Američki ministar obrane Pete Hegseth objavio je jučer da je naredio "raspoređivanje dodatnih kapaciteta" na Bliski istok uslijed eskalacije napetosti u regiji.
"Zaštita američkih snaga naš je glavni prioritet i ova raspoređivanja imaju za cilj poboljšati našu obrambenu poziciju u regiji", naveo je Hegseth u objavi na društvenoj mreži X.
Premda nije naveo o kojim se dodatnim kapacitetima radi, ranije je američki dužnosnik za NewsNation potvrdio da je američka vojska premjestila velik broj aviona za dopunu gorivom u Europu.
Taj je potez, dodao je dužnosnik, namijenjen "pružanju opcija" američkom predsjedniku Donaldu Trumpu uslijed rastućih napetosti.
SAD napustilo više od 31 zrakoplova
Kako piše The Hill, dužnosnici Pentagona i Bijele kuće odbili su reći koliko je zrakoplova premješteno, ali prema web-stranici za praćenje letova AirNav Systems, više od 31 zrakoplova za dopunu gorivom američkog ratnog zrakoplovstva, poput KC-135 i KC-46, napustilo je Sjedinjene Američke Države u nedjelju i poletjelo prema istoku.
Vojni letovi na kraju su sletjeli u zračnu bazu Rammstein u Njemačkoj te u Ujedinjeno Kraljevstvo, Estoniju i Grčku, prema toj web-stranici.
Poslan nosač zrakoplova
Dužnosnik Ministarstva obrane također je potvrdio za The Hill da je Hegseth naredio slanje udarne grupe nosača zrakoplova USS Nimitz na Bliski istok "kako bi održali našu obrambenu poziciju i zaštitili američko osoblje".
Više medija izvijestilo je da je riječ o unaprijed planiranom raspoređivanju koje je ubrzano. Nosač može primiti oko 5000 ljudi i više od 60 zrakoplova, uključujući borbene avione.
Američko Europsko zapovjedništvo također je u petak rasporedilo dva razarača u istočno Sredozemno more, nadodaje The Hill. Ti brodovi mogu pomoći u obrani od napada projektilima. "Mornarica nastavlja provoditi operacije u istočnom Sredozemlju u potporu američkim nacionalnim sigurnosnim ciljevima", rekao je dužnosnik.
Premještanje američkih vojnih resursa i osoblja događa se dok Izrael i Iran pojačavaju napade nakon što je Izrael u petak izveo prvi napad na Teheran.
"Napadi bi mogli trajati tjednima"
Izrael i Iran sudjeluju u uzajamnim napadima, otvorenim borbama za koje su izraelski dužnosnici rekli da bi mogle trajati "tjednima, a ne danima" i prijete izazivanjem šireg rata na Bliskom istoku.
Izrael je prošlog tjedna nastavio s napadima nakon što je optužio Iran da je na pragu izgradnje nuklearne bombe.
Od tada su obje strane razmijenile masovne raketne napade u, kako se navodi, najsmrtonosnijem sukobu između tih zemalja, s najmanje 24 poginule osobe u Izraelu i više od 220 poginulih u Iranu.
Izraelske napade odobrio SAD?
Dužnosnici Bijele kuće i Izraela rekli su da je Izrael započeo napade nakon odobrenja SAD-a - koji je pomogao u obrani Izraela od iranskih projektila.
Iako je Trump izrazio podršku Izraelu, čini se da je oprezan oko američkog uključivanja u sukob. Američki predsjednik jučer je izbjegao odgovoriti na pitanje što bi bilo potrebno da se američka vojska uključi, rekavši novinarima da ne želi o tome govoriti.
Također je pozvao Teheran da se vrati pregovorima sa SAD-om o svom nuklearnom programu "prije nego što bude prekasno". "Trebali bi razgovarati, i to odmah", rekao je dok je sudjelovao na summitu G7 u Kanadi.
Trump je dan ranije rekao da Sjedinjene Američke Države nisu uključene u izraelske napade na Iran, ali "moguće je da bismo se mogli uključiti".
Jasna podrška Izraelu i prijetnje Iranu
Također je jasno izrazio podršku Washingtona Izraelu. "Ako nas Iran na bilo koji način napadne, puna snaga i moć američkih oružanih snaga udarit će ih na razini kakvu još niste vidjeli", upozorio je.
Izrael je, navodno, tražio od Washingtona pomoć u eliminiranju iranskog nuklearnog programa, s ciljevima koji uključuju energetska postrojenja, raketna mjesta, nuklearnu infrastrukturu, zapovjedne centre i iransku državnu televiziju.
"Nismo uključeni u to. Moguće je da bismo se mogli uključiti. Ali trenutno nismo uključeni", rekao je Trump u razgovoru s Rachel Scott s ABC Newsa.
Američka vojska već ima snažnu prisutnost na Bliskom istoku, s gotovo 40.000 vojnika, sustavima protuzračne obrane, borbenim zrakoplovima i brodovima.
"Zaštita američkih snaga naš je glavni prioritet i ova raspoređivanja imaju za cilj poboljšati našu obrambenu poziciju u regiji", naveo je Hegseth u objavi na društvenoj mreži X.
Premda nije naveo o kojim se dodatnim kapacitetima radi, ranije je američki dužnosnik za NewsNation potvrdio da je američka vojska premjestila velik broj aviona za dopunu gorivom u Europu.
Taj je potez, dodao je dužnosnik, namijenjen "pružanju opcija" američkom predsjedniku Donaldu Trumpu uslijed rastućih napetosti.
SAD napustilo više od 31 zrakoplova
Kako piše The Hill, dužnosnici Pentagona i Bijele kuće odbili su reći koliko je zrakoplova premješteno, ali prema web-stranici za praćenje letova AirNav Systems, više od 31 zrakoplova za dopunu gorivom američkog ratnog zrakoplovstva, poput KC-135 i KC-46, napustilo je Sjedinjene Američke Države u nedjelju i poletjelo prema istoku.
Vojni letovi na kraju su sletjeli u zračnu bazu Rammstein u Njemačkoj te u Ujedinjeno Kraljevstvo, Estoniju i Grčku, prema toj web-stranici.
Poslan nosač zrakoplova
Dužnosnik Ministarstva obrane također je potvrdio za The Hill da je Hegseth naredio slanje udarne grupe nosača zrakoplova USS Nimitz na Bliski istok "kako bi održali našu obrambenu poziciju i zaštitili američko osoblje".
Više medija izvijestilo je da je riječ o unaprijed planiranom raspoređivanju koje je ubrzano. Nosač može primiti oko 5000 ljudi i više od 60 zrakoplova, uključujući borbene avione.
Američko Europsko zapovjedništvo također je u petak rasporedilo dva razarača u istočno Sredozemno more, nadodaje The Hill. Ti brodovi mogu pomoći u obrani od napada projektilima. "Mornarica nastavlja provoditi operacije u istočnom Sredozemlju u potporu američkim nacionalnim sigurnosnim ciljevima", rekao je dužnosnik.
Premještanje američkih vojnih resursa i osoblja događa se dok Izrael i Iran pojačavaju napade nakon što je Izrael u petak izveo prvi napad na Teheran.
"Napadi bi mogli trajati tjednima"
Izrael i Iran sudjeluju u uzajamnim napadima, otvorenim borbama za koje su izraelski dužnosnici rekli da bi mogle trajati "tjednima, a ne danima" i prijete izazivanjem šireg rata na Bliskom istoku.
Izrael je prošlog tjedna nastavio s napadima nakon što je optužio Iran da je na pragu izgradnje nuklearne bombe.
Od tada su obje strane razmijenile masovne raketne napade u, kako se navodi, najsmrtonosnijem sukobu između tih zemalja, s najmanje 24 poginule osobe u Izraelu i više od 220 poginulih u Iranu.
Izraelske napade odobrio SAD?
Dužnosnici Bijele kuće i Izraela rekli su da je Izrael započeo napade nakon odobrenja SAD-a - koji je pomogao u obrani Izraela od iranskih projektila.
Iako je Trump izrazio podršku Izraelu, čini se da je oprezan oko američkog uključivanja u sukob. Američki predsjednik jučer je izbjegao odgovoriti na pitanje što bi bilo potrebno da se američka vojska uključi, rekavši novinarima da ne želi o tome govoriti.
Također je pozvao Teheran da se vrati pregovorima sa SAD-om o svom nuklearnom programu "prije nego što bude prekasno". "Trebali bi razgovarati, i to odmah", rekao je dok je sudjelovao na summitu G7 u Kanadi.
Trump je dan ranije rekao da Sjedinjene Američke Države nisu uključene u izraelske napade na Iran, ali "moguće je da bismo se mogli uključiti".
Jasna podrška Izraelu i prijetnje Iranu
Također je jasno izrazio podršku Washingtona Izraelu. "Ako nas Iran na bilo koji način napadne, puna snaga i moć američkih oružanih snaga udarit će ih na razini kakvu još niste vidjeli", upozorio je.
Izrael je, navodno, tražio od Washingtona pomoć u eliminiranju iranskog nuklearnog programa, s ciljevima koji uključuju energetska postrojenja, raketna mjesta, nuklearnu infrastrukturu, zapovjedne centre i iransku državnu televiziju.
"Nismo uključeni u to. Moguće je da bismo se mogli uključiti. Ali trenutno nismo uključeni", rekao je Trump u razgovoru s Rachel Scott s ABC Newsa.
Američka vojska već ima snažnu prisutnost na Bliskom istoku, s gotovo 40.000 vojnika, sustavima protuzračne obrane, borbenim zrakoplovima i brodovima.
