla na krizni scenarij. Zbog velikih iznosa kredita u dolarima i otežanog pristupa globalnim tržištima kapitala nakon sankcija mnoge su tvrtke stvarale dolarske rezerve, ali se u posljednje vrijeme suočavaju sa sve višom cijenom dolara. No, jučerašnji Wall Street Journal tvrdi da nije sve tako crno.
Prema podacima ruske središnje banke, ruska poduzeća u prosincu moraju platiti oko 22,7 milijardi dolara kredita. Analitičari, pak, tvrde da dospjele rate iznose tek 60 posto od toga. Prema službenim brojkama, poduzeća u prvoj polovici 2015. moraju platiti 40 milijardi dolara kredita, a do kraja godine 77 milijuna, dok analitičari tvrde da su iznosi od 24 milijarde, odnosno 46 milijardi bliže istini, a prosinačke rate ukupno iznose oko 14 milijardi.
Službeni izračuni, naime, ne uzimaju u obzir offshore kompanije koje kreditiraju ruske ili niskorizične transakcije među tvrtkama. Gotovo polovica vanjskog duga ruskih poduzeća uopće se ne mora vraćati u dolarima. “Prema našim podacima, čak 40 do 45 posto ruskog vanjskog duga može se pripisati ovoj vrsti transakcija pa na njega sankcije ne utječu”, citira Wall Street Journal ekonomista Renaissance Capitala Olega Kuzmina.
Rezerve se stanjuju, a prijeti i recesija
Rusija više ne bi trebala braniti rublju, već čuvati rezerve koje su na 416 milijardi dolara i najniže u posljednjih pet godina. Ove godine u rublju su upucali 80 milijardi, a samo od OPEC-ove studenačke odluke da ne smanjuje proizvodnju nafte unatoč padu cijene, morali su je financirati s još 6 milijardi dolara. Kako bi ipak održala povjerenje u financijski sustav, guvernerica središnje banke Elvira Nabjuljina u listopadu je najavila plutajući tečaj rublje. Iz Rusije će se 2014. izvući 134 milijarde dolara kapitala, dvostruko više nego lani i najviše unatrag šest godina. Zemlju bi, ostane li cijena nafte oko 60 dolara, mogla pogoditi najteža recesija od 2009. Rast ruskog BDP-a mogao bi sa 4,7 posto iduće godine pasti na 4,5 posto.
jutarnji.hr
