Tim znanstvenika iz bolnice St. Olav u Trodheimu u Norveškoj tvrdi da je pronašao novi lijek s učinkom antibiotika, što je prvi takav slučaj u posljednjih nekoliko desetljeća.
Bio je to Flemingov (škotski biolog koji je otkrio penicilin) trenutak, pojasnila je za NRK Marit Otterlei, koja radi na istraživanju bolesti raka i profesorica je na Norveškom sveučilištu znanosti i tehnologije.
Prema njezinim riječima, radilo se o čistoj slučajnosti, baš kao što se dogodilo i kad je Alexander Fleming otkrio prvi antibiotik penicilin 1928. godine, nakon što su mu stanične uzorke kontaminirale gljivice.
Tim je izvorno tražio lijek za rak, no zapazili su bakterijsku infekciju pri testiranju. Nakon toga su otkrili da se bakterija nije širila u uzorcima u kojima se nalazio poseban lijek. S vremenom su shvatili da lijek koji su testirali na stanicama raka ima antibiotski učinak na nekoliko vrsta bakterija.
Lijek koji su sami napravili i koji je zaslužan za učinkovitost protiv bakterijskih infekcija nazvali su APIM peptid. Taj lijek razara bakterije na posve nov način, i to ne samo spriječavajući stanice bakterija da kopiraju vlastiti DNK već sprječavajući i njihovu mutaciju. Prema njihovu mišljenju, kombinacija tih učinaka ima velik potencijal, piše Sputnik.
To je vrlo važno jer bakterije imaju vrlo snažnu sposobnost mutiranja i prilagodbe novoj okolini. To im i omogućava razvijanje otpornosti na antibiotike, pojasnila je Otterlei.
Da je otkriće Otterlei i njezina tima veliko, slažu se i drugi norveški znanstvenici.
Otterlei i njezin tim na razvoju lijeka protiv raka rade već devet godina, a procjenjuje se da su potrebne još najmanje četiri prije negoli će se moći koristiti za liječenje ljudi.
Bio je to Flemingov (škotski biolog koji je otkrio penicilin) trenutak, pojasnila je za NRK Marit Otterlei, koja radi na istraživanju bolesti raka i profesorica je na Norveškom sveučilištu znanosti i tehnologije.
Prema njezinim riječima, radilo se o čistoj slučajnosti, baš kao što se dogodilo i kad je Alexander Fleming otkrio prvi antibiotik penicilin 1928. godine, nakon što su mu stanične uzorke kontaminirale gljivice.
Tim je izvorno tražio lijek za rak, no zapazili su bakterijsku infekciju pri testiranju. Nakon toga su otkrili da se bakterija nije širila u uzorcima u kojima se nalazio poseban lijek. S vremenom su shvatili da lijek koji su testirali na stanicama raka ima antibiotski učinak na nekoliko vrsta bakterija.
Lijek koji su sami napravili i koji je zaslužan za učinkovitost protiv bakterijskih infekcija nazvali su APIM peptid. Taj lijek razara bakterije na posve nov način, i to ne samo spriječavajući stanice bakterija da kopiraju vlastiti DNK već sprječavajući i njihovu mutaciju. Prema njihovu mišljenju, kombinacija tih učinaka ima velik potencijal, piše Sputnik.
To je vrlo važno jer bakterije imaju vrlo snažnu sposobnost mutiranja i prilagodbe novoj okolini. To im i omogućava razvijanje otpornosti na antibiotike, pojasnila je Otterlei.
Da je otkriće Otterlei i njezina tima veliko, slažu se i drugi norveški znanstvenici.
Otterlei i njezin tim na razvoju lijeka protiv raka rade već devet godina, a procjenjuje se da su potrebne još najmanje četiri prije negoli će se moći koristiti za liječenje ljudi.
