Kako bi zadržali radnike, nekoliko većih privatnih tvrtki u Federaciji BiH odlučilo im je povećati plaće. No, to povećanje prati i jedna velika anomalija. Naime, kako oni tvrde, plaće su im uvećane za prosječne iznose od 300 KM, ali se taj povećani iznos daje na ruke, bez plaćenih doprinosa na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, piše Večernji list BiH.
Ovakav potez gospodarstvenici pravdaju svojevrsnim "vapajem" jer drugačije ne mogu stimulirati radnike da ostanu, a s druge strane porezi i prirezi na plaću radnika su veliki i ne mogu ih pratiti. Čekaju odluku vlasti da smanje cijenu rada i da se plaće radnicima oslobode raznih davanja.
Udruga poslodavaca FBiH i Vijeće za strane investicije u BiH više su puta, pozivajući se na konkretne analize, konstatirali kako je cijena rada u BiH jedna od najvećih u Europi. Međunarodna revizijska kuća KPMG konstatirala je kako BiH, kada je riječ o iznosu doprinosa koji se plaćaju na bruto plaću i koji iznose gotovo 67% na mjesečnoj razini, ima jedne od viših u svijetu.
Srbija, koja je bila procijenjena kao zemlja s višom stopom opterećenja na rad u odnosu na BiH, u međuvremenu je donijela niz zakona koji su tu stopu poreznih opterećenja snizili. U Poreznoj upravi FBiH napravili su analitiku po kojoj radniku, koji dobiva neto plaću od 1000 KM, bruto plaća ustvari iznosi 1562 marke.
Zakon o doprinosima u FBiH definiran je tako da je na iznos neto plaće od 1000 KM potrebno platiti doprinose za MIO u iznosu od 359,26 KM, za zdravstvo 257,73 KM i doprinose za nezaposlene 31,24 KM. Uz to, potrebno je platiti porez na dohodak u iznosu od 77,78 KM, što ukupno iznosi 726,01 KM doprinosa i poreza na bruto plaću. Zbog ovog izračuna vrlo je jasno zašto neki poslodavci moraju kao stimulirajuću mjeru svojim radnicima jedan dio plaće dati "ispod stola".
Pogotovo je takav vid stimulacije izražen kod zanimanja koja traže radno iskustvo, edukaciju. "Radnik nauči posao, uloži se u njega i nakon nekoliko mjeseci on ide tražiti posao vani jer mu je tamo plaća puno veća, a mi mu ne možemo to osigurati", priča jedan od vlasnika privatne tvrtke.
Kako će nešto na ovom planu morati, i to žurno, promijeniti nove vlasti u BiH, svjedoči i izjava člana Skupštine Unije udruga poslodavaca RS-a Saše Trivića koji je rekao da poslodavci i buduća Vlada RS-a zajedničkim aktivnostima mogu postići da prosječna plaća u idućoj godini bude 1000 KM. "Svi ekonomski pokazatelji, poput rasta prihoda na osnovi poreza i doprinosa, govore da idemo u tom smjeru. Nadam se kako će nova Vlada pomoći da to bude što prije".
Iz Udruge poslodavaca FBiH zatražili su od nove vlasti da se novim mjerama ne smije opteretiti gospodarstvo. "Gospodarstvo se ne bi smjelo opteretiti više ni 1%". Zatražili su mjere koje će rasteretiti gospodarstvo, a to je smanjenje parafiskalnih nameta, smanjenje opterećenja cijene rada, uvođenje poreznih olakšica te smanjenje broja i visine naknade za administrativne pristojbe.
Ovakav potez gospodarstvenici pravdaju svojevrsnim "vapajem" jer drugačije ne mogu stimulirati radnike da ostanu, a s druge strane porezi i prirezi na plaću radnika su veliki i ne mogu ih pratiti. Čekaju odluku vlasti da smanje cijenu rada i da se plaće radnicima oslobode raznih davanja.
Udruga poslodavaca FBiH i Vijeće za strane investicije u BiH više su puta, pozivajući se na konkretne analize, konstatirali kako je cijena rada u BiH jedna od najvećih u Europi. Međunarodna revizijska kuća KPMG konstatirala je kako BiH, kada je riječ o iznosu doprinosa koji se plaćaju na bruto plaću i koji iznose gotovo 67% na mjesečnoj razini, ima jedne od viših u svijetu.
Srbija, koja je bila procijenjena kao zemlja s višom stopom opterećenja na rad u odnosu na BiH, u međuvremenu je donijela niz zakona koji su tu stopu poreznih opterećenja snizili. U Poreznoj upravi FBiH napravili su analitiku po kojoj radniku, koji dobiva neto plaću od 1000 KM, bruto plaća ustvari iznosi 1562 marke.
Zakon o doprinosima u FBiH definiran je tako da je na iznos neto plaće od 1000 KM potrebno platiti doprinose za MIO u iznosu od 359,26 KM, za zdravstvo 257,73 KM i doprinose za nezaposlene 31,24 KM. Uz to, potrebno je platiti porez na dohodak u iznosu od 77,78 KM, što ukupno iznosi 726,01 KM doprinosa i poreza na bruto plaću. Zbog ovog izračuna vrlo je jasno zašto neki poslodavci moraju kao stimulirajuću mjeru svojim radnicima jedan dio plaće dati "ispod stola".
Pogotovo je takav vid stimulacije izražen kod zanimanja koja traže radno iskustvo, edukaciju. "Radnik nauči posao, uloži se u njega i nakon nekoliko mjeseci on ide tražiti posao vani jer mu je tamo plaća puno veća, a mi mu ne možemo to osigurati", priča jedan od vlasnika privatne tvrtke.
Kako će nešto na ovom planu morati, i to žurno, promijeniti nove vlasti u BiH, svjedoči i izjava člana Skupštine Unije udruga poslodavaca RS-a Saše Trivića koji je rekao da poslodavci i buduća Vlada RS-a zajedničkim aktivnostima mogu postići da prosječna plaća u idućoj godini bude 1000 KM. "Svi ekonomski pokazatelji, poput rasta prihoda na osnovi poreza i doprinosa, govore da idemo u tom smjeru. Nadam se kako će nova Vlada pomoći da to bude što prije".
Iz Udruge poslodavaca FBiH zatražili su od nove vlasti da se novim mjerama ne smije opteretiti gospodarstvo. "Gospodarstvo se ne bi smjelo opteretiti više ni 1%". Zatražili su mjere koje će rasteretiti gospodarstvo, a to je smanjenje parafiskalnih nameta, smanjenje opterećenja cijene rada, uvođenje poreznih olakšica te smanjenje broja i visine naknade za administrativne pristojbe.
