Od nešto više od 3,8 milijuna građana koliko broji Bosna i Hercegovina, njih 17.800 ili 0,4 posto živi u uvjetima modernog ropstva, rezultati su zadnje studije Organizacije za ljudska prava "Walk Free Foundation" iz Australije.
Moderno ropstvo se odnosi na situacije iskorištavanja iz kojih osoba ne može izaći zato što je izložena prijetnjama, nasilju, prisili, zlouporabi ovlasti ili prevari. Parametri koji su najviše uzimani u obzir prilikom istraživanja su prisilni i ponižavajući rad, surovi uvjeti rada, te seksualno iskorištavanje.
Organizacija Walk Free Foundation je nakon dugotrajnog istraživanja procijenila da ove godine u ropstvu na globalnoj razini živi 45,8 milijuna ljudi, što je skoro 30 posto više nego 2015. Razlog za takvo drastično povećanje istraživači vide u globalnom raseljavanju i migracijama koje povećavaju izloženost svim oblicima ropstva.
Slučajevi modernog ropstva pronađeni su u svih 167 zemalja obuhvaćenih istraživanjem.
U Indiji 18,4 milijuna ljudi živi u ropskim uvjetima od ukupno 1,3 milijarde stanovnika.
Ipak, kao najgora proglašena je Sjeverna Koreja zbog toga što na svakih 20 stanovnika jedan živi u ropskim uvjetima, odnosno 4,4 posto od 25 milijuna. U izvješću se navodi da vlasti te države najmanje rade na iskorjenjivanju takvog oblika iskorištavanja. Štoviše, postoje izvješća o prisilnom radu pod patronatom države.
Endru Forest, osnivač ove organizacije, poručio je da se mora javno reći da se ropstvo neće tolerirati.
"Kad se ono odvija pod kontrolom države, tada ne bismo smjeli trgovati s takvom državom", kaže Forest, australijski filantrop, milijarder i vlasnik rudnika.
Za BiH je poražavajuća činjenica i to da kada se gleda postotak stanovništva koji je u stanju ropstva, od ukupnog broja zemalja obuhvaćenih istraživanjem zauzima visoko 25. mjesto, pišu Nezavisne novine.
Otežavajuća činjenica je i to da je od europskih zemalja gore plasirana jedino Ukrajina. Bolja situacija nije ni u Hrvatskoj, gdje u ropskim uvjetima živi 17.100 ljudi, a postoci su slični i u Srbiji i Crnoj Gori.
Moderno ropstvo se odnosi na situacije iskorištavanja iz kojih osoba ne može izaći zato što je izložena prijetnjama, nasilju, prisili, zlouporabi ovlasti ili prevari. Parametri koji su najviše uzimani u obzir prilikom istraživanja su prisilni i ponižavajući rad, surovi uvjeti rada, te seksualno iskorištavanje.
Organizacija Walk Free Foundation je nakon dugotrajnog istraživanja procijenila da ove godine u ropstvu na globalnoj razini živi 45,8 milijuna ljudi, što je skoro 30 posto više nego 2015. Razlog za takvo drastično povećanje istraživači vide u globalnom raseljavanju i migracijama koje povećavaju izloženost svim oblicima ropstva.
Slučajevi modernog ropstva pronađeni su u svih 167 zemalja obuhvaćenih istraživanjem.
U Indiji 18,4 milijuna ljudi živi u ropskim uvjetima od ukupno 1,3 milijarde stanovnika.
Ipak, kao najgora proglašena je Sjeverna Koreja zbog toga što na svakih 20 stanovnika jedan živi u ropskim uvjetima, odnosno 4,4 posto od 25 milijuna. U izvješću se navodi da vlasti te države najmanje rade na iskorjenjivanju takvog oblika iskorištavanja. Štoviše, postoje izvješća o prisilnom radu pod patronatom države.
Endru Forest, osnivač ove organizacije, poručio je da se mora javno reći da se ropstvo neće tolerirati.
"Kad se ono odvija pod kontrolom države, tada ne bismo smjeli trgovati s takvom državom", kaže Forest, australijski filantrop, milijarder i vlasnik rudnika.
Za BiH je poražavajuća činjenica i to da kada se gleda postotak stanovništva koji je u stanju ropstva, od ukupnog broja zemalja obuhvaćenih istraživanjem zauzima visoko 25. mjesto, pišu Nezavisne novine.
Otežavajuća činjenica je i to da je od europskih zemalja gore plasirana jedino Ukrajina. Bolja situacija nije ni u Hrvatskoj, gdje u ropskim uvjetima živi 17.100 ljudi, a postoci su slični i u Srbiji i Crnoj Gori.
