Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica oštro pale jer se ulagači plaše da će daljnji snažan pad burze u Šangaju, unatoč nizu mjera kineskih vlasti, dovesti do slabljenja drugog po veličini svjetskog gospodarstva.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 2,5 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji, Australiji, Hong Kongu i Šangaju potonule između 1 i 4 posto.
Zbog toga je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na gubitku 2,7 posto, skliznuvši na najnižu razinu u godinu i pol dana.
Na samom početku današnjeg trgovanja u Šangaju su cijene dionica potonule 8 posto. Premda su kasnije gubici smanjeni na otprilike 4 posto, ulagači na svim azijskim burzama sa strepnjom prate razvoj situacije u Šangaju.
"Početni gubici u Šangaju izgledali su kao pad s litice, što je uvelike utjecalo na raspoloženje ulagača", kaže Ayako Sera, ekonomist u Sumitomo Mitsui Trust Bank.
Od polovice lipnja indeksi u Šangaju potonuli su više od 30 posto, što znači da je tržište zaronilo u područje 'medvjeda', 20 posto ispod svoje prethodne najviše razine.
Unatoč nizu mjera kineske vlade i središnje banke, tržište se ne uspijeva smiriti. Samo jutros više od 500 kompanija prekinulo je trgovanje njihovim dionicama na burzi, kako bi spriječile pad cijena, pa je sada suspendirano trgovanje sa čak 1.300 dionica, 45 posto svih dionica uvrštenih u Šangaju.
"Nikada prije nisam vidio ovakav slom. Mislim da nitko nije. Likvidnost je totalno presušila. Mnogi ulagači željeli bi zadržati blue chip dionice. No, kako su mnoge male kompanije suspendirale trgovanje njihovim dionicama, kao jedini način da bi se smanjile rizične pozicije preostaje prodaja blue chipova", kaže Du Changchun, analitičar u tvrtki Northeast Securities.
Kako se mali ulagači, koji imaju velik udjel u vlasništvu dionica u Kini, panično povlače s tržišta, od polovice lipnja izgubljeno je oko 3.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti kineskih kompanija, čije su dionice uvrštene na burze.
Sada se već pojavljuju strahovanja da bi slom burze mogao negativno utjecati na kinesko gospodarstvo, što ovdašnji ulagači smatraju većim rizikom od grčke krize u eurozoni.
"Posljedice tržišne korekcije tek će uslijediti. Očekujemo daljnje usporavanje rasta kineskog gospodarstva i potrošnje, slabije poslovne rezultate kompanija i veći rizik od financijske krize", pišu analitičari Bank of America Merrill Lynch.
Postoji bojazan da bi se zabrinutost zbog kineskog burzovnog sloma mogla preliti i na druge svjetske burze. Trenutačno su terminski indeksi na Wall Streetu u minusu 0,7 posto, pa bi u današnjem trgovanju na najvećoj svjetskoj burzi mogli biti izbrisani svi jučerašnji dobici.
A na valutnim je tržištima euro pod pritiskom jer se grčka dužnička tragedija nastavlja. Jutros je njegov tečaj skliznuo 0,2 posto, na 1,0990 dolara, krenuvši prema najnižim razinama u mjesec dana.
U odnosu na japansku valutu, cijena eura pala je 0,5 posto, na 134,15 jena.
Japanska valuta, koju ulagači smatraju sigurnim utočištem za kapital u nesigurna vremena, ojačala je i prema američkoj, pa je tečaj dolara pao 0,4 posto, na 122,05 jena.
Posljedica je to neizvjesnosti u vezi sudbine Grčke. Premda su joj partneri iz eurozone dali još jednu priliku za dogovor, nakon što su grčki građani na referendumu u nedjelju poručili da više ne žele politiku štednje, Atena jučer nije kreditorima predložila novi plan reformi, koji bi bio temelj za nastavak pregovora.
Stoga su jučer čelnici eurozone na hitno sazvanom sastanku samo načelno raspravljali o problemu.
EU ima detaljno razrađen scenarij za izlazak Grčke iz eurozone, koja mora do četvrtka predati prihvatljiv zahtjev za novu financijsku pomoć ili se u suprotnom neće moći izbjeći crni scenarij, upozorili su u utorak čelnici eurozone.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker kazao je kako bi želio da Grčka ostane u eurozoni, ali da se od nje očekuje vjerodostojan plan reformi. Ne bude li dogovora do nedjelje, kada se održava novi summit svih 28 članica EU-a, ne može se isključiti izlazak Grčke iz eurozone.
Burno je posljednjih dana i na naftnim tržištima zbog grčke krize, slabosti kineskog gospodarstva i očekivanja da će se postići kompromis između zapadnih sila i Irana o njegovom nuklearnom programu. U tom slučaju, ublažile bi se sankcije Iranu i otvorio put za povećanje izvoza nafte te zemlje, prenosi Jutarnji list.
Nakon što su u ponedjeljak pale između 6 i 8 posto, pa se jučer ponešto oporavile, danas su cijene nafte ponovno u silaznoj putanji. Na američkom je tržištu cijena barela pala 0,7 posto, na 51,95 dolara, dok je na londonskom tržištu skliznula 0,5 posto, na 56,55 dolara. To su najniže razine cijena nafte od travnja.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 2,5 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji, Australiji, Hong Kongu i Šangaju potonule između 1 i 4 posto.
Zbog toga je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na gubitku 2,7 posto, skliznuvši na najnižu razinu u godinu i pol dana.
Na samom početku današnjeg trgovanja u Šangaju su cijene dionica potonule 8 posto. Premda su kasnije gubici smanjeni na otprilike 4 posto, ulagači na svim azijskim burzama sa strepnjom prate razvoj situacije u Šangaju.
"Početni gubici u Šangaju izgledali su kao pad s litice, što je uvelike utjecalo na raspoloženje ulagača", kaže Ayako Sera, ekonomist u Sumitomo Mitsui Trust Bank.
Od polovice lipnja indeksi u Šangaju potonuli su više od 30 posto, što znači da je tržište zaronilo u područje 'medvjeda', 20 posto ispod svoje prethodne najviše razine.
Unatoč nizu mjera kineske vlade i središnje banke, tržište se ne uspijeva smiriti. Samo jutros više od 500 kompanija prekinulo je trgovanje njihovim dionicama na burzi, kako bi spriječile pad cijena, pa je sada suspendirano trgovanje sa čak 1.300 dionica, 45 posto svih dionica uvrštenih u Šangaju.
"Nikada prije nisam vidio ovakav slom. Mislim da nitko nije. Likvidnost je totalno presušila. Mnogi ulagači željeli bi zadržati blue chip dionice. No, kako su mnoge male kompanije suspendirale trgovanje njihovim dionicama, kao jedini način da bi se smanjile rizične pozicije preostaje prodaja blue chipova", kaže Du Changchun, analitičar u tvrtki Northeast Securities.
Kako se mali ulagači, koji imaju velik udjel u vlasništvu dionica u Kini, panično povlače s tržišta, od polovice lipnja izgubljeno je oko 3.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti kineskih kompanija, čije su dionice uvrštene na burze.
Sada se već pojavljuju strahovanja da bi slom burze mogao negativno utjecati na kinesko gospodarstvo, što ovdašnji ulagači smatraju većim rizikom od grčke krize u eurozoni.
"Posljedice tržišne korekcije tek će uslijediti. Očekujemo daljnje usporavanje rasta kineskog gospodarstva i potrošnje, slabije poslovne rezultate kompanija i veći rizik od financijske krize", pišu analitičari Bank of America Merrill Lynch.
Postoji bojazan da bi se zabrinutost zbog kineskog burzovnog sloma mogla preliti i na druge svjetske burze. Trenutačno su terminski indeksi na Wall Streetu u minusu 0,7 posto, pa bi u današnjem trgovanju na najvećoj svjetskoj burzi mogli biti izbrisani svi jučerašnji dobici.
A na valutnim je tržištima euro pod pritiskom jer se grčka dužnička tragedija nastavlja. Jutros je njegov tečaj skliznuo 0,2 posto, na 1,0990 dolara, krenuvši prema najnižim razinama u mjesec dana.
U odnosu na japansku valutu, cijena eura pala je 0,5 posto, na 134,15 jena.
Japanska valuta, koju ulagači smatraju sigurnim utočištem za kapital u nesigurna vremena, ojačala je i prema američkoj, pa je tečaj dolara pao 0,4 posto, na 122,05 jena.
Posljedica je to neizvjesnosti u vezi sudbine Grčke. Premda su joj partneri iz eurozone dali još jednu priliku za dogovor, nakon što su grčki građani na referendumu u nedjelju poručili da više ne žele politiku štednje, Atena jučer nije kreditorima predložila novi plan reformi, koji bi bio temelj za nastavak pregovora.
Stoga su jučer čelnici eurozone na hitno sazvanom sastanku samo načelno raspravljali o problemu.
EU ima detaljno razrađen scenarij za izlazak Grčke iz eurozone, koja mora do četvrtka predati prihvatljiv zahtjev za novu financijsku pomoć ili se u suprotnom neće moći izbjeći crni scenarij, upozorili su u utorak čelnici eurozone.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker kazao je kako bi želio da Grčka ostane u eurozoni, ali da se od nje očekuje vjerodostojan plan reformi. Ne bude li dogovora do nedjelje, kada se održava novi summit svih 28 članica EU-a, ne može se isključiti izlazak Grčke iz eurozone.
Burno je posljednjih dana i na naftnim tržištima zbog grčke krize, slabosti kineskog gospodarstva i očekivanja da će se postići kompromis između zapadnih sila i Irana o njegovom nuklearnom programu. U tom slučaju, ublažile bi se sankcije Iranu i otvorio put za povećanje izvoza nafte te zemlje, prenosi Jutarnji list.
Nakon što su u ponedjeljak pale između 6 i 8 posto, pa se jučer ponešto oporavile, danas su cijene nafte ponovno u silaznoj putanji. Na američkom je tržištu cijena barela pala 0,7 posto, na 51,95 dolara, dok je na londonskom tržištu skliznula 0,5 posto, na 56,55 dolara. To su najniže razine cijena nafte od travnja.
